img
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Filozofija

Moć spekulacije

04. jul 2007, 20:12 Ivan Milenković
Copied

Mladen Kozomara, Četiri predavanja o umu, Plato, Beograd 2006.

…filozofija je ples, zaludna igra mišljenja.

Za razliku od Stilskih vežbi Rejmona Kenoa u kojima se, kako je napisao Kiš, pokazuje trivijalnost teme, beznačajnost materijala koji se obrađuje, a sva težina prebacuje na postupak, način pisanja, odnosno formu, u filozofskim varijacijama Mladena Kozomare, koje se, poput Bahovih fuga, ulančavaju gotovo opsesivno, ponavljaju u spiralnom uvrtanju, u opsednutom filozofskom plesu, u nezadrživoj filozofskoj spekulaciji kada se problem identiteta ukazuje ogoljen u svome paradoksu – identitet je uvek neidentičan, ponavljanje ne konstituiše identitet nego razliku – predmet se, zapravo, tek uspostavlja: zajednica, govor, javnost i sloboda, predmeti Kozomarine spekulacije, sada naležu na svoj pojmovni temelj. No, šta je to spekulacija?

Spekulacija (od latinskog speculum, ogledalo) uvek je (već) neka igra odraza, ogledanja, refleksije, igra u kojoj se igramo sobom i sa sobom. Bivajući pred ogledalom postaje nam uočljiv naš odnos sa samima sobom. Ne, dakle, puki odnos prema onome što vidimo u ogledalu, prema predmetu koji posmatramo, prema nama koji smo, istovremeno, pri sebi i izvan sebe, ovde ali i na nekom drugom mestu (heterotopija) – jer odraz, ma koliko nas verno predstavljao, nije drugo do to, predstava, slika, prilika, ono što smo mi, ili neko drugi, pred-metnuli pred sebe – već odnos prema odnosu, zaplet koji ide korak dalje od pukog odnosa između posmatrača i onoga što on posmatra. Taj trenutak, kada u igru ulazi odnos prema odnosu, to je početak filozofske spekulacije. U hegelovskoj tradiciji, filozofska spekulacija počinje kada u igru refleksije uvedemo i ono negativno, kada negativno nije ono što ne uzimamo u obzir, jer je negativno, nego kada postane konstitutivno za dalje kretanje mišljenja, odnosno pojma.

Četiri predavanja o umu, treća knjiga beogradskog filozofa Mladena Kozomare, od prve nas reči ubacuje u vrtloge spekulativnog mišljenja, u odnos prema odnosu, tako da se podnaslov knjige „Kratak kurs uvođenja u filozofiju“ pokazuje nekom vrstom zavodljivog mamca, obećanje koje autor, u skladu sa desetinama paradoksa koje raspliće i spliće u svojoj knjizi, istovremeno i ispunjava i ne ispunjava (zavisi od perspektive). Početnik u filozofiji, ili slučajni čitač, brzo će uleteti u odlično postavljenu pojmovnu mrežu u kojoj će, za tili čas, početi da se batrga uhvaćen njenim lepljivim pojmovnim nitima, kao mušica. Utoliko podnaslov u kojem se nudi nekakvo uvođenje u filozofiju – a uvođenje bi, prema očekivanju, moralo biti primereno neznanju onih koji se iniciraju – izneverava očekivanja: umesto ugodnog, ili makar laganog ušetavanja u filozofiju, dočekuju nas teško prohodne pojmovne staze. S druge strane, međutim, u filozofiju se može ući samo filozofiranjem: pripremne radnje za ulazak u filozofiju ne postoje, što Kozomarin „uvod“, kao eminentno filozofski tekst, nedvosmisleno sugeriše: filozofira se odmah i sad. Utoliko ova knjiga, izneveravajući, ne iznevarava, ona jeste uvođenje, ali na način filozofije.

Zajednica, govor, javnost i sloboda pojmovi su oko kojih Kozomara plete svoju pojmovnu mrežu, oni su prepoznatljivi predmet ove knjige, njen identifikacioni kod, ali ono što leži u osnovi zapravo je umska konstrukcija, taj opsesivno ponavljani odnos prema odnosu. U strpljivom, minucioznom, a izvanredno duhovitom izvođenju, autor pokazuje zašto se politička zajednica već po svome pojmu suprotstavlja svakom obliku organski zasnovane zajednice, one zajednice koja svoje poreklo traži u nekom arhi-počelu. Govor će se, pak, pokazati ne pukim sredstvom za prenošenje informacija ili za komunikaciju, nego upravo egzistencijalnim uslovom našega postojanja, što, doduše, znamo još od Aristotela, ali zahvaćen u vrtlogu filozofske spekulacije jezik pokazuje i sve svoje refleksivne mogućnosti i to u tolikoj meri da više nipošto nije samorazumljivo šta prethodi čemu: mišljenje jeziku, ili jezik mišljenju. Javnost, bez koje nema jezika, ali ni javnosti nema bez jezika, medij je filozofskog (jezičkog) izraza i kao takav uvek (već) zahvaćen u samorefleksivne, samoodnošeće odnose. Najzad, nad čitavom konstrukcijom bdi sloboda, misao o slobodi, ona hegelovska nit vodilja koja svemu daje smisao, pod uslovom, međutim, da taj smisao proizvedemo sami, da on nije unapred dat, niti zagarantovan, pod uslovom, dakle, da se za slobodu izborimo sami. Zapravo, spekulativno tkanje govori uvek o jednoj te istoj stvari, o tome da je odnos predmet spekulativnog odnosa, da filozofije nema bez tog odnosa prema odnosu, što znači bez dovođenja u pitanje onoga koji pita (jer pitač u odnos upliće sebe i sopstveni odnos prema odnosu), koji gleda, odnosno filozofira.

Kozomarina knjiga nije podgrađena uobičajenom akademskom aparaturom, u njoj nema nijedne fusnote, ali to nipošto ne znači da smo prepušteni proizvoljnostima, slobodnim asocijacijama i, uopšte, lupetanjima. Upravo suprotno. Kozomarin postupak na jedan plemenitiji način ukazuje na sopstvenu čvrstinu, na strogost izvođenja i solidnost strukture: u ovoj knjizi nijedan korak nije napravljen proizvoljno. U onoj meri, dakle, u kojoj naučni izraz zahteva polaganje računa o svakom potezu, pa ga upravo taj zahtev čini tako zahtevnim, u toj istoj meri moglo bi se reći da pomoćna aparatura, logistička podrška, i olakšava posao jer pozivanje na autoritet ili provereni izvor ne samo da skraćuje put, nego oslobađa odgovornosti od prelaženja već pređenog puta. Kozomora se odlučuje za drugačiji pristup koji opravdanje pronalazi u sebi samom, u sopstvenom jezičkom izrazu, u vrtoglavoj igri paradoksa, u neočekivanim obratima i uzbudljivim primerima, da bi, kao svojevrsni (samo)ironijski motiv, kroz čitavu knjigu svaka intervencija u uglastim zagradama počinjala upravo kenoovski, na isti način: Uzgred budi rečeno.

Četiri predavanja izrazito je korisna i strašno lepa knjiga. Ne mora čitalac biti filozofski obrazovan da bi uronio u ovu knjigu, ali opasnost da u njoj, savršeno neplanirano, ostane, potpuno je otvorena.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure