img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak – Toše Proeski (1981–2007)

Mit počinje

24. oktobar 2007, 17:07 Dragan Ilić
Foto: Reuters
Copied

Ako zvezde postaju sjajnije nakon tragične smrti, Toše Proeski će ostati upamćen kao najveća zvezda svog vremena

Tugom i pesmom ujedinio Balkan! Sveti Toše od Makedonije. Stotine hiljada komentara i izraza saučešća porodici i Makedoniji. Uplakane tinejdžerke koje sam video kako u suzama SMS-om šalju dalje tragičnu vest. Prosto je neverovatno koliko je duboko i dramatično primljena agencijska informacija o pogibiji pevača Tošeta Proeskog na autocesti Zagreb–Lipovac kod Nove Gradiške. Još je neverovatnije koliko su izrazi bola identični u svim republikama bivše SFRJ. U muzičkom smislu ova vrsta popularnosti do sada je bila rezervisana za Bijelo dugme (turneja ZG–SA–BG) i Zdravka Čolića. Razmere reakcija daju nam za pravo da posthumno govorimo o „fenomenu Toše“.

Iz profesionalne biografije (u kojoj treba spomenuti i činjenicu da je studirao solo pevanje) teško je moguće zaključiti zašto je Toše postao zvezda balkanskih razmera. Upadljivo je odsustvo skandala, političkih ili kvazipatriotskih gafova, skaradnih fotografija, maskirnih uniformi, maloletnica, vanbračne dece, srceparajućih raskida – ukratko svih ovih pikanterija koje prate balkansku estradu. Umesto toga Proeski je bio – ambasador dobre volje UNICEF-a, plišane mede je poklanjao sirotištima, a poslednji koncert u Skopju je za cilj imao prikupljanje sredstava za poboljšanje stanja u makedonskim školama. Toše Proeski je pre ličio na pokretnu pevačku Narodnu kancelariju, nego na harizmatičnu pevačku zvezdu.

Kada je poginuo na autoputu (nekada se zvao Bratstva i jedinstva, kao u pesmi Jure Stublića, gde se sudar dešava kod hiljaduiprve rupe), Balkanom je protutnjao zemljotres.

Internet sajtovi su zabeležili rekordnu posetu koja se merila stotinama hiljada, u Beogradu je otvorena Knjiga žalosti, plakalo se, a pominjali su se Tito, Đinđić, Elvis i Silvana Armenulić. Toše je bio makedonski zaštitni znak, ali su ga i drugde smatrali svojim, pa se često pominjao duh Jugoslavije. Toše je za većinu ljudi svojim univerzalnim ljubavnim pesmama uspeo da pređe rampu međuetničkih granica, potvrđujući da je Makedonija bila i ostala najjače uporište duha jedinstva jugoslovenskih naroda i narodnosti. Setite se – to je zemlja koja se klackala na ivici ambisa građanskog rata, sa izrazito lošim ekonomskim pokazateljima, stalnim pretnjama asimilacijom. E tu je pevao Toše uspevši da nadiđe čemernu svakodnevicu i dobaci do Slovenije. Nakon sahrane se pominje mogućnost da Makedonska pravoslavna crkva (MPC) proglasi Tošeta za sveca. Proeski je proglašen za zaslužnog građanina Makedonije i sahranjen je sa svim vojnim i državnim i crkvenim počastima. Nisu izostala ni astrološka tumačenja, na kablovskim programima danima se emituju Tošetove pesme uz prateće SMS komentare. Prema nekima od njih numerološka vrednost njegovih godina (6+2=8, broj smrti) ili datuma rođenja ukazuju na tragičnu sudbinu. Mit počinje.

Dakle ako zvezde postaju sjajnije nakon tragične smrti, Toše će ostati upamćen kao najveća zvezda svog vremena. Međutim, kako se bliži novi Evrosong, i to u Beogradu, mislim da bi bilo fer bar delić tog spektakla posvetiti Tošetu Proeskom. On je jedan od ljudi koji su vratili pop muziku u žižu popularnosti i komercijalne eksploatacije. Ma šta mislili o Evroviziji i pop baladama, one su prve dovele do interbalkanske saradnje, do značajnog podizanja kriterijuma u muzici i tekstovima, do povratka osećajnosti u emocionalno opustošene narode i narodnosti. Nedavna smrt Laze Ristovskog ili koncert u slavu preminulih Indeksa pokazuje nekrofilnu crtu naše estrade. O kolegama iz drugih republika govori se i peva tek kada ih više nema. Toše je bio klinac iz druge priče, druge generacije koja je pokušala da poveže ono što se raspalo i pokidalo tokom devedesetih.

To je činio glasom, delima i ličnim primerom – skromnošću i pristojnošću. Zato su valjda smrt Tošeta Proeskog čak i oni koji nisu kupovali njegova izdanja ili plaćali kartu za koncerte doživeli (sudeći po hiljadama takvih komentara) kao lični gubitak. Možda su zato ovi masovni izlivi osećanja pokazatelj da smo ipak sposobni da osećamo, da iznutra nismo mrtvi, okamenjeni ili otupeli, mnogo ljudi je u komentarima priznalo da su plakali, odnosno da su doživeli nekakvu emocionalnu katarzu. A makedonske pečalbarske pesme su vam ko bosanske sevdalinke – služe da se čovek isplače i olakša muku.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Leks specijalis

20.novembar 2025. Sonja Ćirić

Poslanik Jovanov traži da se leks specijalis proširi do Slavije

SNS traži da se područje obuhvaćeno leks specijalisom proširi do Slavije i da se status kulturnog dobra ukine sa još 15 objekata među kojima su Amam kneza Miloša, Vaznesenjska crkva, Jugoslovensko dramsko pozorište, Studentski kulturni centar, Vlada RS...

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure