Prošle godine Nezavisna kulturna scena dobila je od Ministarstva kulture oko 27 miliona dinara a ne 40, kao što je javnosti objavio ministar kulture Nikola Selaković iz zaključena zgrade, bezbedan od onih koji protestuju
Dok su u ponedeljak ljudi koji proizvode kulturu u ovoj zemlji blokirali zgradu Ministarstva kulture u Vlajkovićevoj ulici protestujući zbog svega onoga što ovo telo ne radi kako treba ili ne radi uopšte, ministar Nikola Selaković je u zaključanoj zgradi, bezbedan od protestanata, snimao video poruku njima.
Poručio im je da je u kulturi sve u najboljem redu i da je njihov protest nepotreban i bezrazložan.
Nije tačno
Jedan od Selakovićevih argumenata je da je prošle godine kroz različite konkurse i projekte Asocijacija NKSS dobila preko 40 miliona dinara.
Asocijacija Nezavisne kulturne scene Srbije tvrdi da je taj podatak netačan. Njihovi dokazi su sledeći:
„Asocijacija NKSS je krovna mreža sa preko 100 organizacija koje deluju u čitavoj Srbiji. Prošle godine Ministarstvo kulture podržalo je ukupno 69 od 148 projekata članica Asocijacije NKSS, u ukupnom iznosu od 27.290.000 dinara odnosno u proseku 395.500 dinara po projektu (3.380 EUR), što je poprilično mizerna cifra imajući u vidu da su to često godišnji programi ili kompleksne produkcije koji podrazumevaju učešće velikog broja ljudi, tehničko-materijalne troškove i još mnogo toga.“
Zato traže od Ministarstva kulture da javnosti (ne samo njima) dostavi na uvid detaljnu dokumentaciju na osnovu koje ministar iznosi finansijske podatke.
Foto: NKSSZaključano Ministarstvo kulture
Ujedno, NKSS podseća da Ministarstvo, barem do sad, nije sprovodilo ovakve analize.
„Smatramo da bi redovno i sistematsko sprovođenje ovih analiza od strane Ministarstva povećalo transparentnost, smanjilo prostor za malverzacije i oslobodilo NKSS od potrebe da ove analize radi o sopstvenom trošku“, kažu u NKSS i podsećaju na svoju studiju “Vežbe iz anatomije kulture – deset godina monitoringa trošenja budžetskih sredstava za kulturu u Republici Srbiji”.
Smatraju da bi na osnovu dosadašnjih rezultata bilo „pogrešno očekivati da bi Nikola Selaković, doktorant Pravnog Fakulteta u Beogradu, koji je završio i visoke studije odbrane i bezbednosti kao pripadnik osme klase i čije su kvalifikacije za prvog čoveka srpske kulture u najmanju ruku diskutabilne, mogao da se suoči sa ozbiljnim problemima u kojima se nalazi kultura u Srbiji.“
„Zašto Srbija izdvaja za kulturu najmanje po glavi stanovnika u regionu – šest i po puta manje od Slovenije, šest puta manje od Hrvatske i dva puta manje od Crne Gore? Zbog čega je za vreme njegovog mandata u 2024. godini objavljivanje rezultata 8 konkursa kasnilo više od 100 dana, a tri konkursa više od 200 dana? Možda da objasni projekte upitne smislenosti koje je on inicirao ili podržao – pokušaj uništenja privatnog izdavaštva u Srbiji, kroz otkupljivanje isključivo ćiriličnih izdanja ili pokušaj uništenja biblioteka, kroz taksu na autorska prava za domaće i strane, žive i mrtve autore (od koga se srećom odustalo). Ili da javnosti podnese izveštaj koliki je bio budžet na osnovu diskrecionog prava ministra u 2024. godini i na šta je potrošen.“
Odgovorima se ne nadaju, jer ih ni do sada nije bilo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Fašisti su od D’Anuncija preuzeli ideje akcije i djelovanja – i to nasilnog i brzog djelovanja. Demokratija sa sobom donosi određenu sporost, a D’Anuncio je želio sve odmah i sada – što sigirno podsjeća na neke današnje pojave
Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih
Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!