img
Loader
Beograd, -3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pozorište

Mehanizam nasilja

26. новембар 2007, 18:50 Olga Dimitrijević
Copied

Noć ubica
JDP, Scena "Bojan Stupica"
Tekst: Hoze Trijana
Režija: Marko Manojlović
Igraju: Milica Mihajlović, Branislav Trifunović, Sena Đorović

Drama Noć ubica Hozea Trijane, izvedena na Sceni „Bojan Stupica“ JDP-a, podseća nas tematikom pre svega na Porodične priče Biljane Srbljanović – deca se igraju odraslih, tj. svojih roditelja i različitih porodičnih situacija, i kroz tu igru razotkrivaju mehanizme mržnje, nasilja i ostalih negativnih pojava koje i te kako utiču na njihov život, a povezane su sa društveno-političkom situacijom. Trijanin tekst je u doba svoje praizvedbe bio blisko povezan sa dešavanjima na Kubi, a roditelji i deca su se čitali kao aluzija i na predrevolucionarnu vlast i na ustoličeni Kastrov režim. Takvo čitanje najviše duguje osetljivom društveno-istorijskom momentu u kom je komad prvi put izveden, dok je danas, čini se, u ovom tekstu pre svega dominantna tema poremećenih odnosa u porodici. Sa te strane on nam nudi ne baš razrađeni, i prilično plakatni prikaz opštih odlika patrijarhalne familije kao što su psihološki pritisci, očev problem sa alkoholom, tuče, histerično majčino spremanje kuće i nadrealna zatrpanost kućnim poslovima. Eventualna politička paralela sa Srbijom u tranzicionom periodu, na koju je između ostalog, kako sam kaže, ciljao i reditelj Marko Manojlović, na osnovu samog čitanja veoma je nategnuta i slabo prepoznatljiva, te je za njeno uspostavljanje bila potrebna značajna rediteljska intervencija.

Međutim, prvi znaci koje primamo sa scene ne ukazuju ni na šta slično. Ne dobijamo ni naznaku gde se radnja tačno dešava, zapravo, ova zbivanja bi se mogla odigrati u bilo kojoj sirotinjskoj porodici od Latinske Amerike do Balkana. Scenografija Marije Kalabić nam ilustruje sobu porodice koja sastavlja kraj sa krajem: grede na plafonu, raspali orman, žica za veš raširena u sobi… uz još nekoliko objekata koji su tu samo ilustracije radi i tokom predstave neće imati nikakvu funkciju (kavez za ptice, sat…) U takvom ambijentu upoznajemo likove: Lala, Cucu i Bebu, u iznošenoj i nemarnoj odeći (kostim potpisuje Lana Cvijanović). Oni se igraju porodičnih situacija u kojima naizmenično tumače oca, majku i sebe same, a karakter tih situacija trebalo bi da nam razotkrije bolesnu porodičnu situaciju i dâ objašnenje za Lalovu nezadrživu želju da pokolje svoje roditelje; dok sa druge strane njihova opsesivna igra otkriva i nemogućnost odvajanja i međusobnu patološku zavisnost roditelja i dece. Dok je Lalo (Branislav Trifunović) pogubljen, rastrzan, uznemiren, i ponekad previše dramatičan u pokušaju da počne da živi svoj samostalni život (ma šta god on podrazumevao pod time), njegova sestra Cuca (Milica Mihajlović) stoji na zemlji i oprezno, odbojno i racionalno se odnosi prema mogućim radikalnim promenama (čitaj: eventualnom ubistvu roditelja). Između njih dvoje stoji Beba (Sena Đorović), devojčica izgubljena između ove dve suprotnosti, koja se naizmenično isključuje iz igre i revnosno u njoj učestvuje. Sama glumačka igra je određena u tonu ekstremnog psihološkog realizma, tako da u kombinaciji sa takođe vrlo realističkom scenografijom dovodi do toga da nedovoljno razrađene i u ovakvom ključu ogoljeno banalne situacije iz komada izbiju na površinu. Čini se da je Marko Manojlović nedovoljno kritički iščitavao tekst i svu svoju pažnju usredsredio na razigravanje mizanscena i rad sa glumcima te je idejni plan ostao zanemaren. Postavkom nam nije data nijedna referenca na današnjicu (može se dešavati i danas i npr. sedamdesetih godina prošlog veka), a oni jasno naznačeni problemi – nasilje i poremećeni odnosi – dobijaju karakter opšteg mesta. Prikazano stanje stvari je manje-više konstanta klasične patrijarhalne porodice, a neiznijansirani i maltene taksativno nabrojeni problemi stoje u opoziciji sa primenjenim duboko realističkim postupkom što dovodi do toga da sve ispada odveć banalno. Politički aspekt teksta je verovatno bilo lako prepoznati na Kubi šezdesetih godina, ali u Srbiji danas on ostaje na nivou dobronamernog učitavanja. Možda nije bilo ni potrebno konstruisati metafore na tranziciju da se predstava Noć ubica ozbiljno pozabavila mehanizmima nasilja u patrijarhalnoj porodici, ali je, nažalost, i ta prilika ispuštena.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Film i politika

02.фебруар 2026. Sonja Ćirić

„Svadba“ pokazuje da je između Srba i Hrvata sve okej

Zašto u Hrvatskoj snimaju filmove poput „Svadbe“ a u Srbiji filmove poput „Dare“, i zašto publika u obe države više voli „Svadbu“. Za deset dana videlo ga je blizu 380.000 gledalaca

Premijera

01.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Puls teatar: Ale i bauci su ugrožena bića

Prva ovogodišnja premijera „Puls teatra“ iz Lazarevca „Ale i bauci“ predstavlja slovenska mitska bića kao ugrožena, a ne bića kojima se zastrašuju deca

Naš film u svetu

31.јануар 2026. S. Ć.

Film „Planina“ najbolji inostrani dokumentarac Sandens festivala

„Sinjajevinu smo doneli u Ameriku”, rekla je protagonistkinja dokumentarnog filma „Planina“ koji je upravo pobedio na Sandens festivalu

Opera

31.јануар 2026. S. Ć.

Opera za decu „Deca Bestragije“ poziv da se zajednički traga za odgovorima

Koncertno izvođenje opere za decu „Deca Bestragije“ Lazara Đorđevića, koja priča o zajedništvu, predstavlja mlade autore i izvođače, i dokazuje da je opera živa i savremena muzička forma

Festival

31.јануар 2026. S. Ć.

Beograd film festival: Uživajte u magiji dok je ima

Na Beograd film festivalu su i Sodebergovi „Kristoferi“, kao film iznenađenja. „Uživajte u magiji dok je još ima“, poruka je publici na otvaranju ovog prvog beogradskog filmskog festivala

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure