img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam: Aleksandra Slađana Milošević (1955–2024)

Među trnjem i zvezdama

03. april 2024, 22:22 Dragan Ambrozić
foto: goranka matić
Copied

Slađana Milošević je pre svega bila hrabra žena. Nije se ničeg plašila, ni da kaže, niti da pokaže. A nije se plašila zato što je bila obrazovana, pre svega muzički. Verovala je u neke vrednosti i ideale, kao i cela rokenrol generacija, i zbog toga se tamo negde pred osvit new wave-a pojavila kao vesnik novih vremena u kojima će žene biti istinski ravnopravne. Naime, ona je prva naša dama koja je kao ozbiljna pop-rok pojava svog doba bila i autor bar dela svoje muzike, a ne samo privlačna pojava na sceni. Već ta činjenica hrabrila je sve ovdašnje devojke koje su razmišljale da li da se bave muzikom ili ne i otvarala im prostor da urade nešto svoje.

Njena uloga na našem tržištu zaista je na simboličkom nivou porediva sa istorijskom ulogom koje su u to isto vreme imale Deborah Harry iz grupe Blondie i Chrissie Hynde iz grupe The Pretenders na svetskom nivou. U tekstovima koje je Slađana pevala žena je uvek aktivna i bira, a muškarac postaje objekat pažnje, izložen njenom pogledu. U njima samo ona odlučuje o sebi. Svet njenih pesama uvek se vrteo oko nove definicije samosvesne ženskosti i to je ono po čemu je zadužila našu sredinu. Koliko god neki od tih ranih spotova i istupa danas izgledali pomalo naivno – ipak nimalo nisu, jer je to bio put kojim se ovo društvo istinski oslobađalo od dotadašnjih stega. Patrijarhalnih, političkih, primitivnih…

U pitanju je sve vreme bila autentična pop zvezda, koja je otvorila vrata modernog doba svim “otpadnicama” što su posle nje došle, sve do Konstrakte ili Bojane Vunturišević. Nakon Slađane, polako je i kod nas postalo prihvatljivo da žene mogu da žive mimo pravila – odnosno, tačno onako kako one hoće.

Danas je jasno da je Slađana Milošević bila pionir na neistraženoj teritoriji i njene pogrešne procene – a bilo ih je – odsad se više ne računaju. Priznaje se samo ono što je urađeno i niko ne može da kaže da singlovi i spotovi sa njenim imenom nisu ostavili snažan utisak u svoje vreme, a svi su bili manji ili veći hitovi, često sa neizbežnom autobiografskom notom (od Sexy dame preko Amsterdama i Miki, Miki do Princeze). Nažalost, albumska diskografija koju je potpisala ostala je neujednačena: možemo samo da konstatujemo da nije imala mnogo sreće sa saradnicima i izdavačima. Probila se disko-fanki orijentisanim Gorim od želje da ubijem noć (1979), a nastavila sa inovativnim pop-rok albumom Neutral design (1983), dokazala pevačke mogućnosti džez pločom Alexandra Slađana Milošević & Darko Kraljić (1988) i zaokružila sve to angažovanim gitarskim Animal Tested (2000).

Od svog samofinansiranog debitantskog singla Au, au (1978, što je prvi uspeh i za stalnu saradnicu Marinu Tucaković) – Slađana Milošević je svoje bitke najčešće vodila sama, dočekivana gotovo uvek na nož, pa i sa podsmehom. Njene izazovne izjave i radikalno glamurozan izgled uvek su uznemiravali učmale duhove. Nikad od toga nije odustala, do poslednjeg dana.

Upravo je to definicija rokenrola na naš i svaki drugi način – Slađana je živela do kraja po svojim merilima i nikom nije ostala dužna.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Festival knjige

01.jun 2026. S. Ć.

Beogradski festival evropske književnosti: Razgovori u vreme kad ih nema

Tri panela posvećena važnim pitanjima književnosti i kulture na 15. Beogradskom festivalu evropske književnosti, u vreme kad su razgovori o kulturi retki

Nagrada

01.jun 2026. S. Ć.

Arhitektonski događaj 2025: „Amfiteatar kulture“ Josifovskog kao javna artikulacija bunta

Po oceni žirija Društva arhitekata Beograda, „Amfiteatar kulture“ Andreja Josifovskog Pijaniste je arhitektonski događaj 2025. jer prevazilazi okvir umetničke instalacije i postaje kritički komentar stanja kulture i kulturne politike u gradu

Novi Pazar

31.maj 2026. S. Ć.

Mikser festival u Novom Pazaru: Zvuk „Novog svijeta“

Jubilarni 15. Mikser festival biće održan u Novom Pazaru, gradu mladosti. Učestvuju Partibjekersi, Vroom, Marčelo, Amira Medunjanin i slični, a na programu su i pozorišne predstave

Oktobarski salon

31.maj 2026. Sonja Ćirić

Oktobarski salon je u opasnosti, odgovorna je gradska vlast

Četiri meseca pre početka 61. Oktobarskog salona nisu počele pripreme ove najveće likovne manifestacije u državi, a budžet je umanjen četiri puta

Ekspo

30.maj 2026. S. Ć.

Konkurs za programe kulture Ekspa: Premije nisu male, a svi su pozvani

Na konkurs za projekte kulture za Ekspo pozvana je celokupna kulturna scena, a ponuđene su premije od pola do osam miliona dinara

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Povezane vesti
03.april Lidija Jovanović

Slađanin stil

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure