Galerija Matice srpske u Novom Sadu predstavila je novu stalnu postavku. Odustali su od ustaljenog hronološkog modela prezentovanja nacionalne umetnosti i izabrali tematski
Galerija Matice srpske u Novom Sadu predstavila je novu stalnu postavku u subotu, povodom 177 godina postojanja.
Stalna postavka je zasnovana na reviziji svega onoga što je kolekcija Galerije Matice srpske, zato što se i aktivnosti ove galerije zasnivaju na dijalogu prošlosti i sadašnjosti –pa je i nazvana „Revizija kolekcije Galerije Matice srpske“.
Od otvaranja Muzeja Matice srpske za javnost 1933. godine sve postavke prikazivale su odabrana dela u hronološkom sledu. Nakon preseljenja u sopstvenu zgradu 1958. godine, umetnička dela u stalnoj postavci bila su prikazana po vekovima i tako je ostalo sve do postavki koje su intenzivnije počele da se menjaju početkom ovog veka.
Upravnica GMS dr Tijana Palkovljević Bugarski je objasnila da su odustali od ustaljenog hronološkog modela prezentovanja nacionalne umetnosti i izabrali tematski. kroz analizu tema, fenomena i aktuelnih tumačenja.
U novoj stalnoj postavci predstavljeno je 450 umetničkih dela iz kolekcije Galerije Matice srpske koja su nastajala u periodu od 16. do 21. veka, a potpisuju ih 160 različitih autora.
Stalnu postavku prati modularni sistem predstavljanja umetničkih dela kroz 24 teme raspoređene po salama na dva sprata kroz sedam modula
Nova stalna postavka predstavlja odabrane savremene teme Utočišta: Čovek i okruženje, Tabu: Telo i um i Užitak: Rituali i navike,koji prikazuju osobenosti i domete srpske likovne umetnosti, njeno mestu u širem evropskom kontekstu i njeno ogledanje u savremenom trenutku.
Modul Skulptofilija je posvećen skulpturi, u Dečjoj sobisu slike detinjstva, dok posebno mesto zauzima i Soba za prepuštanje umetnosti kao prostor usmeren na praćenje aktuelnih tema i muzejskih praksi, ali i mogućnost uživanja publike u prepuštanju umetnosti, u jednoj sobi je priča o Biografiji ustanove, u jednoj je Puls kolekcije, najvažnija dela Galerije matice srpske….
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zvaničan razlog za otkaz dvoje konzervatora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture je nedostatak novca, a nezvanični bi mogao da bude potpis za smenu v.d. direktora Gorana Vasića. „Nije mi krivo“, kaže jedan od otpuštenih Tihomir Dičić,
Devet decenija B. B. svetlokose seks-bombe francuskog filma pedesetih, pionirke bikinija, egzistencijalističke ikone „apsolutne slobode“ kojoj je dosadilo da se skida
Francuska filmska legenda Brižit Bardo, filmska ikona pedesetih i šezdesetih godina, koja postala zaštitnica prava životinja, preminula je u 91. godini
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!