Šesnaest dana gotovo čistog džeza u Kazinu Barijer, plus po dve večeri džeza i bluza u "Stravinskom" i tri noći elektro-džeza u Sali "Majls Dejvis" bilo je dovoljno da se posle više od jedne decenije vrati stara publika na obalu jezera Leman
Santana i Badi Gaj
„Drago mi je da se festival vratio u ‘stari’ Kazino!“, izjavio je gitarista Džon Skofild pozdravljajući publiku pred nastup u prostoru gde su ispisane neke od najuzbudljivijih stranica istorije džeza u Evropi. Nekoliko dana ranije, na velikoj sceni u Auditorijumu „Stravinski“, Dip Parpl je imao čega da se seti uz SmokeOnTheWater – himnu hard roka inspirisanu požarom u studijima Mountain, na snimanju albuma Frenka Zape i Mothers of Invention.
Šesnaest dana gotovo čistog džeza u Kazinu Barijer, plus po dve večeri džeza i bluza u „Stravinskom“ i tri noći elektro-džeza u Sali Majls Dejvis bilo je dovoljno da se posle više od jedne decenije vrati „stara“ publika na obalu jezera Leman. Prethodnih sezona Montreux Jazz Festival (MJF) lagano je nestajao iz kalendara „džez pravovernika“, a ovaj potez organizatora – koji su se uželeli „finog“ društva uprkos visokim ulaganjima u teško isplative programe – treba pohvaliti i podržati. Malo statistike govori u prilog njihovoj hrabrosti: Auditorijum „Stravinski“ ugostio je 37 bendova za 61.000 posetilaca, Sala „Majls Dejvis“ 53 sastava za 23.000 posetilaca, a Kazino čak 45 izvođača za „samo“ 16.000 gledalaca. Poseta u „Stravinskom“, dakle, finansira ostale programe, kao što programi u Statehallu pomažu ostala dešavanja na North Sea Jazz Festivalu.
Centralni događaj 38. MJF-a bio je višednevni boravak Karlosa Santane, koji je jednu raniju ideju iz ćaskanja sa direktorom festivala Klodom Nobsom raširio na tri programske večeri, politički-obojene konferencije za novinare i promocije humanitarnih akcija organizacije koju vodi sa suprugom Barbarom. Osim što je održao koncert sa svojim bendom, gostovao je na bluz večeri – svirajući po nekoliko numera sa svakim od učesnika (Bobi Parker, Klarens „Gejtmaut“ Braun, Badi Gaj) – i izveo monumentalni program „Hymns for Peace“ – u društvu najdražih džez prijatelja (Vejn Šorter, Herbi Henkok, Čik Korija, Džon Meklaflin, Ravi Koltrejn… ) Ni na koncertu nije izostala kritika današnje američke administracije, što je publika „podržala“ glasnim zvižducima upućenim svim svetskim gospodarima rata.
Džon Meklaflin je nastupio i sa obnovljenom „indijskom“ formacijom Shakti – u društvu originalnog člana grupe Zakira Huseina i trojice klinaca. U pozi lotosovog cveta na šarenom tepihu, kvintet je stvarno hipnotisao publiku jednoličnim ritmovima i oskudnim melodijskim frazama, pa poveo na fantastično putovanje po Dalekom istoku. A samo sat kasnije, na istoj sceni svetlucale su šljokice na korsetima plesačica u ekipi Brajana Ferija. Bolestan, engleski pop šarmer je bio prinuđen da prepolovi program (pa ipak smo čuli SlaveToLove, LoveIsADrug, Avalon, Don’tStopTheDance i Let’sStickTogether, uz nekoliko jazz standarda), a Nobs se potom izvinjavao publici koja se taman razigrala.
Skofildov program u društvu Stiva Svoloua (bas) i Bila Stjuarta (bubnjevi) bio je jedan od najkvalitetnijih u celokupnoj ponudi ovogodišnjih letnjih festivala. Predstavio nam je zanimljive nove kompozicije (album EnRoute) i majstorski razmenjivao duge improvizacije sa veoma motivisanim kolegama. Takođe nastupajući u Kazinu, saksofonista Ravi Koltrejn je dokazao da izrasta u pravog sledbenika slavnog oca, potpuno zaslužujući društvo poznatih ritmičara (Luis Perdomo – klavir, Loni Pleksiko – bas, Bili Hart – bubnjevi).
Pobednici takmičenja mladih muzičara su Antal Pustai (gitara, Mađarska), Robert Botoš (klavir, Mađarska) i Ana Serafinska (vokal, Poljska). Očigledno, istok Evrope je u modi, a članovi tri žirija (u kojima dominiraju američki umetnici) bili su dovoljno smeli da prepoznaju talenat iz zemalja koje su retko zastupljene na glavnim programima velikih festivala. Popodnevni susreti s novim licima, zajedno s noćnim zabavama u tzv. Montreux Jazz Clubu, zaokružuju desetak sati dobre muzike dnevno – pružajući posetiocima priliku da se pošteno umore, ukoliko žele da uhvate sve što im se nudi. Pa čak i da zaigraju uz hitove sastava ABBA, u džez tumačenju tromboniste Nilsa Landgrena i njegovih Fank junit. Intherichman’sworld…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U organizaciji Konzulata Jamajke, a po ideji počasnog konzula gospodina Mirka Miljuša, YU Grupa je u martu spakovala kofere i odletela na Jamajku. Tamo je snimala stare pesme u rege žanru, a nikad mlađi Jelići dali su svoj doprinos već aktuelnom projektu pod nazivom “Prekookeanski most”.
Umesto in memoriam: Good Vibrations i Brajan Vilson (1942‒2025)
Cela priča o Brajanu Vilsonu, nedavno preminulom geniju pop muzike i lideru The Beach Boys-a, prelama se kroz priču o njihovom apstraktnom hit singlu za sva vremena Good Vibrations
U drugom činu Leone i Glembaj zarili su se jedan u drugog ko kobac u kopca. Taj surovi obračun završio je Glembajevom smrću. U samrtnom hropcu uz pojavu barunice Kasteli, stari Glembaj završio je u naručju sina. To je omaž Mikelanđelu i njegovoj skulpturi “Pijeta”. Scenu “Pijeta” smislio je Danilo Marunović
Ivan Antić, Kajzermilen glič (mikroputopis u tri glasa), PPM Enklava, 2025
Kajzermilen je četvrt u Beču, svakako ne prva koja pada na pamet kada se pomisli na ovaj grad, ali, sa svojim golim i sivim distopijskim prostorima, otuđenim “totalitarizmom dimenzija”, možda paradigmatična za savremeni svet. U tom okruženju troje Antićevih lirskih junaka ostavlja utisak postflanera, besciljnih uličnih hodača, koji se kreću gradskim prostorom u kome, uprkos precizno popisanim tragovima ljudskog prisustva, kao da nema ničega
Završna predstava Instituta za umetničku igru „Human design“ bavi se pitanjem identiteta zadatog rođenjem i čovekovom potrebom da sam izabere ono što oseća da jeste
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!