
Kultura
Da li ste znali da u subotu počinje Oktobarski salon
Na 61. Oktobarskom salonu koji u Beogradu počinje 7. novembra biće radovi 27 umetnika. Iz programa najavljenog u najavi moguće je naslutiti o čemu se ovde radi
Posle spektakularnog hapšenja policijskog generala Vlastimira Rođe Đorđevića postavilo se logično pitanje – gde ćemo ove godine na more.

Ovo je druga sezona kako živimo u zemlji koja zvanično nema izlaz na toplo more, tako da smo prinuđeni da se osolimo u inostranstvu. Rođa se, po jednoj verziji, nekoliko godina odmarao u Rusiji, ali je na kraju pod pseudonimom u predsezoni stigao u Budvu maskiran u građevinskog radnika. U tabloidima se pojavila i romansirana verzija gde Rođu policiji otkriva ljubavnica u zamenu za slobodu, jer je uhašena sa članovima duvanske mafije. Nekoliko pitanja nameću se sama gledaocima koji su poslednji put begunca videli kad je onomad skembalo Milanovića u Utjehi. On je tada pustio bradu (navodno sa tako maskirao i Rođa) i čučao u vikendici, al’ su ga provalili u lokalnoj piljarnici. Kako se čovek maskira u sezonca? Moraš da se nabilduješ, malo ti poiskaču žile, pocrniš delimično (ostaje belo ispod atlet-majice), tetoviraš žensko ime, nosiš rukavice, sekirče i zaprašiš se krečom i cementom. Možeš da furaš i šorc od isečenih farmerki. Znači, Rođa je argatovao za ruske investitore u Budvi, u deset sati je stajao u redu za pasulj, taj famozni topli obrok koji samo ljudi koji rade teške fizičke poslove mogu bez posledica da pojedu u to doba. Posle po pivkana pa ajd na poso.
Šlem ne mora, ovde ga nose samo ministri i to kad se polaže kamen temeljac.
Ono što je još luđa fikcija jeste teoretska mogućnost da je Rođa kao građevinac pripremao plažu Jaz za Roling stonse i Još veći prasak! Sa Lovćena vila kliče, dobro došo Džeger Miče, sad se cijeli narod pita hoće l biti Ričards Kita? To bi već bio zaplet dostojan Ladlama, za holivudski spektakl u kojem će statirati i najveći broj VIP posetilaca koji su izrazili zabrinutost za bezbednost voznog parka. Pojavio se praktičan problem parkiranja u hladovini, kao i kategorije publike – jer veliki broj đetića smatra da zaslužuje VIP tretman, makar u nivou Mika i Kita.
Pitanje letovanja tokođe je vezano za upis u srednje škole. Deca su polagala prijemne iz srpskog i matiša, ministar Lončar je promešao loptice i izvukao ispitne kombinacije i cirkus je počeo. Deca su lepo znala srpski, samo ih je zbunila akcentologija. Ruku na srce – i mene zbunjuje i to mesecima, jer imam utisak da se putem medija uporno forsira jedan tip akcentovanja na drugom slogu koji često zvuči blago rečeno smešno. Ova potreba da se akcentovanje uniformiše i standardizuje pomalo me podseća na purifikaciju jezika od bilo kakve raznolikosti koja karakteriše srpski jezik i nekoga asocira na prostor bivše SFRJ gde se srpski susretao sa komšijama i tako obogaćivao. Očigledno, ni deca nisu bila spremna da na prijemnom polažu akcente, pa ako neko otrese – ništa od letovanja.
Za kraj – iz dana u dan vidimo slike dobrovoljnih davalaca krvi na Trgu republike. Akciju su pokrenuli Institut za transfuziju krvi i B92, a građani su se fantastično odazvali. Tu nema velike filozofije – ako možete pomozite, osećaćete se dobro. Taj osećaj da ste učinili dobro delo predstavljao je i povod za akciju u kojoj je ORCA građanima na udomljenje nudila napuštene kuce i mace. U novinama ste mogli videti a u vestima čuti za monstrume koji maltretiraju životinje, pa je ovo možda još jedan način da se naše društvo učini humanijim.
Elem, predsednik Tadić je dao krv, svaka čast, a posle je naleteo na pult sa kucama i macama i usvojio mače. OK, lep gest dostojan predizborne kampanje, saznali smo da se maca zove Micika i da danas živi u Predsedništvu. Iako je gospodin Tadić formalno učinio human gest i simbolično podržao akciju, dakle stekao je imidž Predsednika – prijatelja ljudi i životinja, prepuštanjem brige o mačetu drugima, praktično je obesmislio ideju. Usvajanje napuštene životinje i njeno pretvaranje u kućnog ljubimca jeste čin u kojem pokazujete spremnost da preuzmete odgovornost i brigu o živom biću, da ste odgovorna osoba koju ne vode impulsi tipa – gle slatka maca, joooj što je medena. Micika bi morala da se pojavljuje na konferencijama, da se vere po ramenima Tadiću ili da mu prede u krilu dok vodi razgovore.
Ako nisi spreman na takav odnos sa mačetom, onda ga ne donosiš kući nego mu odneseš malo hrane i ostaviš ispred zgrade.
U protivnom ono postaje privremeno raseljeno mače u kolektivnom centru koji se zove Predsedništvo. Ova politička omaška sa Micikom, kao i svaka omaška, prema psihoanalitičkoj teoriji, otkriva površnost ovdašnje političke prakse i može da bude dobra škola ne samo za gospodina Tadića.

Na 61. Oktobarskom salonu koji u Beogradu počinje 7. novembra biće radovi 27 umetnika. Iz programa najavljenog u najavi moguće je naslutiti o čemu se ovde radi

Budući da je prvi birao datume, Beogradski džez festival (BJF) svoje 42. izdanje nehotice je „nasadio“ pred same parlamentarne izbore. U senci nadolazećih društvenih promena, bez uobičajenog publiciteta i pratećih programa ostao je i zbog toga što su mu glavni pokrovitelji ustanove na čijem čelu vise A. Šapić i N. Selaković. Uostalom, možda i bolje - zar biste takve želeli da vidite pre svirke za koju ste kupili ulaznicu? Skupština grada ionako je predugo već pomoćna zgrada Ćacilenda. S druge strane, nikad jači razlozi za „dobro da je uopšte održan“, bar nije odgođen i nema ne:jazz alternaciju. Plus, Šapić nije stigao da im ugradi kružni tok

Nema zvanične potvrde da je Miroslav Lekić podneo ostavku na mesto predsednika UO Filmskog centra Srbije kao što je najavio, ali drugi čelnici čije se ostavke traže o tome se ni ne oglašavaju

Gradski sekretarijat za kulturu odbio je da sufinansira 30. Festival koreografskih minijatura, a Ministarstvo kulture im je dalo novac kojim su platili salu. Zato jubilej obeležavaju samo dva dana i bez inostranih takmičara

Marina Abramović, Balkanski erotski ep, “Berliner Festspiele”, oktobar 2026.
Vreme istražuje: Izgradnja Hrama Svetog Save
Da li je novac koji je Vlada uplatila SPC završio u Moskvi preko Alta banke Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve