img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Ludi letnji ples

20. jun 2007, 16:55 Dragan Ilić
Copied

Posle spektakularnog hapšenja policijskog generala Vlastimira Rođe Đorđevića postavilo se logično pitanje – gde ćemo ove godine na more.

Ovo je druga sezona kako živimo u zemlji koja zvanično nema izlaz na toplo more, tako da smo prinuđeni da se osolimo u inostranstvu. Rođa se, po jednoj verziji, nekoliko godina odmarao u Rusiji, ali je na kraju pod pseudonimom u predsezoni stigao u Budvu maskiran u građevinskog radnika. U tabloidima se pojavila i romansirana verzija gde Rođu policiji otkriva ljubavnica u zamenu za slobodu, jer je uhašena sa članovima duvanske mafije. Nekoliko pitanja nameću se sama gledaocima koji su poslednji put begunca videli kad je onomad skembalo Milanovića u Utjehi. On je tada pustio bradu (navodno sa tako maskirao i Rođa) i čučao u vikendici, al’ su ga provalili u lokalnoj piljarnici. Kako se čovek maskira u sezonca? Moraš da se nabilduješ, malo ti poiskaču žile, pocrniš delimično (ostaje belo ispod atlet-majice), tetoviraš žensko ime, nosiš rukavice, sekirče i zaprašiš se krečom i cementom. Možeš da furaš i šorc od isečenih farmerki. Znači, Rođa je argatovao za ruske investitore u Budvi, u deset sati je stajao u redu za pasulj, taj famozni topli obrok koji samo ljudi koji rade teške fizičke poslove mogu bez posledica da pojedu u to doba. Posle po pivkana pa ajd na poso.

Šlem ne mora, ovde ga nose samo ministri i to kad se polaže kamen temeljac.

Ono što je još luđa fikcija jeste teoretska mogućnost da je Rođa kao građevinac pripremao plažu Jaz za Roling stonse i Još veći prasak! Sa Lovćena vila kliče, dobro došo Džeger Miče, sad se cijeli narod pita hoće l biti Ričards Kita? To bi već bio zaplet dostojan Ladlama, za holivudski spektakl u kojem će statirati i najveći broj VIP posetilaca koji su izrazili zabrinutost za bezbednost voznog parka. Pojavio se praktičan problem parkiranja u hladovini, kao i kategorije publike – jer veliki broj đetića smatra da zaslužuje VIP tretman, makar u nivou Mika i Kita.

Pitanje letovanja tokođe je vezano za upis u srednje škole. Deca su polagala prijemne iz srpskog i matiša, ministar Lončar je promešao loptice i izvukao ispitne kombinacije i cirkus je počeo. Deca su lepo znala srpski, samo ih je zbunila akcentologija. Ruku na srce – i mene zbunjuje i to mesecima, jer imam utisak da se putem medija uporno forsira jedan tip akcentovanja na drugom slogu koji često zvuči blago rečeno smešno. Ova potreba da se akcentovanje uniformiše i standardizuje pomalo me podseća na purifikaciju jezika od bilo kakve raznolikosti koja karakteriše srpski jezik i nekoga asocira na prostor bivše SFRJ gde se srpski susretao sa komšijama i tako obogaćivao. Očigledno, ni deca nisu bila spremna da na prijemnom polažu akcente, pa ako neko otrese – ništa od letovanja.

Za kraj – iz dana u dan vidimo slike dobrovoljnih davalaca krvi na Trgu republike. Akciju su pokrenuli Institut za transfuziju krvi i B92, a građani su se fantastično odazvali. Tu nema velike filozofije – ako možete pomozite, osećaćete se dobro. Taj osećaj da ste učinili dobro delo predstavljao je i povod za akciju u kojoj je ORCA građanima na udomljenje nudila napuštene kuce i mace. U novinama ste mogli videti a u vestima čuti za monstrume koji maltretiraju životinje, pa je ovo možda još jedan način da se naše društvo učini humanijim.

Elem, predsednik Tadić je dao krv, svaka čast, a posle je naleteo na pult sa kucama i macama i usvojio mače. OK, lep gest dostojan predizborne kampanje, saznali smo da se maca zove Micika i da danas živi u Predsedništvu. Iako je gospodin Tadić formalno učinio human gest i simbolično podržao akciju, dakle stekao je imidž Predsednika – prijatelja ljudi i životinja, prepuštanjem brige o mačetu drugima, praktično je obesmislio ideju. Usvajanje napuštene životinje i njeno pretvaranje u kućnog ljubimca jeste čin u kojem pokazujete spremnost da preuzmete odgovornost i brigu o živom biću, da ste odgovorna osoba koju ne vode impulsi tipa – gle slatka maca, joooj što je medena. Micika bi morala da se pojavljuje na konferencijama, da se vere po ramenima Tadiću ili da mu prede u krilu dok vodi razgovore.

Ako nisi spreman na takav odnos sa mačetom, onda ga ne donosiš kući nego mu odneseš malo hrane i ostaviš ispred zgrade.

U protivnom ono postaje privremeno raseljeno mače u kolektivnom centru koji se zove Predsedništvo. Ova politička omaška sa Micikom, kao i svaka omaška, prema psihoanalitičkoj teoriji, otkriva površnost ovdašnje političke prakse i može da bude dobra škola ne samo za gospodina Tadića.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Cenzura

22.mart 2026. S. Ć.

Seriju Srdana Golubovića gledaju u Evropi ali ne i u Srbiji

Mini serija „Apsolutnih 100“ prodata je evropskim prestižnim platformama, hvali je Le Monde, ali u Srbiji nije prikazana iako je završena 2024.

Ministarstvo kulture

22.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture: Čitaj napomenu na kraju strane

Ministarstvo kulture raspisalo je ovog meseca tri konkursa za sufinansiranje projekata, uz napomenu sitnim slovima na kraju strane u kojoj piše da sve u vezi dinamike raspisivanja konkursa zavisi od Ministarstva finansija

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure