img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Lopatanje

27. maj 2009, 12:09 Dragan Ilić
Copied

Proteklu nedelju su svakako obeležili snimci iz rehabilitacionog centra u Crnoj Reci. Odavno neki sadržaj nije imao toliki odjek u javnosti i to na nekoliko nivoa. Idemo redom.

Počnimo od slike. Zavisno od potrebe za spektaklom, TV stanice su zamutile lica aktera ili ih ostavljale u izvornom obliku. Tako smo mogli da vidimo kakav šorc nose „terapeuti“, da l’ biju lopatom ili ašovom i koje ikone vise na zidu ove „učionice“. Pokazalo se da će i ovi detalji biti važni, jer je jedna od poslanica iz Nove Srbije posumnjala u autentičnost snimka zbog kratkih pantalona. Naime, njoj je sumnjivo što onaj što mlati lopatom, gle čuda, nosi kratke pantalone u verskom objektu. Pitanje privatnosti je u ovom slučaju jedno od ključnih, jer je i starešina Centra (koji se i sam dohvati lopate) braneći se mahao roditeljskim potpisima i pominjao da se među štićenicima nalaze deca sudija, advokata, policajaca itd. Prema ovoj logici, ako sudija dozvoli da mu biju punoletno dete – onda je sve OK. To takođe može biti poruka roditeljima da će imena dospeti u javnost ako ne zaštite Centar, ili počnu da se bune.

Batina je iz raja izašla. Mlaćenje bolesnika je prestalo u psihijatriji pre više od sto godina, a mora se priznati da su human odnos (još u srednjem veku) sa duševno obolelim osobama prvi imali – Arapi. Potpuno je neverovatno sa kakvom upornošću se brane batine kao pedagoška metoda. Roditelji u patrijarhalnom društvu, predajući pravo batinanja Branislavu Peranoviću, praktično poručuju – tuci ga kao da je tvoj! Najveća bliskost – najveće batine, a dete je vlasništvo roditelja. Tu je tradicija pobedila čak i hrišćanski princip, a podsetimo, radi se o hrišćanskom duhovnom centru. Ako Obraz brani princip batinanja, onda se batine prihvataju kao legitiman princip. Ako biju popovi, onda šta možete da očekujete od policije, vojske, zatvorskih čuvara, učitelja, roditelja ili političkih protivnika. Ova glorifikacija nasilja (ispod ikone), gde je ikona očigledno samo kulisa, naročito je vidljiva u javnosti kao reakcija na snimke iz Crne Reke. To su sada „javne batine„, jer Branislav Peranović nije krio da se pri lečenju narkomana koriste nasilne metode. Batina postaje ono poslednje rešenje koje nam ostaje, jer društveni mehanizmi ne funkcionišu. Zato su me snimci i metode iz Crne Reke podsetili na kampove za obuku Arkanovih tigrova, gde su naročito bili maltretirani Srbi izbegli iz Krajine. Arkan je tako kalio patriotizam.

Terapija. Verske organizacije širom sveta organizuju kampove za rehabilitaciju i resocijalizaciju narkomana. Širom bivše SFRJ problem narkomanije je povećan nakon ratova, pa u BiH ili Hrvatskoj, ali i Srbiji, postoje komune za rehabilitaciju. Tu su obično sveštenici, savetnici (ljudi koji su uspešno prošli proces lečenja) i narkomani koji obično imaju radnu terapiju. Oni u ovakvim komunama najprostije rečeno – uče i treniraju da žive u spoljnom svetu na društveno prihvatljiv način. Poput sigurne kuće, tu imaju mali biznis (auto-praonicu, perionicu tepiha ili slično), obaveze su podeljene, planira se budžet i potrošnja, razmenjuju iskustva, grade zdravi socijalni odnosi, a ko želi može dobiti i pomoć sveštenika. Kada se program završi, bivši narkoman počinje da živi u sadašnjem društvu, ovde i sada, i da rešava probleme koje ima i normalna populacija. Pitam se – kakav čovek izlazi iz Centra u Crnoj Reci, ako je strah osnovni element prevaspitavanja. Da li će poželeti da batinama rešava svoje probleme?

Sinod i Bajden. Pokazalo se da je Sinod SPC-a nakon duuuugo vremena, na vreme i jasno reagovao u dva navrata. Prvi put tokom Bajdenovog odlaska u Visoke Dečane, a drugi put u slučaju Crne Reke (ili Rijeke). U oba slučaja je nadležan bio vladika Artemije, pa je bilo pokušaja da se sve prikaže kao napad Amerike na vladiku. Dok sam gledao batine pod ikonama, pomislio sam na decu koja danas uče veronauku. SPC je u ovom slučaju pokazao da se suočava sa veoma ozbiljnim problemima, ali da je takođe u stanju da ih prepozna i osudi. Ukoliko je ovo početak pozitivnih promena u Sinodu SPC-a, ili kako je napisao vladika Irinej – „Utuk na utuk„, onda ćemo tek videti čuda i pokore. Mislim da je ovo bila prva prilika kada je Crkva jasno i nedvosmisleno pokazala volju i potrebu da zaštiti verske objekte, simbole i vernike od zloupotrebe. U tome je treba podržati.

Pare. Na kraju, ali ne nevažno, slučaj Crne Reke je u nezgodnu situaciju doveo i Ministarstvo zdravlja (koje ispade konzervativnije od Sinoda), ali i finansijsku inspekciju. Lečenje se plaća, na ruke, uz dobrovoljni rad, i niko nema uvida u moguće zloupotrebe. Možda se tu krije odgovor na ono čuveno pitanje patrijarha Pavla, koji se pitao šta bi bilo da nema monaškog zaveta, kada je pred Patrijaršijom video one skupocene džipove u kojima se voze vladike.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Država i kultura

17.novembar 2025. S. Ć.

Kao da je sve u redu, do kraja novembra šest festivala

Kao da kultura ove godine nje ostala bez materijalne pomoći države, do kraja meseca u Srbiji se održava čak šest festivala, od kojih su četiri međunarodna

Nesreća u Novom Sadu

17.novembar 2025. S. Ć.

NKSS: Povucite konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice

Postoji rizik da se konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice koji je raspisao Novi Sad instrumentalizuje kao zamena za izostanak pravnog razjašnjenja, navode u Nezavisnoj kulturnoj sceni Srbije

Slučaj Generalštab

17.novembar 2025. Sonja Ćirić

Osim Generalštaba, po katastru i Kasarna i Stari Generalštab više nisu kulturna dobra

Na isti dan kad je prošle godine Vlada Srbije donela odluku o ukidanju statusa kulturnog dobra sa kompleksa Generalštab, Katastar Savskog venca je to potvrdio, dodavši i zgrade Kasarne sedmog puka i Starog Generalštaba

Inicijativa za Generalštab

16.novembar 2025. S. Ć.

Demokratska stranka: Inicijativa Ustavnom sudu za ocenu leks specijalisa

Osim inicijative za proveru ustavnosti leks specijalisa Generalštaba, Demokratska stranka će u ponedeljak predati Ustavnom sudu i zahtev za meru obustavljanja radnji koje bi mogle biti preduzete na osnovu tog spornog zakona

Zakoni

16.novembar 2025. Sonja Ćirić

Postavljen je v.d. direktora Biblioteke Beograda iako ne ispunjava uslove za to mesto

Posle tri meseca bez čelnika, po odluci Ministarstva kulture za v.d. direktora Biblioteke grada Beograda postavljen je Nenad Milenović, istoričar, iako nema pet godina radnog iskustva u kulturi, koliko propisuju dva zakona, odnosno deset, koliko propisuje Statut Biblioteke

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure