img
Loader
Beograd, -1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Lopatanje

27. maj 2009, 12:09 Dragan Ilić
Copied

Proteklu nedelju su svakako obeležili snimci iz rehabilitacionog centra u Crnoj Reci. Odavno neki sadržaj nije imao toliki odjek u javnosti i to na nekoliko nivoa. Idemo redom.

Počnimo od slike. Zavisno od potrebe za spektaklom, TV stanice su zamutile lica aktera ili ih ostavljale u izvornom obliku. Tako smo mogli da vidimo kakav šorc nose „terapeuti“, da l’ biju lopatom ili ašovom i koje ikone vise na zidu ove „učionice“. Pokazalo se da će i ovi detalji biti važni, jer je jedna od poslanica iz Nove Srbije posumnjala u autentičnost snimka zbog kratkih pantalona. Naime, njoj je sumnjivo što onaj što mlati lopatom, gle čuda, nosi kratke pantalone u verskom objektu. Pitanje privatnosti je u ovom slučaju jedno od ključnih, jer je i starešina Centra (koji se i sam dohvati lopate) braneći se mahao roditeljskim potpisima i pominjao da se među štićenicima nalaze deca sudija, advokata, policajaca itd. Prema ovoj logici, ako sudija dozvoli da mu biju punoletno dete – onda je sve OK. To takođe može biti poruka roditeljima da će imena dospeti u javnost ako ne zaštite Centar, ili počnu da se bune.

Batina je iz raja izašla. Mlaćenje bolesnika je prestalo u psihijatriji pre više od sto godina, a mora se priznati da su human odnos (još u srednjem veku) sa duševno obolelim osobama prvi imali – Arapi. Potpuno je neverovatno sa kakvom upornošću se brane batine kao pedagoška metoda. Roditelji u patrijarhalnom društvu, predajući pravo batinanja Branislavu Peranoviću, praktično poručuju – tuci ga kao da je tvoj! Najveća bliskost – najveće batine, a dete je vlasništvo roditelja. Tu je tradicija pobedila čak i hrišćanski princip, a podsetimo, radi se o hrišćanskom duhovnom centru. Ako Obraz brani princip batinanja, onda se batine prihvataju kao legitiman princip. Ako biju popovi, onda šta možete da očekujete od policije, vojske, zatvorskih čuvara, učitelja, roditelja ili političkih protivnika. Ova glorifikacija nasilja (ispod ikone), gde je ikona očigledno samo kulisa, naročito je vidljiva u javnosti kao reakcija na snimke iz Crne Reke. To su sada „javne batine„, jer Branislav Peranović nije krio da se pri lečenju narkomana koriste nasilne metode. Batina postaje ono poslednje rešenje koje nam ostaje, jer društveni mehanizmi ne funkcionišu. Zato su me snimci i metode iz Crne Reke podsetili na kampove za obuku Arkanovih tigrova, gde su naročito bili maltretirani Srbi izbegli iz Krajine. Arkan je tako kalio patriotizam.

Terapija. Verske organizacije širom sveta organizuju kampove za rehabilitaciju i resocijalizaciju narkomana. Širom bivše SFRJ problem narkomanije je povećan nakon ratova, pa u BiH ili Hrvatskoj, ali i Srbiji, postoje komune za rehabilitaciju. Tu su obično sveštenici, savetnici (ljudi koji su uspešno prošli proces lečenja) i narkomani koji obično imaju radnu terapiju. Oni u ovakvim komunama najprostije rečeno – uče i treniraju da žive u spoljnom svetu na društveno prihvatljiv način. Poput sigurne kuće, tu imaju mali biznis (auto-praonicu, perionicu tepiha ili slično), obaveze su podeljene, planira se budžet i potrošnja, razmenjuju iskustva, grade zdravi socijalni odnosi, a ko želi može dobiti i pomoć sveštenika. Kada se program završi, bivši narkoman počinje da živi u sadašnjem društvu, ovde i sada, i da rešava probleme koje ima i normalna populacija. Pitam se – kakav čovek izlazi iz Centra u Crnoj Reci, ako je strah osnovni element prevaspitavanja. Da li će poželeti da batinama rešava svoje probleme?

Sinod i Bajden. Pokazalo se da je Sinod SPC-a nakon duuuugo vremena, na vreme i jasno reagovao u dva navrata. Prvi put tokom Bajdenovog odlaska u Visoke Dečane, a drugi put u slučaju Crne Reke (ili Rijeke). U oba slučaja je nadležan bio vladika Artemije, pa je bilo pokušaja da se sve prikaže kao napad Amerike na vladiku. Dok sam gledao batine pod ikonama, pomislio sam na decu koja danas uče veronauku. SPC je u ovom slučaju pokazao da se suočava sa veoma ozbiljnim problemima, ali da je takođe u stanju da ih prepozna i osudi. Ukoliko je ovo početak pozitivnih promena u Sinodu SPC-a, ili kako je napisao vladika Irinej – „Utuk na utuk„, onda ćemo tek videti čuda i pokore. Mislim da je ovo bila prva prilika kada je Crkva jasno i nedvosmisleno pokazala volju i potrebu da zaštiti verske objekte, simbole i vernike od zloupotrebe. U tome je treba podržati.

Pare. Na kraju, ali ne nevažno, slučaj Crne Reke je u nezgodnu situaciju doveo i Ministarstvo zdravlja (koje ispade konzervativnije od Sinoda), ali i finansijsku inspekciju. Lečenje se plaća, na ruke, uz dobrovoljni rad, i niko nema uvida u moguće zloupotrebe. Možda se tu krije odgovor na ono čuveno pitanje patrijarha Pavla, koji se pitao šta bi bilo da nema monaškog zaveta, kada je pred Patrijaršijom video one skupocene džipove u kojima se voze vladike.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Baština regiona

23.novembar 2025. Robert Čoban

Može i ovako: Bijeljina obnavlja Evangelističku crkvu

Bijeljina planira restauraciju zapuštene nemačke Evangelističke crkve, dajući tako primer drugima u regionu kako se štiti kulturna baština i ako pripada narodu koji više tu ne živi

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure