img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Guitar Art Festival, Beograd

Ljubav preko žica

29. maj 2024, 22:09 Dragan Kremer
foto: tanjug / jadranka ilić
Braća Serđo i Odair Asad
Copied

Ginis na stranu, nije ovo prevrat/pobeda urbanog duha, ali – Gitara nas je održala, njojzi hvala

Pripreman i prvi put održan 1999/2000, dakle, u najmračnijem satu pred zoru (pad Slobodana Miloševića), Guitar Art Festival (dalje: GAF) svoje jubilarno, 25. izdanje drži opet u nadiru društvenog a posebno političkog života u Srbiji – nadajmo se, to jest, da nam neće biti još gore. Dotle, GAF je iz svog tradicionalnog februara posle pandemije izašao u proleće, no ni ovog puta dribling mu nije uspeo – odvija se uoči izbora, opet. Srećom, kao da mu to i ne smeta.

Pet dana festivala otvorio je u punoj dvorani KNU poznati gitarističko-bratski duet Serđo i Odair As(s)ad. Brazilska muzika je i inače zastupljena na GAFu, a ovaj decenijama uigrani tandem uz klasičarsko tumačenje folklora svoje zemlje, s lakoćom provuče poneku šansonu, džez-motiv i evergrin melodiju. Braća Asad već su učestvovala na GAF-u, kao i njihova znatno mlađa sestra Badi, a izuzetno retko imaju priliku da nastupe zajedno. I time je GAF stvorio još jedan dodatni, ekskluzivni kvalitet – izdanci Segovijine škole sarađuju s predstavnicom svetske muzike, jer Badi je imala sreću da se njen uspon podudari s “otvaranjem” globalne muzičke scene. Ona je u mladosti “iskočila” iz predvidivog muzičkog obrazovanja, svoju akustičnu gitaru počela da koristi i kao perkusivni instrument, i uz pevanje uvela razne vokalne efekte za koje ima naročiti dar. To je i njenu komercijalnu karijeru učinilo prepoznatljivom.

Badi Asad u svom delu demonstrirala je kantautorski rad i zavidnu sviračku tehniku, ali i takoreći beat box efekte – ritmičke zvuke proizvedene jezikom, ustima i glasom, te dodatno i vokalne efekte od oponašanja tropskih ptica do potpuno apstraktnih, ničemu nalik zvukova. (Pol Sajmon je za svoj prošlogodišnji album Seven Psalms mogao sve potrebno da objedini pozvavši Badi.) Svedočili smo čak i istovremenom pevanju dveju melodija, jedne kroz grlo a druge kroz nos! Tokom nekoliko zajedničkih numera, Asadi su kao trio “privukli” sestru klasičarskom izrazu, obogaćenom sambom i bojama njene amplificirane gitare, a za kraj Serđova Ninjo posvećena najstarijem, pok. bratu.

Sledeće večeri kao da se nastavilo “kuckanje” po rezonatoru, ali pre toga trebalo se probiti do MTS dvorane. Naime, lokalno govoreći, već duže od četvrt veka pod sloganom “Beograd je svet” mislili smo više o svetu, ne pretpostavljajući da bi mogli ostati bez Beograda, doslovno. Rušilačka koalicija Vesara-Šapica smrvila je Trg Nikole Pašića do samog praga dvorane, i davno pop-kulturno žarište naše prestonice – Bezistan – razvaljeno je u divlji parking turbo-lokala. Odlazak na GAF je upravo bekstvo od toga, a nastup odrastajućeg čuda-od-deteta Marsina u punoj MTS dvorani ujedinio je obične slušaoce, zagrižene ljubitelje i brojne mlade učesnike takmičarskog i obrazovnog dela ovog festivala.

Rođen 2000. u Poljskoj, Marćin Patrzatek prstima desne ruke pravi kristalno oštar zvuk, ali jednako munjevito i udara po telu svoje amplificirane gitare; nisu mu strani ni elektronika i orkestarski aranžmani. Kao pravi predstavnik svog naraštaja, probio se pobeđujući u TV-talent takmičenjima od 2015, u rodnoj zemlji pa Italiji i SAD, i naravno, pridobijajući milione putem društvenih mreža. Već iskusan, ipak je zadržao nešto od onog dečačkog šarma i gotovo zaraznog oduševljenja sopstvenim instrumentalnim bravurama, a brzina i preciznost su mu toliko neverovatni da morate doći makar samo da bi se uverili kako to sve odjednom uživo izvodi samo jedan gitarista.

Marćina su u većem delu jednoipočasovnog programa pratili osrednji bubnjar, bas-gitarista i el. violinista, a najatraktivnije su njegove solo-tačke i “ispadi” gde bend ne može da ga sledi. Sjurio je Albenizovu Asturias, Vitersovu Just The Two Of Us, Timberlejkovu Cry Me A River; kaprićo-mesečevu sonatu-nokturno-tokatu, i od Baha stigao do Betovenove Pete simfonije, verovatno najboljeg primera aranžmana i vurtuoznosti ove nove zvezde. Marćinove sopstvene kompozicije (Dragon, Bite Your Nails, na uspavanci zasnovana Baba Yaga) sasvim su prosečne, pre izgovor za gitarsku pirotehniku nego dela po sebi, a od rok-standarda, nažalost, nije izveo Kleptonovu Layla nego Kashmir Led Zeppelin. Stojeće ovacije i bis, naravno. Marćin je najznačajnije otkriće ove vrste još otkad nam je GAF približio Tomija Emanuela, i nadam se da ćemo imati prilike i svedočiti njegovom sazrevanju do muzikalnosti kakva odlikuje Tomija.

Posle još dva dana klasične gitaristike, jubilarni GAF završen je u terminu nedeljnog ručka, na beogradskom Trgu republike – “Koncert za rekord” okupio je stotine gitarista raznih uzrasta da grunu neke od najpoznatijih rifova i pesama rokenrola, a posebno prija što su i repertoarski i lično uključeni i domaći predstavnici (YU grupa, ElOrg, Piloti, Cukić). Ginis na stranu, nije ovo prevrat/pobeda urbanog duha, ali – Gitara nas je održala, njojzi hvala!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Film

19.mart 2026. B. B.

„Gospodar Oluje“: Prva holivudsko-srpska koprodukcija uskoro pred domaćom publikom

Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure