img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Kursadžije

22. oktobar 2008, 13:25 Dragan Ilić
Copied

Kada neki humoristički program ima rejting 21 (u Srbiji to znači milionski auditorijum), onda nema zezanja. Mislim da se iz današnje perspektive pokazao kao istorijski govor Željka Mitrovića kojim je pre dve sezone najavio okretanje TV Pinka seoskom ambijentu i jednostavnijem humoru populističkog tipa. Ideju je praktično sproveo u delo reditelj Saša Popović, arhitekta Grand produkcije. Tada su se u okviru Grandovih izdanja pojavili skečevi pod naslovom „Policijska stanica“. Pandur, etnički Crnogorac, privodio je različite primerke društvenih i seksualnih manjina, uz psovke, aluzije na batinanje ili seks, što je auditorijum automatski prihvatio kao domaću hit komediju. Tada su stvoreni obrisi likova budućih „Kursadžija“ – glupi Bosanac, UČK Šiptar, kičerozni Makedonac, radodajka, gej sa slovenačkim ili hrvatskim akcentom, robusni gedža i ostali. Popularnost ovog programa shvatio sam kada je dospeo na redovan autobuski repertoar lokalnih linija po Srbiji. Znači Beograd–Niš , uz „Policijsku stanicu 1, 2,…“, a ako putujete u inostranstvo, neka vam je bog u pomoć. Ja sam to doživeo i shvatio da je srpski jezik neiscrpan izvor psovki i uvreda, ali priznajem, verovao sam da je to krajnji domet ovakve produkcije. Psujete, nabijate na k…c, Srbin ispadne na kraju najpametniji, odnosno sve ih zajebe. Takođe, u međuvremenu se Crna Gora odvojila, Kosovo proglasilo nezavisnost, raspali se radikali, uhapšen je Karadžić, spolja sve više ličimo na normalnu zemlju. No posle „Policijske stanice“ Saša Popović je bez blama pokrao koncept tada najpopularnijeg hrvatskog humorističkog programa „Večernja škola“ i preveo ga kao „Kursadžije“. Ukoliko bolje razmislim, tako izgleda pandurska karijera – ćoškara, pa ćata u stanici, pa kursadžija i ko zna dokle čovek može da dogura! Naše kursadžije dogurale su do najgledanijeg programa u zemlji, koji se odvojio od matičnog Granda i postao posebna emisija. Reditelj i producent je i dalje Saša Popović, a scenarista je glumac Saša Pantić (tumači lik Ajdemija Popušija) uz pomoć Ranka Goranovića (Gedža Ludi Milojko). Tu su Dimče Seksovski i Ubavka, Đuro Palica (pandur montenegrin), Hrvoje, Janez Drško, Fiko Karakurtović, profesorke muzičkog i seksualnog obrazovanja kao i brojni gosti u pojedinim epizodama. Ja sam najčešće video Miru Škorić, koja je svoj glumački talenat često prikazivala u Grandovim imitacijama koleginica i kolega. Ako slučajno niste videli seriju, iznenadila bi vas jeftina scenografija, publika koja euforično tapše, ali bogami i zeva, šmirana gluma, omaške i vicevi koji predstavljaju okosnicu scenarija. Iako autori tvrde da su mnogo polirali fazone u poređenju sa rudimentarnim humorom „Policijske stanice“, i danas se štosevi svode na zajebavanje (zaista nemam drugu reč) svih Drugih, a Srbin na kraju ostaje moralni pobednik. Kako inače da shvatim zezanje sa Bosancem kome neprestano govore „Mladiću“, ili Albanca koji „obožava Čedu jer jedini pronađe iglu u plastu sena“, ili čitavu emisiju posvećenu Milu Đukanoviću, izdajniku srpstva i Kosova. Novost u seriji su lutke sa likovima aktuelnih političara, a dosta lako i brzo možemo shvatiti da je Toma Nikolić omiljeni političar „Kursadžija“. OK, svuda su popularni vicevi, ali „Kursadžije“ su više od ventila za narod, oni postavljaju novi sistem vrednosti. Pitam se, ima li ikakvog smisla baviti se tv-produkcijom u zemlji gde su „Kursadžije“ tv-plafon? To je ujedno i odgovor svima koji rejting žele da postave kao ultimativno merilo kvaliteta, pa čak primećujem da se ovdašnji rejtinzi definišu na skali između „Operacije trijumf“ i „Kursadžija“. Takođe, ukoliko Srbiju doživljavate kao sportistu koji se nadmeće sa ostatkom sveta i naizmenično gubi ili igra nerešeno, onda je logično da će „Kursadžije“ biti dobar poligon da im svima „vratimo istom merom“. Ako naša politička scena obiluje aferama, kletvama i psovkama, a Srbija se u celini doživljava kao svojevrsna „zemlja-kursadžija“ na putu ka EU, onda je ovo zaista naše ogledalce. Mene su, recimo, iznenadili scenaristi koji sebe porede sa Biljanom Srbljanović?!, jer je ona na sceni postavila „dva muškarca kako se ljube“?! Dakle, ukoliko niste ona kikotava većina, postajete materijal za sprdnju. Kao i sve domaće serije, i „Kursadžije“ će se završiti hepiendom, novim serijalom koji se zove „Nekad bilo sad se pripoveda“. U milionskoj scenografiji studija Pink u Šimanovcima priča se nastavlja u gradiću iz snova gde Janez ima bjuti salon, Ajdemi poslastičarnicu, Fiko berbernicu, Gedža sa ženom (Jelicom Sretenović) kafanu, Hrvoje apoteku, Lepa Lukić je gradonačelnica, a Slobodan Ćustić pop. Sretnite se dakle, dragi gledaoci, sa svojom sudbinom u toj viziji Saše Popovića u tom ružičastom gradiću iz snova.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure