img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Kursadžije

22. oktobar 2008, 13:25 Dragan Ilić
Copied

Kada neki humoristički program ima rejting 21 (u Srbiji to znači milionski auditorijum), onda nema zezanja. Mislim da se iz današnje perspektive pokazao kao istorijski govor Željka Mitrovića kojim je pre dve sezone najavio okretanje TV Pinka seoskom ambijentu i jednostavnijem humoru populističkog tipa. Ideju je praktično sproveo u delo reditelj Saša Popović, arhitekta Grand produkcije. Tada su se u okviru Grandovih izdanja pojavili skečevi pod naslovom „Policijska stanica“. Pandur, etnički Crnogorac, privodio je različite primerke društvenih i seksualnih manjina, uz psovke, aluzije na batinanje ili seks, što je auditorijum automatski prihvatio kao domaću hit komediju. Tada su stvoreni obrisi likova budućih „Kursadžija“ – glupi Bosanac, UČK Šiptar, kičerozni Makedonac, radodajka, gej sa slovenačkim ili hrvatskim akcentom, robusni gedža i ostali. Popularnost ovog programa shvatio sam kada je dospeo na redovan autobuski repertoar lokalnih linija po Srbiji. Znači Beograd–Niš , uz „Policijsku stanicu 1, 2,…“, a ako putujete u inostranstvo, neka vam je bog u pomoć. Ja sam to doživeo i shvatio da je srpski jezik neiscrpan izvor psovki i uvreda, ali priznajem, verovao sam da je to krajnji domet ovakve produkcije. Psujete, nabijate na k…c, Srbin ispadne na kraju najpametniji, odnosno sve ih zajebe. Takođe, u međuvremenu se Crna Gora odvojila, Kosovo proglasilo nezavisnost, raspali se radikali, uhapšen je Karadžić, spolja sve više ličimo na normalnu zemlju. No posle „Policijske stanice“ Saša Popović je bez blama pokrao koncept tada najpopularnijeg hrvatskog humorističkog programa „Večernja škola“ i preveo ga kao „Kursadžije“. Ukoliko bolje razmislim, tako izgleda pandurska karijera – ćoškara, pa ćata u stanici, pa kursadžija i ko zna dokle čovek može da dogura! Naše kursadžije dogurale su do najgledanijeg programa u zemlji, koji se odvojio od matičnog Granda i postao posebna emisija. Reditelj i producent je i dalje Saša Popović, a scenarista je glumac Saša Pantić (tumači lik Ajdemija Popušija) uz pomoć Ranka Goranovića (Gedža Ludi Milojko). Tu su Dimče Seksovski i Ubavka, Đuro Palica (pandur montenegrin), Hrvoje, Janez Drško, Fiko Karakurtović, profesorke muzičkog i seksualnog obrazovanja kao i brojni gosti u pojedinim epizodama. Ja sam najčešće video Miru Škorić, koja je svoj glumački talenat često prikazivala u Grandovim imitacijama koleginica i kolega. Ako slučajno niste videli seriju, iznenadila bi vas jeftina scenografija, publika koja euforično tapše, ali bogami i zeva, šmirana gluma, omaške i vicevi koji predstavljaju okosnicu scenarija. Iako autori tvrde da su mnogo polirali fazone u poređenju sa rudimentarnim humorom „Policijske stanice“, i danas se štosevi svode na zajebavanje (zaista nemam drugu reč) svih Drugih, a Srbin na kraju ostaje moralni pobednik. Kako inače da shvatim zezanje sa Bosancem kome neprestano govore „Mladiću“, ili Albanca koji „obožava Čedu jer jedini pronađe iglu u plastu sena“, ili čitavu emisiju posvećenu Milu Đukanoviću, izdajniku srpstva i Kosova. Novost u seriji su lutke sa likovima aktuelnih političara, a dosta lako i brzo možemo shvatiti da je Toma Nikolić omiljeni političar „Kursadžija“. OK, svuda su popularni vicevi, ali „Kursadžije“ su više od ventila za narod, oni postavljaju novi sistem vrednosti. Pitam se, ima li ikakvog smisla baviti se tv-produkcijom u zemlji gde su „Kursadžije“ tv-plafon? To je ujedno i odgovor svima koji rejting žele da postave kao ultimativno merilo kvaliteta, pa čak primećujem da se ovdašnji rejtinzi definišu na skali između „Operacije trijumf“ i „Kursadžija“. Takođe, ukoliko Srbiju doživljavate kao sportistu koji se nadmeće sa ostatkom sveta i naizmenično gubi ili igra nerešeno, onda je logično da će „Kursadžije“ biti dobar poligon da im svima „vratimo istom merom“. Ako naša politička scena obiluje aferama, kletvama i psovkama, a Srbija se u celini doživljava kao svojevrsna „zemlja-kursadžija“ na putu ka EU, onda je ovo zaista naše ogledalce. Mene su, recimo, iznenadili scenaristi koji sebe porede sa Biljanom Srbljanović?!, jer je ona na sceni postavila „dva muškarca kako se ljube“?! Dakle, ukoliko niste ona kikotava većina, postajete materijal za sprdnju. Kao i sve domaće serije, i „Kursadžije“ će se završiti hepiendom, novim serijalom koji se zove „Nekad bilo sad se pripoveda“. U milionskoj scenografiji studija Pink u Šimanovcima priča se nastavlja u gradiću iz snova gde Janez ima bjuti salon, Ajdemi poslastičarnicu, Fiko berbernicu, Gedža sa ženom (Jelicom Sretenović) kafanu, Hrvoje apoteku, Lepa Lukić je gradonačelnica, a Slobodan Ćustić pop. Sretnite se dakle, dragi gledaoci, sa svojom sudbinom u toj viziji Saše Popovića u tom ružičastom gradiću iz snova.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Baština regiona

23.novembar 2025. Robert Čoban

Može i ovako: Bijeljina obnavlja Evangelističku crkvu

Bijeljina planira restauraciju zapuštene nemačke Evangelističke crkve, dajući tako primer drugima u regionu kako se štiti kulturna baština i ako pripada narodu koji više tu ne živi

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Komentar
Šatorsko naselje ispred Narodne skupštine

Komentar

Poredak i kultura

Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije

Ivan Milenković
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure