img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložba - karikature Bete Vukanović

Kritika sa simpatijom

27. septembar 2006, 18:33 Sonja Ćirić
Copied

Beta Vukanović je poznata po svojim slikama, ali je manje poznato da je crtala i karikature. Izložba u kući porodice Veljković u Beogradu bila je prilika za upoznavanje i sa ovim delom njenog opusa

Jedan od programa upravo završenih Dana evropske baštine bila je i izložba „Karikature Bete Vukanović“. U kući porodice Veljković, u Birčaninovoj 21 u Beogradu, izložene su 42 karikature Bete Vukanović iz kolekcija Kabineta grafike Narodnog muzeja i iz zbirke porodice Veljković.

Beta Vukanović je poznata po svojim slikama, ali da je crtala karikature – retko ko zna. Takođe, retko ko zna i za arhitektonske vrednosti kuće porodice Veljković, inače spomenika kulture, pa je tako ovom izložbom promovisana naša, ali i evropska kulturna baština.

Izložbu Bete Vukanović inicirala je gospođa Katarina Veljković u nameri da javnosti pokaže deo porodične umetničke kolekcije svoje porodice, i da kulturi Beograda ponudi prostor u svojoj kući za izložbe kamernog tipa. Voja Veljković, ljubitelj umetnosti i zaštitnik umetnika, bio je mecena Bete Vukanović, pa je to odgovor na pitanje otkud njeni radovi u kolekciji ove porodice. Veljkovići još od Prvog srpskog ustanka učestvuju u političkom i kulturnom životu Beograda i, što je najvažnije za ovu priču, sakupljaju i čuvaju umetnička dela. Za potrebe svoje zbirke Veljkovići su 1931. godine u dvorištu kuće u Birčaninovoj ulici sagradili izložbeni paviljon na 255 kvadratnih metara, sa zastakljenim krovom i centralnim grejanjem, specijalnim uređajem za vešanje slika i postoljima za odlivke skulptura. (Sada se tu nalazi Centar za kulturnu dekontaminaciju.) Sama kuća zidana je u maniru akademizma i, sa dvorišnim paviljonom i zbirkom umetničkih predmeta – slika, skulptura, nameštaja, predmeta primenjene umetnosti, oružja, biblioteke i arhivskog materijala, predstavlja tipičnu građansku beogradsku kuću iz druge polovine XIX veka. Sada se kuća Veljković ispostavila kao prirodan ambijent za karikature Bete Vukanović.

Beta Vukanović umrla je ubrzo nakon stotog rođendana, 1972. godine. Rođena je kao Babet Bahmajer u Nemačkoj, slikarstvu se učila u Minhenu. Tamo je upoznala mnogo mladih Srba. „Od njih sam saznala da je Beograd mali, da se nalazi na periferiji Evrope, i da od turskog grada postaje evropska varoš“, sećala se kasnije. „Da ću u njemu provesti svoj vek, nisam ni u snu slutila. No, jednog dana zaljubih se u jednog dugačkog Hercegovca, udadoh se za njega i umesto na svadbeno putovanje krenusmo preko Pešte, Subotice i Novog Sada – za Srbiju.“ Od tada se potpisuje prezimenom svog muža Riste Vukanovića. Izlagala je u Minhenu, Lionu, Klermonferanu, Londonu, Parizu, na izložbama udruženja „Lada“,“Cvijeta Zuzorić“… Do kraja života najbolje se osećala u impresionizmu, pravcu kojim je i ušla u svet slikarstva.

SATIRA I UMETNOST: Po nekim podacima Beta Vukanović je autor oko 500 karikatura i karikaturalnih crteža. Sačuvano ih je oko 140. Kako tvrdi Vera Ristić, biograf Bete Vukanović, u relevantnoj literaturi zabeleženo je da su vlasnici dve najveće kolekcije karikatura Bete Vukanović bili kralj Petar I i porodica Veljković, s tim što podatak o kralju Petru nije proveren.

Da je Beta Vukanović karikaturistkinja saznalo se 1910. godine, na četvrtoj izložbi Društva srpskih umetnika „Lada“. Beta je tu izložila 60 karikatura, i tako postala prvi autor koji je kod nas na izložbi predstavio karikaturu. „Ta vrsta umetnosti dosad nam je nedostajala“, napisao je povodom izložbe Bogdan Popović, jedan od najuglednijih srpskih likovnih kritičara. „Karikature koje odavno imamo u našim šaljivim listovima ne mogu se uzimati u račun; one stoje van umetnosti; ovde je reč o umetničkoj karikaturi, rađenoj ne samo satiričnim no i sa umetničkim ciljevima. Može se reći da je čak i malo čudnovato što umetničke karikature dosad nismo imali. Sad, međutim, imamo i karikature koje je radila Nemica po rođenju, ali prirođena Srpkinja, koje su nikle na našem zemljištu, i pošto je karikatura značajna grana umetnosti, mi možemo da budemo zadovoljni što smo dobili priliku da organizujemo ovu priliku.“

U karikaturi Bete Vukanović preovlađuju figura i portret, događaj ju je retko zanimao. Gordana Stanišić, viši kustos Narodnog muzeja i autor ove izložbe, navodi da su „najčešća tema Bete Vukanović čuvene ličnosti iz kulturnog, društvenog i političkog života. Lako se mogu prepoznati likovi tada aktuelnih ministara, recimo: Momčila Ninčića, Lazara Pačua, Dragog Jankovića; književnika: Branislava Nušića, Ive Vojnovića, Tihomira Đorđevića, Slobodana Jovanovića, Vladislava Petkovića; poznatih građana: generala Jurišić-Šturma, Mice Đorđević, princeze Kantakuzen, francuskog poslanika Dampjera… Akcenat inspiracije Bete Vukanović je ipak na umetnicima, prijateljima i kolegama. Crtala je slikarku Nadu Petrović, vajara Simu Roksandića, slikare Petra Dobrovića, Iliju Šobajića, Uroša Predića, Antona Ažbea… To je svet koji je u tom trenutku činio srž i elitu građanskog života Beograda između dva rata, svet koji je činio tadašnji Beograd.“ Karikaturisala ih je sa simpatijom. Gordana Stanišić kaže da „njena karikatura nije bila sarkastična i uvredljiva, nego više duhovita i šaljiva, bila je vrlo delikatna u prezentaciji ličnosti, predstavljala ih je anegdotski, dakle više šaljivo nego moralizatorski. Nije joj bio cilj da nekog izvrgne ruglu, njene karikature su duhovite, šarmantne, decentne u prezentaciji karikaturalnih elemenata.“

PORTRETI SAVREMENIKA: Mali je broj karikatura rađenih samo crnim tušem, većina ih je kolorisana. „Boja daje dodatni sadržaj doživljaju karaktera. Betina karikatura nije puko ilustrovanje, nju zanima psihološki karakter ličnosti, predstavljala ga je realistično, pa je utisak o njemu pojačavala koloritom. Karikature su akvarelisane precizno, svaki detalj je završen, svaka je malo remek-delo. Imala je izuzetno spretnu ruku, i sposobnost da uočava stvari i da ih prenese na papir. Recimo, jednim potezom je uspela da dočara lik i karakter Nadežde Petrović. Slikara Ažbelja je zabeležila kao zdepastog čoveka razbarušene kose sa slikarskom paletom i kičicom. Zatim, na portretu Sime Roksandića istakla je obraze i čuperak na ćeli. Ili, polufigura Branislava Nušića iz profila sa akcentom na nosu, nagnut je nad mladu ženu koju krasi zvezda šestokraka i koja ga ovenčava lovorovim vencem. Nušić, vidi se, u tome uživa. To je, recimo, jedna od malobrojnih kompozicija na njenim karikaturama. Od tih grupnih karikatura zanimljive su one na kojima je zabeležila dvorske plesove, na primer: mali trbušasti francuski general igra sa nećakom Sime Matavulja, izuzetno visokom ženom.“

Beta Vukanović je više puta izlagala svoje karikature, ali nikada u obimu u kom ih je prvi put predstavila. Narodni muzej je, na primer, 1968. godine izložio 49 njenih karikatura iz svoje zbirke, gotovo sve koje joj je 1949. godine otkupio za 50.000 dinara, a slikarka je, zadovoljna ovom izložbom, poklonila Muzeju još jedanaest.

Poslednjih deceniju-dve njenog života karikatura je nije zanimala. Izgleda da je poslednja karikatura Bete Vukanović bila Autokarikatura, objavljena 18. aprila 1954. godine u listu „Politika“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

In memoriam

30.avgust 2025. S.Ć.

Preminuo je šef-dirigent Beogradske filharmonije Gabrijel Felc

Preminuo je Gabrijel Felc, koji je prethodnih osam godina bio šef-dirigent Beogradske filharmonije i učinio da ovaj orkestar stupi u novu razvojnu etapu

Staro i novo

29.avgust 2025. S.Ć.

Izložba ikona: Spoj vizantijske tradicije i savremenih traganja

Izložba ikona savremenih autora iz 12 zemalja otkriva da savremeni i vizantijski umetnički pogledi, spojeni, daju nov nivo ove tradicionalne i pre svega crkvene umetnosti

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

„Vreme“ saznaje: Za srpskog kandidata za Oskara javila se samo dva filma

Selekciona komisija za odabir srpskog kandidata za nagradu Oskar ove godine odlučivaće samo o dva kandidata. Tako nešto se još nikad nije desilo, a govori o opštem bojkotu u kulturi prema pravilima i uslovima koje nameće vlast

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

Otkazan festival „Sedam veličanstvenih“: Gost u Beogradu više nije bezbedan

Ovog septembra neće biti održani 21. „Sedam veličanstvenih“ zato što, kažu osnivači ovog filmskog festivala Svetlana i Zoran Popović, ne žele da daju legitimitet lažnoj normalnosti, i ne žele da gosti vide Beograd kakav je sad

Muzika

28.avgust 2025. S.Ć.

BEMUS je okupio nacionalne orkestre

Bemus će biti održan po starom, od 16. do 25. oktobra, i prvi put na muzičkoj sceni okupiće nacionalne orkestre Srbije

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure