img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Kritičari i pretplatnici

10. decembar 2008, 16:32 Dragan Ilić
Copied

U Srbiji je poslednjih nedelja veoma popularno zanimanje – TV kritičar. Konkurencija postaje sve oštrija. Prvo je, navodno, Serž Bramerc imao zamerke na sadržaj domaće igrane serije „Moj rođak sa sela“, dok se o kvalitetu glume i režije nije izjašnjavao. Propustio je par epizoda, primakao se kraj serije, a nigde nema skrivene figure dramatis – odbeglog haškog optuženika. Pretposlednja epizoda je, valjda zato, bila najgledanija dosad, bez obzira na činjenicu da je prepuna pamfletskih umovanja o „pravoj prirodi Srba„. U jednoj epizodi je tokom ručka prikazan simbolično sukob dve Srbije, kroz nadmudrivanje seoske popadije (NVO sektor, proevropski, haški blok) i učiteljice (patriotski, tradicionalni, u glavnog glumca zaljubljeni antihaški blok). Jedna Srbija (neću da numerišem, al ova Bramercova je crnka, popadija, a popa je prevario pa mu vadi mast pred gostima), dok je antihaška plavuša, zaljubljena u bezbednjaka, koji se povukao u prevremenu penziju na selu. Sve u svemu, osim činjenice da su kroz ženski ultimejt fajt prikazane prva i druga Srbija, seriji je Bramerc veoma pomogao u marketinškom smislu.

Cirkus je nastao kada se ispostavilo da Bramerc nije gledao seriju, nego mu je neki ovdašnji gledalac dojavio da serija promoviše antihaške stavove. Tog trenutka je „Moj rođak sa sela“ postao „Moj rođak iz Haga“ i domaća serija je dobila strane glumce i dramski obrt. U seriju je ušao direktor RTS–a, koji je pokušao da otkrije ko nas cinkari Bramercu, od čijeg izveštaja, kao što znate, zavisi odmrzavanje sporazuma o pridruživanju. Ovom logikom, domaća serija „Moj rođak sa sela“ mogla je da dogura i do Ban Ki Muna kome bi onda snimili, preveli i poslali sporne epizode na superveštačenje. Eto dragi moji, kako se u svetu ceni profesija TV kritičara!

Drugi primer TV kritike dolazi iz tabloida i tiče se „Operacije trijumf“ na B92. Za razliku od prethodne TV kritike koja ima politički diskurs, ova dolazi iz oblasti parapsihologije i onostranog. Nakon tragične smrti sina Marine Tucaković, u listovima „Press“ i „Večernje novosti“, pojavili su se tekstovi o „ukletoj kući na Košutnjaku„. Prema ovom proročanstvu (jer evidentno baratamo mitskim, a ne racionalnim načinom rasuđivanja), „Veliki brat“ i „Operacija trijumf“ su ukleti jer je studio podignut na mestu gde je izvršen atentat na Obrenovića. Time je na sve učesnike bačena nekakva magija i to je uzrok njihovih tragičnih sudbina. Sledi morbidni niz koji uključuje ukućane koji su poginli u automobilskoj nesreći i završava se sinom Marine Tucaković koja je članica žirija. Ono što je strašno u ovakvom pristupu tabloida u formi dnevnih novina jeste diskreditacija profesionalne etike (što nije novost jer su slike leševa istih tih ukućana neki tabloidi senzacionalistički objavljivali). Međutim – primena sujeverja u pokušajima diskreditacije praktično predstavlja nastavak političke prakse iz Skupštine Srbije. Da vas podsetim – Vjerica, Nataša i Gordana iz SRS-a su bacanje kletve učinile legalnom političkom metodom borbe sa neistomišljenicima, pa što je onda čudno kada tabloidi koriste ista sredstva. Kada kletvu ili prokletstvo koristite u politici onda ste u samom startu onemogućili svaki dijalog. Zamislite molim vas, kako bi izgledao racionalan dijalog između zapenjene Vjerice dok poput vračare baca kletve i uroke i sagovornika koji pokušava da racionalno dokaže svoje stavove. Zamislite isto tako polemiku o „ukletom programu“, koja za rezultat može da ima samo povređivanje rođaka i prijatelja nastradalih. Dakle, umesto Bramerca koji je arbitar u političkoj TV kritici, u paranormalnoj TV kritici bi morali da zovemo Kleopatru, Zorku ili nekog sličnog eksperta. U oba slučaja evidentno nikoga nije briga za TV program, on je samo šlagvort.

Što se tiče TV programa, trenutak istine je predstavljala priča o kragujevačkom penzioneru koji je zamalo umro od gladi u svom stanu. Komšije su pozvale policiju, stigle su kamere i snimile čoveka u krevetu, na ivici života. Kada su se upalili reflektori, otvorio je oči i navodno upitao – ko je upalio svetlo? Televizija ga je metaforično vratila u život, sada je u bolnici u vrlo teškom stanju. Dobili smo strašnu TV sliku bede naših penzionera, uz jedan potpuno apsurdan detalj – čovek bukvalno nije imao šta da jede, ali je preplatio račun za struju 1300 dinara. Ako ima televizor, očigledno redovno plaća pretplatu. Gladovao je, ali nije dugovao javnim preduzećima za komunalije. Mislim da mu Elektroprivreda Srbije duguje spomenik i doživotnu negu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Leks specijalis

20.novembar 2025. Sonja Ćirić

Poslanik Jovanov traži da se leks specijalis proširi do Slavije

SNS traži da se područje obuhvaćeno leks specijalisom proširi do Slavije i da se status kulturnog dobra ukine sa još 15 objekata među kojima su Amam kneza Miloša, Vaznesenjska crkva, Jugoslovensko dramsko pozorište, Studentski kulturni centar, Vlada RS...

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure