img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Kritičari i pretplatnici

10. decembar 2008, 16:32 Dragan Ilić
Copied

U Srbiji je poslednjih nedelja veoma popularno zanimanje – TV kritičar. Konkurencija postaje sve oštrija. Prvo je, navodno, Serž Bramerc imao zamerke na sadržaj domaće igrane serije „Moj rođak sa sela“, dok se o kvalitetu glume i režije nije izjašnjavao. Propustio je par epizoda, primakao se kraj serije, a nigde nema skrivene figure dramatis – odbeglog haškog optuženika. Pretposlednja epizoda je, valjda zato, bila najgledanija dosad, bez obzira na činjenicu da je prepuna pamfletskih umovanja o „pravoj prirodi Srba„. U jednoj epizodi je tokom ručka prikazan simbolično sukob dve Srbije, kroz nadmudrivanje seoske popadije (NVO sektor, proevropski, haški blok) i učiteljice (patriotski, tradicionalni, u glavnog glumca zaljubljeni antihaški blok). Jedna Srbija (neću da numerišem, al ova Bramercova je crnka, popadija, a popa je prevario pa mu vadi mast pred gostima), dok je antihaška plavuša, zaljubljena u bezbednjaka, koji se povukao u prevremenu penziju na selu. Sve u svemu, osim činjenice da su kroz ženski ultimejt fajt prikazane prva i druga Srbija, seriji je Bramerc veoma pomogao u marketinškom smislu.

Cirkus je nastao kada se ispostavilo da Bramerc nije gledao seriju, nego mu je neki ovdašnji gledalac dojavio da serija promoviše antihaške stavove. Tog trenutka je „Moj rođak sa sela“ postao „Moj rođak iz Haga“ i domaća serija je dobila strane glumce i dramski obrt. U seriju je ušao direktor RTS–a, koji je pokušao da otkrije ko nas cinkari Bramercu, od čijeg izveštaja, kao što znate, zavisi odmrzavanje sporazuma o pridruživanju. Ovom logikom, domaća serija „Moj rođak sa sela“ mogla je da dogura i do Ban Ki Muna kome bi onda snimili, preveli i poslali sporne epizode na superveštačenje. Eto dragi moji, kako se u svetu ceni profesija TV kritičara!

Drugi primer TV kritike dolazi iz tabloida i tiče se „Operacije trijumf“ na B92. Za razliku od prethodne TV kritike koja ima politički diskurs, ova dolazi iz oblasti parapsihologije i onostranog. Nakon tragične smrti sina Marine Tucaković, u listovima „Press“ i „Večernje novosti“, pojavili su se tekstovi o „ukletoj kući na Košutnjaku„. Prema ovom proročanstvu (jer evidentno baratamo mitskim, a ne racionalnim načinom rasuđivanja), „Veliki brat“ i „Operacija trijumf“ su ukleti jer je studio podignut na mestu gde je izvršen atentat na Obrenovića. Time je na sve učesnike bačena nekakva magija i to je uzrok njihovih tragičnih sudbina. Sledi morbidni niz koji uključuje ukućane koji su poginli u automobilskoj nesreći i završava se sinom Marine Tucaković koja je članica žirija. Ono što je strašno u ovakvom pristupu tabloida u formi dnevnih novina jeste diskreditacija profesionalne etike (što nije novost jer su slike leševa istih tih ukućana neki tabloidi senzacionalistički objavljivali). Međutim – primena sujeverja u pokušajima diskreditacije praktično predstavlja nastavak političke prakse iz Skupštine Srbije. Da vas podsetim – Vjerica, Nataša i Gordana iz SRS-a su bacanje kletve učinile legalnom političkom metodom borbe sa neistomišljenicima, pa što je onda čudno kada tabloidi koriste ista sredstva. Kada kletvu ili prokletstvo koristite u politici onda ste u samom startu onemogućili svaki dijalog. Zamislite molim vas, kako bi izgledao racionalan dijalog između zapenjene Vjerice dok poput vračare baca kletve i uroke i sagovornika koji pokušava da racionalno dokaže svoje stavove. Zamislite isto tako polemiku o „ukletom programu“, koja za rezultat može da ima samo povređivanje rođaka i prijatelja nastradalih. Dakle, umesto Bramerca koji je arbitar u političkoj TV kritici, u paranormalnoj TV kritici bi morali da zovemo Kleopatru, Zorku ili nekog sličnog eksperta. U oba slučaja evidentno nikoga nije briga za TV program, on je samo šlagvort.

Što se tiče TV programa, trenutak istine je predstavljala priča o kragujevačkom penzioneru koji je zamalo umro od gladi u svom stanu. Komšije su pozvale policiju, stigle su kamere i snimile čoveka u krevetu, na ivici života. Kada su se upalili reflektori, otvorio je oči i navodno upitao – ko je upalio svetlo? Televizija ga je metaforično vratila u život, sada je u bolnici u vrlo teškom stanju. Dobili smo strašnu TV sliku bede naših penzionera, uz jedan potpuno apsurdan detalj – čovek bukvalno nije imao šta da jede, ali je preplatio račun za struju 1300 dinara. Ako ima televizor, očigledno redovno plaća pretplatu. Gladovao je, ali nije dugovao javnim preduzećima za komunalije. Mislim da mu Elektroprivreda Srbije duguje spomenik i doživotnu negu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Naš film u svetu

31.januar 2026. S. Ć.

Film „Planina“ najbolji inostrani dokumentarac Sandens festivala

„Sinjajevinu smo doneli u Ameriku”, rekla je protagonistkinja dokumentarnog filma „Planina“ koji je upravo pobedio na Sandens festivalu

Opera

31.januar 2026. S. Ć.

Opera za decu „Deca Bestragije“ poziv da se zajednički traga za odgovorima

Koncertno izvođenje opere za decu „Deca Bestragije“ Lazara Đorđevića, koja priča o zajedništvu, predstavlja mlade autore i izvođače, i dokazuje da je opera živa i savremena muzička forma

Festival

31.januar 2026. S. Ć.

Beograd film festival: Uživajte u magiji dok je ima

Na Beograd film festivalu su i Sodebergovi „Kristoferi“, kao film iznenađenja. „Uživajte u magiji dok je još ima“, poruka je publici na otvaranju ovog prvog beogradskog filmskog festivala

Beogradska filharmonija

31.januar 2026. Sonja Ćirić

Prvi dani Beogradske filharmonije pod upravom Bojana Suđića

Bojan Suđić je postao novi v. d. direktora Beogradske filharmonije, uprkos zahtevu zaposlenih da se direktor bira konkursom. Postovi koji svedoće o njihovom nezadovoljstvu i o kritikama javnosti tim povodom, izbrisani su sa FB stranice

ULUS i država

30.januar 2026. Sonja Ćirić

Krađa slike kao besplatna reklama: Tužno je, nije smešno

Dvoje mladih je ukralo sliku iz Galerije Udruženja likovnih umetnika Srbije. Krađa je razotkrila da Ministarstvo kulture ne izdvaja sredstva za osiguranje izložbi. Svi prošlogodišnji programi održani su bez dinara državne pomoći

Komentar

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure