img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Umesto nekrologa – Mirko Kovač (1938–2013)

Kovačnica duše

21. август 2013, 19:36 Muharem Bazdulj
Copied

Mirko Kovač, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih pisaca druge polovine XX veka, umro je u ponedeljak 19. avgusta u Rovinju

Ne možeš pisati nekrolog piscu čije djelo voliš i poštuješ, a lično si ga, makar i sasvim površno, poznavao, na isti način kao što bi ga pisao piscu čije djelo voliš i poštuješ, a nikad ga nisi, što se kaže, ni čuo ni vidio. Teže je, u prvom slučaju, svoditi „život i djelo“ na nužan nekrološki kliše, na nabrajanje najpoznatijih djela, najuglednijih književnih nagrada, na dvije-tri književnokritičarske fraze o prosedeu i poetici. S druge strane, niste bili prijatelji, pa nije na tebi da prepričavaš anegdote te se prisjećaš zajedničkih sjedeljki i višedecenijskog drugovanja. Ostaje privatni inventar, uz slutnju da barem nešto od onoga što mi je u njemu važno, nije važno samo meni. Ja sam Kovača počeo čitati u ratu, devedeset druge i devedeset treće godine, kad mi je njegovo ime već bilo poznato iz zagrebačkih i sarajevskih medija, gdje je obično bilo praćeno apozicijom „protivnik Miloševićevog režima i borac protiv velikosrpskog nacionalizma“. Kad sam ga počeo čitati, već sam takođe znao da je njemu posvećena prva priča iz „Grobnice za Borisa Davidoviča“. Iz nekog razloga koji vjerovatno ima veze sa politikom otkupa knjiga za biblioteke u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini, prva Kovačeva knjiga do koje sam došao bio je roman Vrata od utrobe. Bilo mi je, kažem, petnaest-šesnaest godina i dobro pamtim kako me Kovač kupio već na prvoj stranici. Tu, naime, pominje Petra Barbarića i neko njegovo pismo iz travničkog sjemeništa. Ime Petra Barbarića većini Kovačevih čitalaca vjerovatno ne znači ništa, no za Petra Barbarića u Travniku je čulo svako dijete. Riječ je o Hercegovcu, isusovačkom sjemeništarcu iz okoline Ljubuškog, koji je umro u Travniku krajem devetnaestog vijeka sa nenavršenih 25 godina. Oko Barbarića se u Travniku i okolini stvorio čitav mali kult, na grob mu dolaze bolesni i nesretno zaljubljeni, bez razlike u vjeri, što se kaže, a pokrenuta je i procedura njegove beatifikacije. Makar većina čitalaca Vrata od utrobe to i ne znala, onima koji znaju, to ime je jemstvo autentičnosti. Pojednostavljeno govoreći, kad znaš da je to ime – pravo, vjerovaćeš i za neka druga da su prava, makar to i ne bila. Poslije Vrata od utrobe čitao sam i druge Kovačeve knjige, stara izdanja ranije napisanih te nova djela objavljivana u Sarajevu i Zagrebu, a Kovač je bio i ostao pisac kome sam vjerovao. Neke su mi njegove knjige posebno drage: Uvod u drugi život, Kristalne rešetke te Nebeski zaručnici, a iz njih opet naročito neke partiture, ona, recimo, iz Kristalnih rešetki o cipelama Knuta Hamsuna te priče „Pukotina“ i „Dan i noć“. U toj sposobnosti da mu se kao piscu vjeruje, bez potrebe da povjerenje opravdava pretjeranom dokumentarnošću i preagresivnim bijegom u pseudomemoaristiku pod krinkom fikcije, dio je Kovačeve književne tajne. Drugi dio tajne je u jeziku. (Jedva je mjesec dana prošlo otkad je Božo Koprivica baš u „Vremenu“ napisao: „Nijedan jugoslovenski pisac nije takav virtuoz u jeziku kao Mirko Kovač. U svojim pričama i romanima, scenarijima, dramama, esejima, Kovač je podigao spomenik (pamjatnik) нашем jeziku (pa nek ga svako zove kako mu odgovara). Koliko je tu pohranjeno blaga, koliko zaboravljenih reči koje više niko ne koristi: smira, lukšija, opogani, trina, potajice, začađila, uždio… Miljenko Jergović je otprilike rekao kako u Kovačevom jeziku ima više lepote nego u prirodnim lepotama Hrvatske, a ja licitiram (i) dalje: ima u tom jeziku lepote više nego u pejzažima Crne Gore i Hercegovine… Banalna je uglavnom nomen est omen simbolika, pa na prvi pogled činjenica da je Mirko Kovač u „Feralu“ imao rubriku „Kovačnica“ nije nimalo znakovitija od podatka da je Denis Latin na HTV-u imao emisiju „Latinica“. A opet, ne vjerujem da sam ikada pročitao nadnaslov „Kovačnica“, a da se nisam sjetio najslavnijeg citata iz Džojsovog Portreta umjetnika u mladosti, onog famoznog: „Dobro došao, o, Živote! Idem da se po milioniti put susretnem sa stvarnošću iskustva i da u kovačnici svoje duše iskujem nestvorenu savjest svog naroda.“ Kovačev narod su njegovi čitaoci, oni s kojima dijeli jezik, jezik u kome je uobličio neke od najljepših priča o milionima susreta sa stvarnošću iskustva, sve do posljednjeg. A jedno iskustvo je ionako uvijek posljednje; svima.

fotografije: goranka matić
fotografije: goranka matić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Država kroji kulturu

14.септембар 2025. Sonja Ćirić

Jugoslav Pantelić: Razlozi za moju smenu nisu mi predočeni

Odlukom Vlade Srbije, Jugoslav Pantelić više nije direktor Jugoslovenske kinoteke, ne zna se zašto. Da nije možda zato što se Kinoteka priključila martovskom štrajku na koji su pozvali studenti

Premijera

12.септембар 2025. S.Ć.

„Karmadona“ premijerno u Torontu: Direktan sud bez kompromisa

Mediji su puni hvale za srpski film „Karmadona“ čija je svetska premijera upravo održana na festivalu u Torontu, opisuju ga kao direktan sud stvarnosti bez kompromisa

Grad i Fest

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

FEST: Trebalo bi da bude održan od 21. do 28. decembra

Ako se složi Skupština Grada, Fest će biti održan od 21. do 28. decembra. Bio bi to jedini način da se zaboravi na sve ono što koči realizaciju ovogodišnjeg izdanja

Urbanizam

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Finta privatnog investitora: Gde se krije osnova za rušenje Beogradskog sajma

Netačna je teza izneta ovih dana da nema preciznog uvida u stanje hala Beogradskog sajma, te da je procena troškova njihovog privođenja novoj nameni zbog toga neizvesna, kaže profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu Dušan Najdanović

Država i knjige

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Godišnjica pada nadstrešnice: Na Sajam knjiga neće imati ko da dođe

Ove godine najposećeniji dan Sajma knjiga pada 1. novembra, na godišnjicu smrtonosnog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Da li je, praveći raspored jesenjih manifestacija, uprava Beogradskog sajma zaboravila na to

Komentar

Pregled nedelje

Vojna parada: Paradero i balansero

Ima li Aleksandar Vučić vojsku? Nešto ponaprednjačenih kadrova sigurno bi u „datom trenutku“ stalo iza svog „vrhovnog komandanta“. Ali šta je sa trupom? Pa ništa – velika većina bi zabušavala, uzela bolovanje, isparila. Oni su tu samo zbog para

Filip Švarm

Komentar

Jovo Bakić naglavačke: Oni jure narod po ulicama

„Jurićemo ih po ulicama“, proricao je Jovo Bakić i mnogi su mu davali za pravo. Sada se dešava obrnuto – naprednjački Šturmabtajlung mlati narod po ulicama, kućama i lokalima. A naša čaršija se dobrim delom gnuša „svakog nasilja“

Nemanja Rujević

Komentar

Samo Srbina njegov navijač bije

Nije nelogično da se malo pribojavaš tuđih navijača kada odeš na utakmicu, pa i reprezentacije. Ali da strepiš da će te tvoji prebiti - to samo u Srbiji postoji

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1810
Poslednje izdanje

Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika

Bes, pendreci i suzavac Pretplati se
Vreme nasilja: Zastrašivanje građana

Naprednjačke bande za razbijanje glava i izloga

Srđan Rončević, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu

Odbrana etike, studenata i autonomije univerziteta

Kako su stotine prosvetara izgubile posao

Monstruozno mešanje karata

Predsednik i leteći automobili

Šta sanjamo, a šta nam se događa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure