Kokan Mladenović povodom premijere predstave „Ostrvo s blagom“ čiji je autor, o uticaju protesta na predstavu, o devojčici Džim koja preuzima priču u svoje ruke, o deci iz publike koja neće da je izdaju negativcima čak i kad im oni nude razne privilegije
„Ostrvo s blagom“ prva je premijera ove sezone na beogradskoj pozorišnoj sceni. Biće odigrana u petak, 19. septembra u Malom pozorištu „Duško Radović“. Predstava je nastala u koprodukciji sa Grad-teatrom Budva gde je ovog jula i izvedena, na istoimenom festivalu.
Kokan Mladenović je poznat po angažovanim predstavama kojima komentariše društveno-politički život. Međutim, čini se da u ovoj priči nema ničeg što bi se dalo povezati sa aktuelnom današnjicom. Jer, ako sećanje ne vara, Stivensonov roman priča o dečaku koji kreće u potragu za skrivenim blagom na dalekom ostrvu, o brodu i mornarima, o piratima, jedan od njih ima drvenu nogu i papagaja koji priča…
„Nastajanje predstave u vreme protesta i pobuna svakako je uticalo na formiranje stavova o pobuni glavne junakinje naše predstave i na oblikovanje karaktera negativaca u našoj priči“, kaže za „Vreme“ Kokan Mladenović.
Treba odmah reći da je junakinja njegove predstave kod Stivensona dečak, što je najočiglednija promena Mladenovićeve predstave u odnosu na roman. Glumi je Olivera Bacić Dragićević.
Foto: Promo/Belkiša Abdulović„Ostrvo s blagom“
„Glavni junak je devojčica iz ovog doba, devojčica koja provodi vreme istražujući viralni svet, koja pravi svoje hip-hop muzičke numere i želi da postane muzička zvezda, da bude poznata i popularna, da bude sve ono što nameću standardi društvenih mreža i viralne zajednice.“
Devojčica se zove Džim, isto kao i Stivensonov dečak.
Mladenović otkriva da Džim, „da bi napravila sebi studio za snimanje muzike, želi da raščisti i pobaca sve stvari sa tavana, stvari njenog pradede (originalnog junaka iz romana) i, kao u svakoj dobroj priči, biva uvučena u svet gusara, bitaka i potrage za zlatom“.
Foto: Promo/Belkiša Abdulović„Ostrvo s blagom“
I, tu negde počinje ono što je deo svake velike priče: poistovećivanje. Jer, kaže Mladenović „nedostaju nam avanture, izazovi i putovanja. Čeznemo za sopstvenom herojskom pričom u kojoj ćemo, tragajući za gusarskim blagom, pronaći samoga sebe, spoznati ljubav, izdaju, prijateljstvo i junaštvo.“
Naime, „ušavši u taj svet, naša mala junakinja će morati da se obračuna sa sujetom i pohlepom onih koji joj se predstavljaju kao prijatelji i sa bahatošću i agresijom gusara, onih koji misle da mogu da upravljaju svetom samo zato što poseduju silu i oružje“.
Zvuči poznato. Kakvi su negativci njegovog „Ostrva s blagom“?
„Beskrpulozni i hrabri samo kad su u čoporu“, kaže Mladenović.
Priča da „u jednoj od scena predstave pokušavaju da korumpiraju decu iz publike nudeći im slatkiše, poklonjene petice i razne privilegije koje će oni ’da im završe’, ako izdaju glavnu junakinju. Odlično je to što, ni na kontrolnim probama, ni na budvanskim igranjima, nijednom detetu nije palo na pamet da se proda“.
Foto: Promo/ Belkiša Abdulović„Ostrvo s blagom“
Da bi preživela avanturu, Džim mora da preuzme vodeću ulogu u sopstvenoj priči, „da shvati da je život realna, a ne viralna avantura i da pronađe u sebi snage i hrabrosti da savlada sve prepreke.“
Zajedno sa njom, i ansambl predstave je otkrivao „priču o sazrevanju i spoznaji sebe kroz avanture koje nas uče hrabrosti, prijateljstvu, poštenju i svim onim pojmovima koji definišu naš karakter”.
„Na kraju, pobedivši ćacije raznih profila i karaktera, naša se Džin vraća svojoj kući i izdaje svoj prvi album, baziran na onome što je saznala i naučila o sebi i svetu kroz avanturu koja ju je odredila“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bilans 100 dana uprave Narodnog pozorišta glasi: prvog oktobra otvorili sezonu, trećeg zatvorili pozorište, rečeno je sa skupa podrške ovoj kući čiji zaposleni traže smenu uprave, Upravnog odbora i ministra kulture
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d. direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!