Kokan Mladenović povodom premijere predstave „Ostrvo s blagom“ čiji je autor, o uticaju protesta na predstavu, o devojčici Džim koja preuzima priču u svoje ruke, o deci iz publike koja neće da je izdaju negativcima čak i kad im oni nude razne privilegije
„Ostrvo s blagom“ prva je premijera ove sezone na beogradskoj pozorišnoj sceni. Biće odigrana u petak, 19. septembra u Malom pozorištu „Duško Radović“. Predstava je nastala u koprodukciji sa Grad-teatrom Budva gde je ovog jula i izvedena, na istoimenom festivalu.
Kokan Mladenović je poznat po angažovanim predstavama kojima komentariše društveno-politički život. Međutim, čini se da u ovoj priči nema ničeg što bi se dalo povezati sa aktuelnom današnjicom. Jer, ako sećanje ne vara, Stivensonov roman priča o dečaku koji kreće u potragu za skrivenim blagom na dalekom ostrvu, o brodu i mornarima, o piratima, jedan od njih ima drvenu nogu i papagaja koji priča…
„Nastajanje predstave u vreme protesta i pobuna svakako je uticalo na formiranje stavova o pobuni glavne junakinje naše predstave i na oblikovanje karaktera negativaca u našoj priči“, kaže za „Vreme“ Kokan Mladenović.
Treba odmah reći da je junakinja njegove predstave kod Stivensona dečak, što je najočiglednija promena Mladenovićeve predstave u odnosu na roman. Glumi je Olivera Bacić Dragićević.
Foto: Promo/Belkiša Abdulović„Ostrvo s blagom“
„Glavni junak je devojčica iz ovog doba, devojčica koja provodi vreme istražujući viralni svet, koja pravi svoje hip-hop muzičke numere i želi da postane muzička zvezda, da bude poznata i popularna, da bude sve ono što nameću standardi društvenih mreža i viralne zajednice.“
Devojčica se zove Džim, isto kao i Stivensonov dečak.
Mladenović otkriva da Džim, „da bi napravila sebi studio za snimanje muzike, želi da raščisti i pobaca sve stvari sa tavana, stvari njenog pradede (originalnog junaka iz romana) i, kao u svakoj dobroj priči, biva uvučena u svet gusara, bitaka i potrage za zlatom“.
Foto: Promo/Belkiša Abdulović„Ostrvo s blagom“
I, tu negde počinje ono što je deo svake velike priče: poistovećivanje. Jer, kaže Mladenović „nedostaju nam avanture, izazovi i putovanja. Čeznemo za sopstvenom herojskom pričom u kojoj ćemo, tragajući za gusarskim blagom, pronaći samoga sebe, spoznati ljubav, izdaju, prijateljstvo i junaštvo.“
Naime, „ušavši u taj svet, naša mala junakinja će morati da se obračuna sa sujetom i pohlepom onih koji joj se predstavljaju kao prijatelji i sa bahatošću i agresijom gusara, onih koji misle da mogu da upravljaju svetom samo zato što poseduju silu i oružje“.
Zvuči poznato. Kakvi su negativci njegovog „Ostrva s blagom“?
„Beskrpulozni i hrabri samo kad su u čoporu“, kaže Mladenović.
Priča da „u jednoj od scena predstave pokušavaju da korumpiraju decu iz publike nudeći im slatkiše, poklonjene petice i razne privilegije koje će oni ’da im završe’, ako izdaju glavnu junakinju. Odlično je to što, ni na kontrolnim probama, ni na budvanskim igranjima, nijednom detetu nije palo na pamet da se proda“.
Foto: Promo/ Belkiša Abdulović„Ostrvo s blagom“
Da bi preživela avanturu, Džim mora da preuzme vodeću ulogu u sopstvenoj priči, „da shvati da je život realna, a ne viralna avantura i da pronađe u sebi snage i hrabrosti da savlada sve prepreke.“
Zajedno sa njom, i ansambl predstave je otkrivao „priču o sazrevanju i spoznaji sebe kroz avanture koje nas uče hrabrosti, prijateljstvu, poštenju i svim onim pojmovima koji definišu naš karakter”.
„Na kraju, pobedivši ćacije raznih profila i karaktera, naša se Džin vraća svojoj kući i izdaje svoj prvi album, baziran na onome što je saznala i naučila o sebi i svetu kroz avanturu koja ju je odredila“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku
SNS traži da se područje obuhvaćeno leks specijalisom proširi do Slavije i da se status kulturnog dobra ukine sa još 15 objekata među kojima su Amam kneza Miloša, Vaznesenjska crkva, Jugoslovensko dramsko pozorište, Studentski kulturni centar, Vlada RS...
U Indiji mi je pre neki dan prišla devojka koja je rekla da je imala utisak kao da gleda kroz prozor u neki njoj nepoznati svet koji joj je jako blizak. To je divno, jer shvatiš da ta priča, iako je vrlo balkanska, zapravo ima univerzalnu emociju. Ljudi se smeju na mestima za koja sam mislio da su samo meni smešna i koja sam pisao sebi za zabavu
Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!