img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izdavaštvo

Knjiga o operi

03. децембар 2008, 15:16 Ivana Milanović Hrašovec
Copied

Nedavno objavljen Leksikon opera Gordana Dragovića prvi je celovit, stručno utemeljen pregled najvažnijih opera objavljen kod nas

Kada se ima namera da se duboko zahvati u red neke umetnosti, te da se ona sistematski pospremi, obično nastaju kapitalna izdanja kao instrumenti koji nastoje da obuhvate sve vibracije te umetnosti. Pojavom Leksikona opera autora Gordana Dragovića u izdanju Univerziteta umetnosti u Beogradu, domaća teatrološko-muzikološka literatura dobila je prvi celovit, stručno utemeljen pregled najvažnijih opera kroz istoriju, s posebnim osvrtom na južnoslovensko i slovensko stvaralaštvo, kao i na opere XX veka. „Smatrao sam da je ovde nužna jedna ovakva knjiga jer slična ne postoji“, rekao je u razgovoru za „Vreme“ Gordan Dragović, reditelj i profesor operske režije na Fakultetu muzičkih umetnosti u Beogradu.

XX VEK: Dugogodišnji rad na ovoj knjizi, autora Dragovića i mnogih saradnika iz skoro cele bivše Jugoslavije, pored neizbežnih izazova u kreiranju jednog velikog projekta, pored nastojanja da se pristupačnošću stila osvoji i neka nova publika (jer, prema istraživanjima Dragovića kao osnivača zemunske kamerne opere, u Beogradu je tek oko 2000 ljudi zainteresovano za operu), rad na Leksikonu imao je za cilj i približavanje opere XX veka domaćoj publici. Zbog toga što je tek na ovaj način omogućen susret naše publike sa savremenim operskim stvaralaštvom, opere XX veka kod čitalaca lako mogu zauzeti i najvažnije mesto. Tako je Dragović samo navođenjem 100 opera iz prošlog veka zapravo „ukazao“ na problem: jer, sama informacija o ovim operama u sebi sadrži i poziv na razmišljanje – zašto se sada već slavni svetski klasici prošlog veka nikada nisu izvodili na našim operskim scenama? Na primer, ukazuje Dragović, Car Edip Igora Stravinskog, opera koja će uskoro proslaviti sto godina izvođenja, nikada nije izvedena ovde. „Nisu izvođena ni dela Džona Kejdža, tipična postmoderna pedesetih godina koju mi nismo ni pokušali da upoznamo. Kao što nismo pokušali da upoznamo ni izvrstan stil Bendžamina Britna, ili savremene klasike kao što su opera Ajnštajn na plaži Filipa Glasa ili Nikson u Kini Džona Adamsa.“ O velikoj zastupljenosti opera XX veka u Leksikonu Dragović kaže: „Hteo sam da pokažem da opera nije muzej nego živa umetnost, što ima za cilj da na neki način preusmeri težnje domaćeg repertoara.“

MONOGRAFIJA: Istorija opere data je u ovoj knjizi kroz niz „zbivanja“ u širokom muzičkom miljeu: kroz procese razvijanja muzičkih stilova kompozitora, preko operskih dela poređanih u hronološkom nizu, njihovih izvođenja, najzad do ocene u komentarima stručnih saradnika. Pristupajući svakoj navedenoj operi s bogatstvom podataka, o orkestru, ulogama, sadržaju kroz scene i činove, analizi, diskografiji, biblioteci, autor znatno premašuje prirodu jednog „leksikona“ a knjigu oblikuje u formi istorijske monografije.

Kako bi konačno odstranio sve dosadašnje nepravilnosti u elementarnim podacima, na primer u naslovima opera ili imenima kompozitora, Dragović skreće pažnju na novu, pročišćenu opersku terminologiju u knjizi. Tako umesto Carske neveste Rimskog-Korsakova, autor insistira na nazivu Careva nevesta; dosadašnje Bizeove Lovce na bisere preimenuje u Skupljače bisera; Rosinijev Viljem Tel zapravo je Vilhelm Tel, i takvih primera je mnogo.

Posle preglednog i pitkog sleda neophodnih informacija o svakoj operi ponaosob, naročit kvalitativan skok u poglavljima čine stručni komentari pisani specijalno za ovu priliku. Među autorima komentara, poznatim muzikolozima, teatrolozima, muzičkim kritičarima, pored domaćih nalaze se i autori iz zemalja nekadašnje Jugoslavije. Zahvaljujući tim komentarima, plastičnim opisima koji vode do same suštine jednog operskog dela, kao i dinamike likova, atmosfere, najlepših arija, svaka opera takođe biva sagledana i iz jednog šireg, istorijskog konteksta.

„Što se tiče dalje atraktivnosti knjige, smatrao sam da je nužno da na svakoj strani budu jedna do dve ilustracije“, kaže autor knjige. Veliki broj fotografija objavljen je prvi put, a među njima su i ilustracije koje su urađene specijalno za ovu knjigu. Na više od 800 strana Leksikona bogatu likovnu opremu čine i primerci slavnih scenografija i kostima iz svetskih operskih kuća, ili, kao kuriozitet, fotografije sa najnovijih predstava iz Metropolitena, ili grupa originalnih litografija iz Francuske, kao i mnoštvo materijala iz moskovskog Boljšoj teatra i Marijinskog teatra iz Sankt Peterburga.

Kada je reč o samom sadržaju, uočljiva je i Dragovićeva težnja da pokaže „kako smo i mi uključeni u ‘međunarodnu podelu rada’“. Poseban deo ove operske monografije čini stvaralaštvo južnoslovenskih umetnika (Konjović, Hristić, Binički, Gotovac, Bravničar, Logar…) u koje je ubrojano 20 opera, a zajedno sa ukupnim slovenskim stvaralaštvom čini veliku sadržajnu celinu. Knjigu inače otvara „prvi operski genije“ Monteverdi, posle koga slede opere velikih nacija, južnoslovenskih i slovenskih kompozitora, a od Prokofjeva, kako kaže autor, počinje veoma važna grupa – opere XX veka. Na kraju Leksikona Dragović je uvrstio i operu Vreme Cigana Emira Kusturice, a svoj izbor objašnjava time jer je reč o izuzetku u kojem autor nije kompozitor već filmski režiser, a istovremeno kako bi ukazao na trend razvoja teatra inscenacije, započet još od početka XX veka. Knjigu ipak zatvara jedina žena među odabranim kompozitorima, Isidora Žebeljan i njena opera Zora D.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Država kroji kulturu

14.септембар 2025. Sonja Ćirić

Jugoslav Pantelić: Razlozi za moju smenu nisu mi predočeni

Odlukom Vlade Srbije, Jugoslav Pantelić više nije direktor Jugoslovenske kinoteke, ne zna se zašto. Da nije možda zato što se Kinoteka priključila martovskom štrajku na koji su pozvali studenti

Premijera

12.септембар 2025. S.Ć.

„Karmadona“ premijerno u Torontu: Direktan sud bez kompromisa

Mediji su puni hvale za srpski film „Karmadona“ čija je svetska premijera upravo održana na festivalu u Torontu, opisuju ga kao direktan sud stvarnosti bez kompromisa

Grad i Fest

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

FEST: Trebalo bi da bude održan od 21. do 28. decembra

Ako se složi Skupština Grada, Fest će biti održan od 21. do 28. decembra. Bio bi to jedini način da se zaboravi na sve ono što koči realizaciju ovogodišnjeg izdanja

Urbanizam

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Finta privatnog investitora: Gde se krije osnova za rušenje Beogradskog sajma

Netačna je teza izneta ovih dana da nema preciznog uvida u stanje hala Beogradskog sajma, te da je procena troškova njihovog privođenja novoj nameni zbog toga neizvesna, kaže profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu Dušan Najdanović

Država i knjige

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Godišnjica pada nadstrešnice: Na Sajam knjiga neće imati ko da dođe

Ove godine najposećeniji dan Sajma knjiga pada 1. novembra, na godišnjicu smrtonosnog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Da li je, praveći raspored jesenjih manifestacija, uprava Beogradskog sajma zaboravila na to

Komentar

Pregled nedelje

Vojna parada: Paradero i balansero

Ima li Aleksandar Vučić vojsku? Nešto ponaprednjačenih kadrova sigurno bi u „datom trenutku“ stalo iza svog „vrhovnog komandanta“. Ali šta je sa trupom? Pa ništa – velika većina bi zabušavala, uzela bolovanje, isparila. Oni su tu samo zbog para

Filip Švarm

Komentar

Jovo Bakić naglavačke: Oni jure narod po ulicama

„Jurićemo ih po ulicama“, proricao je Jovo Bakić i mnogi su mu davali za pravo. Sada se dešava obrnuto – naprednjački Šturmabtajlung mlati narod po ulicama, kućama i lokalima. A naša čaršija se dobrim delom gnuša „svakog nasilja“

Nemanja Rujević

Komentar

Samo Srbina njegov navijač bije

Nije nelogično da se malo pribojavaš tuđih navijača kada odeš na utakmicu, pa i reprezentacije. Ali da strepiš da će te tvoji prebiti - to samo u Srbiji postoji

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1810
Poslednje izdanje

Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika

Bes, pendreci i suzavac Pretplati se
Vreme nasilja: Zastrašivanje građana

Naprednjačke bande za razbijanje glava i izloga

Srđan Rončević, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu

Odbrana etike, studenata i autonomije univerziteta

Kako su stotine prosvetara izgubile posao

Monstruozno mešanje karata

Predsednik i leteći automobili

Šta sanjamo, a šta nam se događa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure