img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strip – Kristof Šabute – Mobi Dik

Kit beo kao smrt

23. mart 2016, 12:19 Nikola Dragomirović
Copied

Šabute je rasteretio Melvilovo delo i uspeo da zadrži i dočara svu privlačnost Mobi Dika, a ujedno je izbegao zamku da napravi još jedno skraćeno instant ostvarenje za široke narodne mase i lenjivce koji beže od velikog broja gusto kucanih stranica

Strip adaptacije poznatih književnih dela su veoma osetljiva tema. Zapravo, slično je i kod drugih vidova adaptacije, tu strip nema povlašćen ili podređen položaj, posebno kada je reč o književnom delu koje je ekranizovano, ilustrovano i na druge načine zloupotrebljavano do granica dobrog ukusa, kao što je slučaj sa Melvilovim Mobi Dikom. U tom slučaju je neophodno da umetnik pokaže izuzetan senzibilitet ili novo viđenje da bi isplivao u moru prosečnosti. Poput Željka Paheka i Žana-Pjera Pekoa, koji su od svog dvotomnog Mobi Dika pravljenog za francusko tržište stvorili SF tragediju o egzodusu i osveti, pri čemu je opsesija njihove verzije kapetana Ahaba predstavljena u vidu bele komete. Druge strip adaptacije romana Hermana Melvila se teško mogu ubrajati u dela vredna pažnje. Ili je reč o doslovnim ilustracijama književnog predloška, poput onih iz Pan stripa 23, Ilustriranih klasika 6 i Marvelove adaptacije iz 2007, ili pak o parodijama i kratkim veb-stripovima. I gde su tu smešteni Kristof Šabute i njegov dvotomni Mobi Dik iz 2014/15. godine, nedavno objavljen u integralnom izdanju Besne kobile? Pre svega, odgovor se krije u umetničkom pristupu naraciji i crtežu kojim se ovaj Alzašanin istakao brojnim ostvarenjima u decenijama pre nego što se uhvatio u koštac sa jednim od najpoznatijih američkih književnih ostvarenja 19. veka. A put koji je Kristof Šabute prešao od opisivanja sujevernog ruralnog miljea rodnog Alzasa, francuske regije na samoj granici sa Nemačkom, koja je pored njega iznedrila slikara Gistava Dorea i dva dobitnika Nobelove nagrade za fiziku, vodio ga je ka moru koje je vremenom postalo njegova opsesija.

VEŠTICE I PUN MESEC: Šabute stupa na strip scenu devedesetih godina, i posebno privlači pažnju javnosti Vešticama iz 1998. godine – kompilaciji kratkih priča u kojima se magija i sujeverje prepliću u komičnim i horor elementima. Veštice zapravo ukazuju i na snažan uticaj Didijea Komesa, nešto starijeg belgijskog autora nemačkog porekla i prijatelja Huga Prata. Koliko grafički toliko i tematski, Komesov uticaj se ogleda u prikazivanju ljudi sa margine društva i neznatnog uvođenja mistike. I dok se Baru istovremeno upušta u oslikavanje marginalizovanog gradskog miljea i migranata (Kitaja bluz, „Vreme“ 1281), Šabute se hvata u koštac sa prostim ljudima, seljanima i marginalcima, zarobljenim u svojim malim svetovima.

Izdavačka kuća Besna kobila je 2010. godine objavila Veštice u integralnom izdanju sa još jednim značajnim stripom Kristofa Šabutea, Punim mesecom, izvorno objavljenim 2000. Pun mesec je Šabuteu doneo značajniju svetsku slavu, kao i nekoliko nagrada i nominacija. Ovaj strip, u kontrastu sa Vešticama, donosi celovitu priču slobodno inspirisanu Skorsezeovim filmom After hours, i vodi aktera kroz jednu haotičnu noć. Ali ni ovde Šabute ne odoleva izazovu da na kraju uvede elemente magije, ovog puta vudua, čime se strip savršeno uklapa u atmosferu drugog stripa iz integralnog domaćeg izdanja.

Ali kako vreme odmiče, Šabute se okreće pričama o moru i pokazuje izuzetan talenat za dočaravanje epske poezije mora, barki i samoće na talasima okeana. Nakon što se oprobao u Purgatoire, gde se okrenuo potpunoj dekonstrukciji svog glavnog junaka i istraživanju dubina očaja u koje može da gurne svoje aktere, Šabute je 2008. godine dočarao samoću i izolaciju, u punom smislu tih reči, u grafičkom romanu Tout seul (Sam samcit), da bi već sledeće godine usledio Terre neuvas o životnim teškoćama ribara iz Njufaundlenda.

I konačno, posle skoro 20 stripova i grafičkih romana, Šabute se prihvatio adaptacije jednog od najpoznatijih „morskih“ književnih ostvarenja – Mobi Dika. Ali dok je Herman Melvil iza sebe imao bogato iskustvo moreplovca, Šabute je dete planinskog Alzasa. Dok je Melvil mogao da se osloni na veoma dobro dokumentovane istinite priče o susretima sa Moka Dikom, stvarnim belim kitom iz prve polovine 19. veka, koji je odgovoran za smrt najmanje 100 mornara i nekoliko potopljenih kitolovaca, Šabute je imao teret slave Mobi Dika na plećima i šansu da bude svrstan među nekolicinu umetnika koji su uspeli da iznesu ovaj umetnički projekat. I uspeo je.

OKEAN SLIKAN TUŠEM: Šabuteov Mobi Dik na 255 stranica prenosi celokupnu priču sadržanu u originalnom književnom delu. Tokom stvaranja Mobi Dika Melvil se susretao sa prepričavanjima i legendama moreplovaca, kao i sa istorijskim dokumentima iz Nentaketa, koji su mu verodostojno dočarali užas Moka Dika, belog kita koji je terorisao kitolovce dvadesetih godina 19. veka. Ovu priču je Ron Hauard 2015. godine verno preneo na filmsko platno filmom U srcu mora na osnovu istih dokumentovanih spisa kapetanije iz Nentaketa, koji su bili dostupni i Hermanu Melvilu. Ali Šabute je svu svoju energiju slio na poetičnost Mobi Dika, više nego na dokumentarnu verodostojnost lova na kitove, izbegavši i zamku da stvori još jedno skraćeno instant ostvarenje za široke narodne mase i lenjivce koji beže od velikog broja gusto kucanih stranica. Velika zasluga za to ide lakoći kojom Šabute grafički dočarava scene Nentaketa i pomorskog života u crno-beloj tehnici, bez prenatrpanosti detaljima, a opet bez izostavljanja neophodnih motiva i stilizacije. Jakim kontrastima crnila i beline, kjaroskurom i širokim crnim površinama Šabute dopušta slikama da služe kao nema naracija koja vodi čitaoca u pojedinim segmentima romana, što nesumljivo doprinosi atmosferi.

Veoma je interesantan i sam pristup naraciji. Šabute je podelio ceo grafički roman na kraća poglavlja, kojima je davao naslove ispod kojih je stavljao kratke citate iz knjige koji odgovaraju toj glavi. To je jedini vid naracije u prvom licu koji susrećemo u ovom stripu, i to više kao dedikacija ili referenca na književni predložak. Šabute je dozvolio slikama da služe kao nemi naratori, dok je sav tekst stripa smešten u dijaloge i monologe. Ako se setimo da je knjiga Mobi Dik pisana u prvom licu, u vidu ispovesti jedinog preživelog sa „Pikvoda“, kao i da počinje jednom od najčuvenijih rečenica u književnosti, ovaj pristup može da začudi čitaoca. Ali u tome se ogleda originalan pristup Kristofa Šabutea, koji postaje očigledan tek na kraju romana. Šabute završava strip sa prikazom Mobi Dika koji vuče Ahaba na dno okeana na šest stranica, i epilogom u kome prikazuje preživelog kako se drži za spasonosni kovčeg, ispod čega stoji: „Zovite me Ismail…“ Strip se završava rečenicom kojom počinje izvorni Mobi Dik, čime Šabute sugeriše da sve vreme nije ni stvarao adaptaciju romana Hermana Melvila, već je oslikavao događaje koji su doveli do toga da Ismailova ispovest postane roman poznat kao Mobi Dik. Tada postaje jasno odsustvo naracije u prvom licu tokom celog stripa, kao i odsustvo prve rečenice romana koja bolno nedostaje od prve stranice.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure