Dani oslobađanja Beograda u Drugom svetskom ratu ostali su večno zabeleženi zahvaljujući sovjetskim ratnim filmskim reporterima. Njihovi dokumentarni filmovi dostupni su u Jugoslovenskoj kinoteci povodom obeležavanja 80. godina od oslobođenja
Jugoslovenska kinoteka obeležava 80. godina oslobođenja Beograda besplatnim projekcijama filmova veznim za te dane, među kojima su i dva dokumentarna. Priča o njima objavljena je u tekstu Aleksandra Erdeljanovića „Oslobođenje Beograda od 11. do 22, oktobra 1944. godine okom filmske kamere“ koji je objavljen u aktuelnom časopisu „Kinoteka“. Prenosimo njegov završni deo.
Da veliki istorijski događaji ostanu večno zabeleženi, pobrinuli su se sovjetski ratni filmski reporteri koji su još pre ulaska Crvene armije u Srbiju padobranima spušteni na partizansku teritoriju. Toj prvoj grupi snimatelja pripadali su Vladimir Ješurin, Viktor Muromcev i Solomon Kogan, koji su od leta 1944. godine pratili put partizanskih jedinica od Crne Gore, preko Srbije i oslobođenog Beograda, sve do Slovenije i oslobođenja Trsta u maju 1945, gde je Muromcev i poginuo.
Filmski materijali Ješurina i Muromceva sjedinjeni u storiji „Sa kino-aparatom po Jugoslaviji bili su deo sovjetskog kino-žurnala „Novosti dana broj 9 iz 1944. godine, čiju je režiju potpisao slavni Vsevolod Pudovkin.
Najvredniji materijal na kome je zabeležena celokupna „Beogradska operacija” u oktobru 1944. godine jeste sovjetski četrnaestominutni „Specijalni frontovski izveštaj broj 9“ pod nazivom „Beograd“, koji je režirao Leonid Varlamov.
Osnovu za ovaj film predstavljali su briljantni kadrovi borbi koje su snimili glavni snimatelj Vladimir Ješurin i grupa operatera, Gračev, Kogan, Petrov, Rogačevski, Stojanovski i Čiknoverov, pod koordinacijom načelnika frontovske kino-grupe Kacmana.
Ova bezmerno hrabra ekipa snimatelja iz jedinica Trećeg ukrajinskog fronta zabeležila je zajednički put partizana i crvenoarmejaca, od borbi na Avali, preko Čukarice, Karađorđevog parka, Slavije, Terazija, do konačne pobede i velike parade oslobodilaca kroz centar grada, veličanstveni miting kod Vukovog spomenika i sahranu poginulih sovjetskih vojnika na Trgu Republike. Na njihovim trakama su zauvek sačuvana srećna lica hiljada Beograđana, ali i njihov bes i ogorčenje prilikom sprovođenja zarobljenih Nemaca i domaćih izdajnika.
Dobar deo ovih materijala uključen je u sovjetski dugometražni dokumentarni film „Jugoslavija iz 1945. godine“, u režiji Leonida Varlamova, zatim u prvi srpski poratni dokumentarni film „Beograd iz 1945. godine“ Nikole Popovića, kao i u niz kasnijih filmova koji su se bavili herojskim oslobođenjem Beograda oktobra 1944. godine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dobitnica nagrade „Branko Miljković” Radmila Lazić poručuje da se nagradom ponosi, ali da neće prisustvovati uručenju u Gradskoj kući jer ne želi da učestvuje u legitimizaciji aktuelne vlasti
Ministar kulture Nikola Selaković kaže da je država uložila 11 miliona evra u 53 filma koji nisu snimljeni. Filmski centar Srbije organizuje panel o tom problemu i zove reditelje i producente na Zlatibor u sedište Nacionalknog festivala filma i televizije, iako ga je cela filmska branša bojkotovala
Čujemo, kao, bila je loša pozorišna sezona u Srbiji i sad se samo to mora govoriti. Ja, recimo, mislim da smo u “Novosadskom” imali dobru sezonu. Zašto prećutati sve što je dobro? Naivno je misliti da ćemo naštetiti vlasti ako govorimo samo o onome što je loše. Ne, njima to dobro dođe. Mislim da je dobro funkcionisanje vrsta dobrog otpora
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!