U četvrtak KCB organizuje razgovor o situaciji u kojoj se nalazi od kako mu je Dvorana blokirana, ali i festival poezije, kao što to radi već 24 godine, svakog Svetskog dana poezije
U četvrtak 20. marta je Svetski dan poezije. Tog dana Kulturni centar Beograda zove na dva događaja od kojih je prvi samo sticajem okolnosti zakazan na ovaj praznik.
To je razgovor o situaciji u kojoj KCB živi od kako je Dvoranu KCB 18. februara zauzela neformalna inicijativa Kultura u blokadi. Počinje u 13 časova u galeriji Artget, i svi su dobrodošli.
U pozivu kažu da uprkos „otežanim okolnostima, Kulturni centar Beograda nastoji da svojim aktivnostima, koliko god je to moguće, i dalje propituje društvene realnosti“, i naglašavaju da na tragu studentskih zahteva, da institucije treba da rade svoj posao, takva vrsta razgovora otvara mogućnost drugačije, prilagođenije uloge institucija u novim društvenim okolnostima.
Drugi počinje u 18 časova i posvećen je Svetskom danu poezije.
Naime, dve godine nakon što je 1999. godine Unesko proglasio 20. mart Svetskim danom poezije, Kulturni centar Beograda je u saradnji sa pesnikinjom Dubravkom Đurić, započeo manifestaciju posvećenu savremenoj poeziji koja je vrlo brzo prerasla u međunarodni pesnički festival.
Ove godine fokusiran je na sledeće teme i pitanja:
„Donedavno značajno stabilniji, naši prostori – fizički, afektivni, građanski, duševni – postaju sve upitniji: granice između zemlje i vode, sigurnosti i neizvesnosti, nasleđenih obrazaca i okolnosti koje nalažu njihovo preispitivanje sve su poroznije, a u tom složenom kontekstu, poezija zauzima ulogu ne samo svedoka, već i posrednika između različitih oblika znanja, iskustava i jezika“, kažu.
Zato je ovogodišnji „Svetski dan(i) poezije“ usmeren „upravo ka ovim promenama, i realizuje se s obzirom na tematski predznak – i parafrazu stiha Rastka Petrovića – Na rovitim tresištima. Bilo da je reč o tlu koje drhti pod klimatskim, kulturnim ili društvenim pritiscima, ili o prostoru u kojem se kroz poeziju pokušavaju uhvatiti i razumeti trenuci preobražaja, ranjivosti, ali i novih mogućnosti – festival ove godine sadržajno i vrednosno polazi u susret pitanjima nestabilnosti i promene“.
Programi festivala će biti realizovani u Kulturnom centru Beograda, Astronomskoj opservatoriji i u Muzeju afričke umetnosti.
Urednici programa Jelena Nidžović i Uroš Đurković pozvali su da na ovogodišnjem Festivalu učestvuju Anja Marković, Dragana Mladenović, Ivan Isailović, Maša Seničić, Nenad Stanković, Ognjen Aksentijević, Petar Matović, Tanja Stupar Trifunović, Bartolomej Majzel, Emilija Konverska, Stanislav Kalina Jaglaž, Julija Fjedorčuk, Gregoar Suris, i Huana Adkok.
„Svetski dan(i) poezije“ u KCB-u traju do 23. marta.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dobitnica nagrade „Branko Miljković” Radmila Lazić poručuje da se nagradom ponosi, ali da neće prisustvovati uručenju u Gradskoj kući jer ne želi da učestvuje u legitimizaciji aktuelne vlasti
Ministar kulture Nikola Selaković kaže da je država uložila 11 miliona evra u 53 filma koji nisu snimljeni. Filmski centar Srbije organizuje panel o tom problemu i zove reditelje i producente na Zlatibor u sedište Nacionalknog festivala filma i televizije, iako ga je cela filmska branša bojkotovala
Čujemo, kao, bila je loša pozorišna sezona u Srbiji i sad se samo to mora govoriti. Ja, recimo, mislim da smo u “Novosadskom” imali dobru sezonu. Zašto prećutati sve što je dobro? Naivno je misliti da ćemo naštetiti vlasti ako govorimo samo o onome što je loše. Ne, njima to dobro dođe. Mislim da je dobro funkcionisanje vrsta dobrog otpora
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!