U četvrtak KCB organizuje razgovor o situaciji u kojoj se nalazi od kako mu je Dvorana blokirana, ali i festival poezije, kao što to radi već 24 godine, svakog Svetskog dana poezije
U četvrtak 20. marta je Svetski dan poezije. Tog dana Kulturni centar Beograda zove na dva događaja od kojih je prvi samo sticajem okolnosti zakazan na ovaj praznik.
To je razgovor o situaciji u kojoj KCB živi od kako je Dvoranu KCB 18. februara zauzela neformalna inicijativa Kultura u blokadi. Počinje u 13 časova u galeriji Artget, i svi su dobrodošli.
U pozivu kažu da uprkos „otežanim okolnostima, Kulturni centar Beograda nastoji da svojim aktivnostima, koliko god je to moguće, i dalje propituje društvene realnosti“, i naglašavaju da na tragu studentskih zahteva, da institucije treba da rade svoj posao, takva vrsta razgovora otvara mogućnost drugačije, prilagođenije uloge institucija u novim društvenim okolnostima.
Drugi počinje u 18 časova i posvećen je Svetskom danu poezije.
Naime, dve godine nakon što je 1999. godine Unesko proglasio 20. mart Svetskim danom poezije, Kulturni centar Beograda je u saradnji sa pesnikinjom Dubravkom Đurić, započeo manifestaciju posvećenu savremenoj poeziji koja je vrlo brzo prerasla u međunarodni pesnički festival.
Ove godine fokusiran je na sledeće teme i pitanja:
„Donedavno značajno stabilniji, naši prostori – fizički, afektivni, građanski, duševni – postaju sve upitniji: granice između zemlje i vode, sigurnosti i neizvesnosti, nasleđenih obrazaca i okolnosti koje nalažu njihovo preispitivanje sve su poroznije, a u tom složenom kontekstu, poezija zauzima ulogu ne samo svedoka, već i posrednika između različitih oblika znanja, iskustava i jezika“, kažu.
Zato je ovogodišnji „Svetski dan(i) poezije“ usmeren „upravo ka ovim promenama, i realizuje se s obzirom na tematski predznak – i parafrazu stiha Rastka Petrovića – Na rovitim tresištima. Bilo da je reč o tlu koje drhti pod klimatskim, kulturnim ili društvenim pritiscima, ili o prostoru u kojem se kroz poeziju pokušavaju uhvatiti i razumeti trenuci preobražaja, ranjivosti, ali i novih mogućnosti – festival ove godine sadržajno i vrednosno polazi u susret pitanjima nestabilnosti i promene“.
Programi festivala će biti realizovani u Kulturnom centru Beograda, Astronomskoj opservatoriji i u Muzeju afričke umetnosti.
Urednici programa Jelena Nidžović i Uroš Đurković pozvali su da na ovogodišnjem Festivalu učestvuju Anja Marković, Dragana Mladenović, Ivan Isailović, Maša Seničić, Nenad Stanković, Ognjen Aksentijević, Petar Matović, Tanja Stupar Trifunović, Bartolomej Majzel, Emilija Konverska, Stanislav Kalina Jaglaž, Julija Fjedorčuk, Gregoar Suris, i Huana Adkok.
„Svetski dan(i) poezije“ u KCB-u traju do 23. marta.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Država u okviru Ekspa gradi nekakav Centar muzikalnosti za koji niko ne zna šta je, dok novca za
davno planiranu i obećanu zgradu Beogradske filharmonije nema
Već na početku mandata, novi predsednik Udruženja dramskih umetnika Srbije Pavle Pekić izdvojio se od svojih prethodnika time što je za Predsedništvo izabrao osam koleginica
U periodu stagnacije i produkcije i programa u kulturi, Beograd dobija novi festival - Balkanski festival filmske režije. „Režija nije samo zanatski postupak, već prostor autorske slobode i odgovornosti“, kaže Darko Bajić, jedan od osnivača
Mostar je podijeljen u glavama onih koji ga dijele. Ja živim svoj život u punini. To je nešto za šta sam se sam izborio i zbog čega se smatram slobodnim čovjekom. I svima drugima želim da su slobodni, ali to je nešto što oni sami moraju isposlovati
Tri izuzetna ostvarenja domaćih autora zahtevala su ne samo umetničku već i egzistencijalu odvažnost (ako je to uopšte moguće razlikovati). Želimir Žilnik ne posustaje, Stefan Malešević i dalje voli svoje junake, Maja Novaković odvažno uranja u predele tišine
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!