img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pozorište – Beton mahala

Katarza je moja sudbina

17. jun 2015, 16:23 Muharem Bazdulj
Copied

Predstava Beton mahala je amaterska samo u izvornom značenju tu reči (od glagola "voleti"). Napisana i odigrana iskreno, iz duše (ili iz stomaka), bez kalkulacija i prenemaganja, sa nepatvorenom verom u misiju i suštinu umetnosti, ona gledaocu uzvraća katarzičnim činom prepoznavanja

Za Beton mahalu, predstavu u izvođenju novopazarske trupe „Joj, evo ih ovi“ prosječan konzument srpskih medija lakše je mogao da čuje preko prednjih novinskih stranica, nego iz kulturnih rubrika. U svojoj matičnoj sredini, naime, dakle, u Novom Pazaru, predstava je izazvala neku vrstu skandala te je praktično zabranjena nakon premijere i jedne reprize. S jedne strane, predstavi je to poslužilo kao besplatna reklama, pa je u relativno kratkom periodu igrana širom Srbije. Prije nekoliko dana – u nedjelju, 14. juna – mogla ju je vidjeti i beogradska publika u Zvezdara teatru.

Režiju predstave potpisuju Branislav Trifunović i Rifat Rifatović, a tekst su napisali i odigrali mladi Novopazarci: Džana Ljajić, Ema Muratović, Ajtana Dražanin, Draga Kostić, Lejla Bučan, Amar Ćorović, Nedim Nezirović i Petar Kostić. Koncept je relativno jednostavan. Glumci nam se na početku predstavljaju pravim imenima i prezimenima i razotkrivaju poneki „spomenarski“ detalj iz vlastite biografije. Slijedi desetak labavo povezanih slika u kojima se ogledaju neuralgične tačke savremenog života u njihovom zavičaju. Lajtmotivski intermeco između pojedinih slika predstavlja čitanje članka o Novom Pazaru sa Vikipedije. U samim slikama obrađuje se problematika školstva između ostalog i u kontekstu različite nominacije maternjeg jezika (bosanski odnosno srpski), zatim međunacionalnih (srpsko-bošnjačkih) odnosa i licemjerja roditelja u situaciji kad im se sin ili ćerka zaljube u nekog od anamo onih, ismijavaju se političarska demagogija i govor mržnje sa internetskih foruma, istražuju se pozicije manjine i većine te preispituju identitetska pitanja. Na samom kraju, u formi nekog utopističko-poetskog vapaja, glumci nam govori u kakvom gradu žele da žive. U tom dijelu je možda i najdirljivija replika u cijelom tekstu, kad jedna od djevojaka kaže kako želi da živi u Pazaru kakav je nekad bio odnosno kakav su joj barem rekli da je bio. Ima u toj nostalgiji za nedoživljenim koji osjeća cijela jedna generacija, nostalgiji za normalnošću u naraštaju koji od rođenja živi u zanimljivim vremenima iz one glasovite kletve, nečega što nadaleko nadilazi sam Novi Pazar. A ipak, ova predstava je suštinski duboko lokalna i koliko god bila u stanju da komunicira sa publikom bilo gdje, šteta je što se ne igra na matičnoj sceni, u matičnom gradu, gdje komotno može da funkcioniše kao „opštenarodna psihoanaliza“, što onomad reče Slobodan Blagojević.

Jedna od tajni ostvarenosti ove predstave jest upravo to što su se njeni autori bavili temom koja ih se intimno toliko tiče. Parafrazirajući Čas anatomije mogli bismo reći da su se mladi Pazarci latili teme koja je za njih značajna, relevantna, uzbuđujuća, koja ih nosi, koja im pomaže u saznavanju svijeta i obradili je u poštenoj, istinitoj i iskustvenoj transpoziciji: „Taj zanos koji diktira tema i koji iz te teme proizlazi, jeste samo drugo ime za istinitost, za umetničko poštenje. Ako je stvar potekla, dakle, iz tog dela senzibiliteta, iz te neminovnosti da se tema, da se problem izruĉi iz sebe, onda će čak i neki (…) tehnički, retorički problemi i momenti da se reše (mogu da se reše) i da se organizuju takoreći sami od sebe i na taj način da postanu drugostepenim: umetničko će delo živeti od sopstvenog plamena, od sopstvene vatre koja iz njega zari. (…) To je ono što se zove istinitost. Istinitost nadahnuća, istinitost detalja, istinitost teme i pristupa temi.“

Riječ amater i pridjev amaterski etimološki potiču od latinskog glagola „amo, amare“ što znači „voljeti“. Raditi nešto amaterski ne znači nužno da se to radi loše, znači samo da se radi iz ljubavi. Predstava Beton mahala je, dakle, amaterska samo u izvornom značenju tu riječi. Napisana i odigrana iskreno, iz duše (ili iz stomaka), bez kalkulacija i prenemaganja, sa nepatvorenom vjerom u misiju i suštinu umjetnosti, ona gledaocu uzvraća katarzičnim činom prepoznavanja.

Odlično se to vidjelo i u reakciji Beograđana. Po pravilu velegradski škrta na stojećim ovacijama, publika koja je te večeri napunila Zvezdara teatar glumce je sa scene ispratila dugim i gromkim aplauzom i na nogama. Zasluženo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijere

12.decembar 2025. S. Ć.

Filmski maraton za najdužu noć u godini

„Najduža noć filma“ za najdužu noć u godini, maraton tri filma od kojih je "Izlet" svetska a "Karmadona" domaća premijera

Slučaj Narodno pozorište

12.decembar 2025. Sonja Ćirić

Zaposleni Narodnog pozorišta: Upravo, džaba ste krečili

Za samo pet dana od kad je otvoreno posle dvomesečne pauze, Uprava Narodnog pozorišta u Beogradu izdala je već dve Odluke kojima bi da sputa slobodu zaposlenih. Oni se, međutim ne obaziru

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

11.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Karmadona, scenario i režija Aleksandar Radivojević, igraju Jelena Đokić, Sergej Trifunović, Milutin Mima Karadžić, Milica Stefanović, Miloš Lolić, Miloš Timotijević, Petar Strugar i drugi

Književnost/filozofija

11.decembar 2025. Ivan Milenković

Zapisi potištene kurve

Emil Sioran, Sveske 1957–1972; s francuskog preveo Bojan Savić Ostojić; Službeni glasnik, Beograd 2025

Pozorište

11.decembar 2025. Marina Mlivojević Mađarev

Preobražaj na teži način

Prima facie, Suzi Miler, režija Anja Suša, igra Maša Dakić; Bitef teatar

Komentar

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure