img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pozorište – Beton mahala

Katarza je moja sudbina

17. jun 2015, 16:23 Muharem Bazdulj
Copied

Predstava Beton mahala je amaterska samo u izvornom značenju tu reči (od glagola "voleti"). Napisana i odigrana iskreno, iz duše (ili iz stomaka), bez kalkulacija i prenemaganja, sa nepatvorenom verom u misiju i suštinu umetnosti, ona gledaocu uzvraća katarzičnim činom prepoznavanja

Za Beton mahalu, predstavu u izvođenju novopazarske trupe „Joj, evo ih ovi“ prosječan konzument srpskih medija lakše je mogao da čuje preko prednjih novinskih stranica, nego iz kulturnih rubrika. U svojoj matičnoj sredini, naime, dakle, u Novom Pazaru, predstava je izazvala neku vrstu skandala te je praktično zabranjena nakon premijere i jedne reprize. S jedne strane, predstavi je to poslužilo kao besplatna reklama, pa je u relativno kratkom periodu igrana širom Srbije. Prije nekoliko dana – u nedjelju, 14. juna – mogla ju je vidjeti i beogradska publika u Zvezdara teatru.

Režiju predstave potpisuju Branislav Trifunović i Rifat Rifatović, a tekst su napisali i odigrali mladi Novopazarci: Džana Ljajić, Ema Muratović, Ajtana Dražanin, Draga Kostić, Lejla Bučan, Amar Ćorović, Nedim Nezirović i Petar Kostić. Koncept je relativno jednostavan. Glumci nam se na početku predstavljaju pravim imenima i prezimenima i razotkrivaju poneki „spomenarski“ detalj iz vlastite biografije. Slijedi desetak labavo povezanih slika u kojima se ogledaju neuralgične tačke savremenog života u njihovom zavičaju. Lajtmotivski intermeco između pojedinih slika predstavlja čitanje članka o Novom Pazaru sa Vikipedije. U samim slikama obrađuje se problematika školstva između ostalog i u kontekstu različite nominacije maternjeg jezika (bosanski odnosno srpski), zatim međunacionalnih (srpsko-bošnjačkih) odnosa i licemjerja roditelja u situaciji kad im se sin ili ćerka zaljube u nekog od anamo onih, ismijavaju se političarska demagogija i govor mržnje sa internetskih foruma, istražuju se pozicije manjine i većine te preispituju identitetska pitanja. Na samom kraju, u formi nekog utopističko-poetskog vapaja, glumci nam govori u kakvom gradu žele da žive. U tom dijelu je možda i najdirljivija replika u cijelom tekstu, kad jedna od djevojaka kaže kako želi da živi u Pazaru kakav je nekad bio odnosno kakav su joj barem rekli da je bio. Ima u toj nostalgiji za nedoživljenim koji osjeća cijela jedna generacija, nostalgiji za normalnošću u naraštaju koji od rođenja živi u zanimljivim vremenima iz one glasovite kletve, nečega što nadaleko nadilazi sam Novi Pazar. A ipak, ova predstava je suštinski duboko lokalna i koliko god bila u stanju da komunicira sa publikom bilo gdje, šteta je što se ne igra na matičnoj sceni, u matičnom gradu, gdje komotno može da funkcioniše kao „opštenarodna psihoanaliza“, što onomad reče Slobodan Blagojević.

Jedna od tajni ostvarenosti ove predstave jest upravo to što su se njeni autori bavili temom koja ih se intimno toliko tiče. Parafrazirajući Čas anatomije mogli bismo reći da su se mladi Pazarci latili teme koja je za njih značajna, relevantna, uzbuđujuća, koja ih nosi, koja im pomaže u saznavanju svijeta i obradili je u poštenoj, istinitoj i iskustvenoj transpoziciji: „Taj zanos koji diktira tema i koji iz te teme proizlazi, jeste samo drugo ime za istinitost, za umetničko poštenje. Ako je stvar potekla, dakle, iz tog dela senzibiliteta, iz te neminovnosti da se tema, da se problem izruĉi iz sebe, onda će čak i neki (…) tehnički, retorički problemi i momenti da se reše (mogu da se reše) i da se organizuju takoreći sami od sebe i na taj način da postanu drugostepenim: umetničko će delo živeti od sopstvenog plamena, od sopstvene vatre koja iz njega zari. (…) To je ono što se zove istinitost. Istinitost nadahnuća, istinitost detalja, istinitost teme i pristupa temi.“

Riječ amater i pridjev amaterski etimološki potiču od latinskog glagola „amo, amare“ što znači „voljeti“. Raditi nešto amaterski ne znači nužno da se to radi loše, znači samo da se radi iz ljubavi. Predstava Beton mahala je, dakle, amaterska samo u izvornom značenju tu riječi. Napisana i odigrana iskreno, iz duše (ili iz stomaka), bez kalkulacija i prenemaganja, sa nepatvorenom vjerom u misiju i suštinu umjetnosti, ona gledaocu uzvraća katarzičnim činom prepoznavanja.

Odlično se to vidjelo i u reakciji Beograđana. Po pravilu velegradski škrta na stojećim ovacijama, publika koja je te večeri napunila Zvezdara teatar glumce je sa scene ispratila dugim i gromkim aplauzom i na nogama. Zasluženo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Držva i baština

02.novembar 2025. Sonja Ćirić

Leks specijalis će abolirati odgovorne za buduće rušenje Generalštaba

Leks specijalis za Generalštab se donosi po hitnom postupku. Time će biti abolirani svi oni koji su odgovorni za buduće rušenje Generalštaba, a koje istražuje Tužilaštvo za organizovani kriminal

Festival

02.novembar 2025. S. Ć.

Počinje Slobodna zona: O balerini, Gazi, snovima o promeni i …

U 37 filmova Festivala Slobodna zona istovremeno u deset bioskopa u Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Kragujevcu biće priča o Gazi, o životu balerina, o emancijaciji...

68. Sajam knjiga

01.novembar 2025. S Ć.

Sajam knjiga u subotu: Retki posetioci, pokriveni štandovi, bez incidenata

Malobrojni posetioci Sajma knjiga odali su počast novosadskim žrtvama. Mnogi štandovi su zatvoreni i pokriveni crnim platnom. Incidenata nije bilo

68. Sajam knjiga

31.oktobar 2025. Sonja Ćirić

Izdavači naručili obezbeđenje za subotu zbog najave nasilja

Za subotu 1. novembra mnogi izdavači na Sajmu knjiga, iako neće raditi, iznajmili su obezbeđenje da im čuva štandove od eventualnog napada

Umetnost

31.oktobar 2025. S. Ć.

Jedina izložba originalnih ruskih klasika van Rusije

Izložba „Sazvežđe znamenitih ruskih umetnika 19-20. veka iz Zbirke Vladimira Pešića“ jedina je prilika da se originalna dela ruskih klasika vide van Rusije. Otvorena je u Salonu muzeja Grada Beograda

Komentar
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Studenti u mraku sa zastavama pešice na putu za Novi Sad

Komentar

Studentska epopeja

Junaci priče o oslobađanju Srbije od varvara već godinu dana su studenti. Oni su prozreli srpskog gospodara muva, isprečili se nekadašnjim gradorušiteljima na putu uništavanja civilizacijskih vrednosti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure