img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Esej

Izazov slobode

17. januar 2018, 20:16 Ivan Milenković
Copied

Ivan Medenica, Tragedija inicijacije, ili nepostojani princ, Beograd, CLIO/FDU, 2016.

Klasičnim se delima, napisao je Peter Sloterdajk, mogu nazvati oni tekstovi koji su nadživeli svoje tumače. Istovremeno, međutim, klasična dela upravo žive od svojih tumača, pa se duhovita Sloterdajkova formula može i preokrenuti: klasični su oni tekstovi koji uvek iznova dozivaju tumačenja. Kada se Ivan Medenica još jednom, preko neprebrojivih tumačenja, okrene Euripidovom Hipolitu, Šekspirovom Hamletu, Molijerovom Mizantropu, De Miseovom Lorencaću, Šilerovom Don Karlosu i Bihnerovom Leonsu i Leni, on ne samo da potvrđuje klasičan status ovih dela, već izaziva, budi, komeša sva ona čitanja koja su se, vekovima, taložila oko njih: šta se još može reći o Hamletu, na primer, kada je svaka njegova rečenica, doslovno, propuštena kroz sito najmaštovitijih tumačenja?

Medeničina studija u ovoj knjizi „Rođen iz groba“, međutim, ubedljivo pokazuje da se ima šta reći. Doduše, pod nekoliko uslova. Prvi se podrazumeva: Hamlet mora da postane deo životnog prtljaga tumača. Drugi takođe: ako se već ne mogu pročitati sva tumačenja, ona najvažnija i ona malo manje važna moraju se znati (inače se tumač prepušta proizvoljnosti i kao kamen propada u zaborav čak i pre nego što iko stigne da ga upamti). Treći je, međutim, najvažniji: da biste uopšte prišli Šekspiru potrebno je imati sopstveno teorijsko uporište. Medeničino se otkriva u pitanju paradoksalnom, gotovo skandaloznom: „Zašto junak najveće drame svih vremena ne ostvaruje glavnu funkciju svake drame – radnju, delanje – zašto odbija da igra ulogu koju su mu namenili njegovo društvo i njegov tvorac, Šekspir?“ (str. 11). Kraljević Hamlet se, dakle, suprotstavlja svome vremenu i njegovim običajima, što je odličan dramski motiv, ali, kako Medenica sugeriše, suprotstavlja se danski kraljević i ideji dramskog teksta, pa, na kraju, i svome tvorcu, piscu, Šekspiru. Kao da se lik otrgao piscu i, uprkos tragičnoj sudbini, započeo dugovečni život u kojem neprestano proizvodi nova značenja. Kao da lik stvara pisca (a ne obratno, na šta smo uglavnom svikli). Paradoks je, kao strast filozofije, mesto s kojeg Medenica počinje da misli. Zato su i mogući bleskovi poput ovog (u briljantnoj studiji posvećenoj Miseovom Lorencaću): „Za razliku od Hamleta, svog velikog uzora, koji neće da ubije da bi ostao čist, Lorencaćo mora da ubije da bi opet bio čist; Hamlet odbija iskustvo da bi sačuvao nevinost, a Lorencaćo zaranja u iskustvo do najdubljih ponora da bi povratio nevinost“ (str. 107). Jer, osetljivim junacima ovih drama stvarnost se ukazuje kao paradoksalna, nesavladiva i, za razliku od njih samih, nesalomiva. U takvom svetu koji bi, kao prinčevi, trebalo da oblikuju, oni ne mogu ni da se potvrde. Zato umiru. Ali da li je smrt, neumoljivosti uprkos, njihov poraz?

Univerzalno tragičko jezgro ono je što zanima Ivana Medenicu u ovih šest studija. (Molijerov Mizantrop je, naravno, „uljez“ u tom nizu, barem na prvi pogled, ali će autorova teorijska maštovitost, te paralaksa, ugao iz kojeg se problem gleda i postavlja, ubedljivo opravdati mešanje žanrova.) No, nije smrt ono tragično, već je to trenutak kada se u liku budi svest da sudbini neće umaći, ali umesto da beži on joj polazi u susret. Tragički aspekt prepoznaje se „u tome što ih život sprečava da izbegnu inicijalni ritual koji oni doživljavaju kao nasilje i neslobodu“ (str. 15). Život je, dakle, piše Medenica, to što ih gura u inicijaciju. Ali šta je, onda, za te mlade ljude – život? Život je ono što ih sprečava da žive (eto paradoksa). Uprkos tome što su pripremani od malih nogu, uprkos tome što im je, kao budućim vladarima, ta uloga namenjena, uprkos tome što su na takav život takoreći sudbinski upućeni, većina je isuviše nestabilna da bi prihvatila to što se od njih očekuje. Oni u istom gestu i prihvataju i odbijaju svoju sudbinu. Oni znaju da ih prihvatanje vodi u ludilo ili smrt. Kao što ih u ludilo ili smrt vodi odbijanje. I ponovo paradoks.

S tog mesta Medenica majstorski, svojim svedenim a gustim stilom, počinje da priča teorijske priče o nepostojanim prinčevima, da bi u istom gestu napravio i ključnu vrednosnu petlju: nestabilnost nije rđava osobina, već uslov mogućnosti proziranja sveta kao rđavog, nepravednog, neljudskog. Spektar nestabilnih reakcija je širok, od ludila do podvođenja, od izdaje do krajnje vernosti (i vernosti kao izdaje), od odbijanja da se ubije do ubistva kao iskupljenja. Izvesna je, međutim, samo smrt. Izvesna, svakako. Ali upravo je smrt njihov izbor, čin slobode kojim, hitajući sudbini u susret, odbijaju da joj se povinuju. Zbog toga smrt, ako po definiciji ne može biti pobeda, nije ni poraz. Zbog toga i definicija tragičkog kod Medenice dobija još jedno važno značenje: tragičko je izazov slobode.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Izložba „Ćirilica u pokretu“ je dobra praksa čuvanja nacionalnog pisma

U Galeriji Grafički kolektiv počinje izložba o ćirilici, što je pravi način kako zainteresovati javnost za nacionalno pismo – lepotom, a ne presijom i kaznama kao što je to radila dosadašnja vlast

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili da prime nagrade Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili su da prime godišnje nagrade Narodnog pozorišta zato što je Uprava "pogazila kriterijume za dodeljivanje nagrade glumcima"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

Kamerna scena „Studio“: Predstave za mlade, mladih autora

„Studio Centar“ otvara Kamernu scenu. Na repertoaru su predstave za mlade, mladih autora. A toga u Beogradu nema

Kultura

21.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ašhen Ataljanc: Zašto me UBUS nije predložilo za nacionalnu penziju

Ministarstvo kulture je prošle godine odbilo balerinu Ašhen Ataljanc za nacionalnu penziju, a ove godine je Udruženje baletskih umetnika Srbije nije ni kandidovalo

Otvaranje Festivala autorskog filma

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Konačno festival koji je napunio salu

Pred krcatom salom i sa Kanskim pobednikom, počeo je Festival autorskog filma - onako kako nisu počinjali prethodni ovogodišnji festivali u prestonici

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure