img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bioskop

Igrani film o Ejmi Vajnhaus: Povratak u crno

12. januar 2024, 14:37 M.N.
Foto: Matt Dunham/AP Photo
Copied

Pušten je prvi trejler za igrani film o životu Ejmi Vajnhaus "Back to Black" sa Marisom Abelom u glavnoj ulozi. U bioskopima će biti u maju. Legendarna pevačica imala je samo 27 godina kada je umrla „od otrovne mešavine uspeha i očaja“

Britanska kantautorka i pevačica Ejmi Vajnhaus je u subotu, 23. jula 2011. po podne, pronađena mrtva u svom stanu u Londonu. Imala je samo 27 godina.

„Britanka crnačkog glasa, pravila je muziku koja je bila mešavina bluza, soula, rokenrola, kantrija, sa stihovima iz samog srca sopstvenog mraka, bola i praznine, onog ružnog đavola koji čuči u svakome od kad je sveta i veka, a samo retki umeju da ga pretoče u lepotu za druge. Ejmi Vajnhaus bila je od tih retkih i, mada autopsija to neće pokazati, izvesno je da je umrla od otrovne mešavine uspeha i očaja“, pisao je u povodom njene smrti  Dragan Ambrozić u tekstu Povrtak u crno.

Film koji je režirao Sem Tejlor Džonson („Pedeset nijansi sive“) najavljen je kao pogled u Ejminu karijeru i nastanak njenog legendarnog albuma „Back to Black“.

https://www.youtube.com/watch?v=NtK0Z0IkSLs

Džek O’Konel i igra Ejminog muža Blejka Fildera Sivila, dok Edi Marsan igra njenog oca Miča Vajnhausa.

„Back to Black“ je prvi igrani film o Vajnhaus, nakon niza dokumentaraca koji su o njenom životu objavljeni od 2011. kada je tragično preminula od trovanja alkoholom, prenosi Euronews.

Novi film podržali su legat pevačice, kao i kuće Universal Music Group i Sony Music Publishing, a naći će se u bioskopima 10. maja ove godine.

Menjanje istorije muzike

Ejmina biografija je bila kratka, jer je živela kratko, a faktografija ionako ne može da dočara šta je to kod nje bilo veće od života, pisao je Ambrozić

Rođena 18. septembra 1983. u Londonu, od detinjstva se bavila muzikom. Sa 13 je dobila prvu gitaru, sa 14 napisala prvu pesmu, sa 17 nastupala sa džez bendom, sa 19 je otkriva Sajmon Fuler, čuveni producent i tvorac „Idol“ franšize.

Foto: AP Photo
Foto: AP Photo

Prvi album Frank na kome je, sa izuzetkom dve obrade, autorka svih pesama, Ejmi objavljuje 2003. i odmah postiže veliki uspeh u Velikoj Britaniji. Sa drugim albumom, Back to Black iz 2006, koji je rađen u saradnji sa producentom Markom Ronsonom, počinje da menja istoriju muzike za koju su odavno svi pomislili da je već završena.

Nominovana je za šest Gremi nagrada, od kojih osvaja pet (što je čini prvim muzičarem iz Britanije sa osvojenih pet Gremija), među njima tri iz „velike četvorke“: za najboljeg novog umetnika, album godine i pesmu godine. Ubrzo osvaja Brit nagradu za najboljeg ženskog izvođača.

Album Back to Black treći je na listi najprodavanijih albuma decenije u Velikoj Britaniji. Ejmi izaziva pojavu čitavog novog talasa mladih talentovanih kantautorki, koje je, iako su joj praktično vršnjakinje, izdvajaju kao nekoga ko je presudno uticao na njih.

Alkohol, droga i vrtoglav pad

Paralelno sa muzičkim uspesima stižu vesti koje ukazuju na drugu stranu te medalje. Alkohol, droga, samopovređivanje, psihički problemi, tuče sa mužem, njegov odlazak u zatvor, pomirenje, konačno razvod, zatim emfizem pluća, pa opet alkohol i droga, roditelji koji preuzimaju brigu o njenim finansijama, dok u izjavama za štampu ne uspevaju da sakriju lični egzibicionizam i želju za samopromocijom…

Foto: AP Photo
Foto: AP Photo

Vrtoglavi uspeh vodi još vrtoglavijem padu. Sve češće je nesposobna za javne nastupe, zaboravlja tekstove i ostaje bez glasa. Zašto joj se to dešava, suvišno je pitati. Sve je već rekla u svojim pesmama dok je još imala snage za to: da previše voli, da ne želi da pije, nego joj samo treba prijatelj, da nema sedamdeset dana za rehabilitaciju i da „tata samo misli da joj je dobro“.

Poslednje posrtanje u Beogradu

Poslednji put pokušala je da nastupi javno u Beogradu, 18. juna 2011, nešto više od mesec dana pred smrt. Tada je Beograd imao šansu da „pošalje sliku u svet“ da je dostojan statusa koji bi želeo da ima, statusa metropole, evropskog grada. Koncert je bio potpuni debakl, kako za Ejmi tako i za Beograd, koji se u danima nakon toga pretvorio u palanku u kojoj se konačno desilo da je neko posrnuo pred očima mase, pisao je Ambrozić.

Iste one ulaznice za koje su tražili novac natrag pukušavali su posle njene smrti da prodaju na e-bayu po početnoj ceni od 500 funti. Te ulaznice bile su prvo samo karte za jedan propali koncert, a od 23. jula 2011. one su mračno svedočanstvo o publici koja je gledala umiranje uživo. Razvlačena je bila po domaćoj štampi, pljuvana i ismevana.

Ali varaju se svi koji misle da će Ejmi Vajnhaus biti upamćena po bilo čemu drugom, a ne po svojoj muzici i vanserijskom glasu.

Tagovi:

Back to black Ejmi Vajnhaus Igrani film Trejler
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture je postavilo Suđića mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure