img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bioskop

Igrani film o Ejmi Vajnhaus: Povratak u crno

12. januar 2024, 14:37 M.N.
Foto: Matt Dunham/AP Photo
Copied

Pušten je prvi trejler za igrani film o životu Ejmi Vajnhaus "Back to Black" sa Marisom Abelom u glavnoj ulozi. U bioskopima će biti u maju. Legendarna pevačica imala je samo 27 godina kada je umrla „od otrovne mešavine uspeha i očaja“

Britanska kantautorka i pevačica Ejmi Vajnhaus je u subotu, 23. jula 2011. po podne, pronađena mrtva u svom stanu u Londonu. Imala je samo 27 godina.

„Britanka crnačkog glasa, pravila je muziku koja je bila mešavina bluza, soula, rokenrola, kantrija, sa stihovima iz samog srca sopstvenog mraka, bola i praznine, onog ružnog đavola koji čuči u svakome od kad je sveta i veka, a samo retki umeju da ga pretoče u lepotu za druge. Ejmi Vajnhaus bila je od tih retkih i, mada autopsija to neće pokazati, izvesno je da je umrla od otrovne mešavine uspeha i očaja“, pisao je u povodom njene smrti  Dragan Ambrozić u tekstu Povrtak u crno.

Film koji je režirao Sem Tejlor Džonson („Pedeset nijansi sive“) najavljen je kao pogled u Ejminu karijeru i nastanak njenog legendarnog albuma „Back to Black“.

https://www.youtube.com/watch?v=NtK0Z0IkSLs

Džek O’Konel i igra Ejminog muža Blejka Fildera Sivila, dok Edi Marsan igra njenog oca Miča Vajnhausa.

„Back to Black“ je prvi igrani film o Vajnhaus, nakon niza dokumentaraca koji su o njenom životu objavljeni od 2011. kada je tragično preminula od trovanja alkoholom, prenosi Euronews.

Novi film podržali su legat pevačice, kao i kuće Universal Music Group i Sony Music Publishing, a naći će se u bioskopima 10. maja ove godine.

Menjanje istorije muzike

Ejmina biografija je bila kratka, jer je živela kratko, a faktografija ionako ne može da dočara šta je to kod nje bilo veće od života, pisao je Ambrozić

Rođena 18. septembra 1983. u Londonu, od detinjstva se bavila muzikom. Sa 13 je dobila prvu gitaru, sa 14 napisala prvu pesmu, sa 17 nastupala sa džez bendom, sa 19 je otkriva Sajmon Fuler, čuveni producent i tvorac „Idol“ franšize.

Foto: AP Photo
Foto: AP Photo

Prvi album Frank na kome je, sa izuzetkom dve obrade, autorka svih pesama, Ejmi objavljuje 2003. i odmah postiže veliki uspeh u Velikoj Britaniji. Sa drugim albumom, Back to Black iz 2006, koji je rađen u saradnji sa producentom Markom Ronsonom, počinje da menja istoriju muzike za koju su odavno svi pomislili da je već završena.

Nominovana je za šest Gremi nagrada, od kojih osvaja pet (što je čini prvim muzičarem iz Britanije sa osvojenih pet Gremija), među njima tri iz „velike četvorke“: za najboljeg novog umetnika, album godine i pesmu godine. Ubrzo osvaja Brit nagradu za najboljeg ženskog izvođača.

Album Back to Black treći je na listi najprodavanijih albuma decenije u Velikoj Britaniji. Ejmi izaziva pojavu čitavog novog talasa mladih talentovanih kantautorki, koje je, iako su joj praktično vršnjakinje, izdvajaju kao nekoga ko je presudno uticao na njih.

Alkohol, droga i vrtoglav pad

Paralelno sa muzičkim uspesima stižu vesti koje ukazuju na drugu stranu te medalje. Alkohol, droga, samopovređivanje, psihički problemi, tuče sa mužem, njegov odlazak u zatvor, pomirenje, konačno razvod, zatim emfizem pluća, pa opet alkohol i droga, roditelji koji preuzimaju brigu o njenim finansijama, dok u izjavama za štampu ne uspevaju da sakriju lični egzibicionizam i želju za samopromocijom…

Foto: AP Photo
Foto: AP Photo

Vrtoglavi uspeh vodi još vrtoglavijem padu. Sve češće je nesposobna za javne nastupe, zaboravlja tekstove i ostaje bez glasa. Zašto joj se to dešava, suvišno je pitati. Sve je već rekla u svojim pesmama dok je još imala snage za to: da previše voli, da ne želi da pije, nego joj samo treba prijatelj, da nema sedamdeset dana za rehabilitaciju i da „tata samo misli da joj je dobro“.

Poslednje posrtanje u Beogradu

Poslednji put pokušala je da nastupi javno u Beogradu, 18. juna 2011, nešto više od mesec dana pred smrt. Tada je Beograd imao šansu da „pošalje sliku u svet“ da je dostojan statusa koji bi želeo da ima, statusa metropole, evropskog grada. Koncert je bio potpuni debakl, kako za Ejmi tako i za Beograd, koji se u danima nakon toga pretvorio u palanku u kojoj se konačno desilo da je neko posrnuo pred očima mase, pisao je Ambrozić.

Iste one ulaznice za koje su tražili novac natrag pukušavali su posle njene smrti da prodaju na e-bayu po početnoj ceni od 500 funti. Te ulaznice bile su prvo samo karte za jedan propali koncert, a od 23. jula 2011. one su mračno svedočanstvo o publici koja je gledala umiranje uživo. Razvlačena je bila po domaćoj štampi, pljuvana i ismevana.

Ali varaju se svi koji misle da će Ejmi Vajnhaus biti upamćena po bilo čemu drugom, a ne po svojoj muzici i vanserijskom glasu.

Tagovi:

Back to black Ejmi Vajnhaus Igrani film Trejler
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Baština regiona

23.novembar 2025. Robert Čoban

Može i ovako: Bijeljina obnavlja Evangelističku crkvu

Bijeljina planira restauraciju zapuštene nemačke Evangelističke crkve, dajući tako primer drugima u regionu kako se štiti kulturna baština i ako pripada narodu koji više tu ne živi

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure