Dokument sadrži i instrukcije da se deo teritorije Kraljevine Jugoslavije ustupi Bugarima i Rumunima i da se odmah po okupaciji pojača hrvatski entitet unutar okupirane teritorije, kaže direktor Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić
Direktiva broj 25 kojom je nemački kancelar Adolf Hitler 28. marta 1941. godine naredio napad na Kraljevinu Jugoslaviju i Kraljevinu Grčku, artefakt do koga je Srbija došla u posed na aukciji u Sjedinjenim Američkim Državama, od danas je izložen u Narodnom muzeju u Bogradu.
Direktor Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić izjavio je FoNetu da je taj artefakt, od izuzetne važnosti za istoriju, otkupljen na aukciji u SAD po izuzetno povoljnoj ceni za tu vrstu arhivalija od 42.500 američkih dolara.
Prema njegovim rečima, Srbija je na aukciji učestvovala sa 16 anonimnih učesnika, a prethodno su stručnjaci Muzeja žrtava genocida detektovali dokument i utvrdili njegovu autentičnost.
Ristić je istakao da je Muzej o aukciji obavestio, po standardnoj proceduri, predsednika Srbije Aleksandra Vučića i da su nakon toga odobrena sredstva, a da je procedura trajala šest dana.
Govoreći o Dekretu broj 25, Ristć je rekao da je to dokument koji u svojoj trećoj tački sadrži naredbu za bestijalno bombardovanje Beograda koje je usledilo 6. aprila 1941. godine i da je zbog svog sadržaja to „zastrašujući dokument“.
Foto: TanjugDokument je kupljen na aukciji za 42.500 američkih dolara
Ristić je objasnio da izloženi dokument sadrži i instrukcije da se deo teritorije Kraljevine Jugoslavije ustupi Bugarima i Rumunima i da se odmah po okupaciji pojača hrvatski entitet unutar okupirane teritorije kako bi se pojačao animozitet između Srba i Hrvata.
„Taj animozitet se na kraju pretvorio u bratoubilački rat kada je 10. aprila 1941 godine uspostavljena Nezavisna Država Hrvatska. Dakle, ovaj dokument je svojim sadržajem proizveo okupaciju naše zemlje, rasparčavanje, brutalnu smrt stotine hiljada ljudi, pripadnika srpskog naroda koji su stradali u genocidu koji je nad njima izvršila Hrvatska“, rekao je Ristić.
On kaže da je zastrašujuće kad shvatite da je to parče papira koje je proizvelo strašno stradanje Srba, Jevreja i Roma.
„To je jedan od dva dokumenta u čitavoj našoj istoriji, pored objave rata Austrougarske Kraljevini Srbije 28. jula 1914. koji su sudbinski promenili istoriju srpskog naroda i uvela ovo podneblje u dva svetska rata“, obrazložio je Ristić.
Dokument će biti izložen do 18. februara 2024 godine u Narodnom muzeju, istakao je Ristić, ukazavši da će nakon toga biti upućen Narodnoj biblioteci na analizu i restauraciju.
Ristić je istakao da dokument, sem autentičnog potpisa Adolfa Hitlera, sadrži i potpise njegovih saradnika, a da će analize utvrditi o čijim potpisima se radi, tako da će nas „nova saznanja o dokumentu tek iznenaditi“.
Dokument je izdat u 13 primeraka, u Srbiju je stigao „drugi original“, a sudbina ostalih primeraka i dalje nije poznata, zaključio je Ristić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zaposleni Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda su iz „Vremena“ saznali da je njihov direktor Aleksandar Ivanović poslao Ministarstvu kulture nezakonit dokument kojim predlaže da se kompleksu Generalštab ukine status spomenika kulture. Sad se ograđuju od tog dokumenta
Pitam se koliko je umetnost bitna, koliko je bilo šta važno u odnosu na ovo što se dešava. Trenutno u Muzeju savremene umetnosti imamo izložbu Dejvida Hoknija, jednog od najvećih slikara današnjice. To je izložba godine. Baš sam razmišljao kako i dalje nisam otišao da je vidim, ali sam shvatio da je potrebna određena vrsta mira da bi se otišlo na izložbu. Da budeš tamo tri sata i da ne pogledaš na telefon kako bi proverio da li je ispred policija
U filmu svoje kćeri Džejn Mensfild prvi put dobija šansu da bude viđena kao stvarna žena od krvi i mesa, sa svim vrlinama i manama, a ne puka projekcija muških seksualnih fantazija o nezasitoj prsatoj plavuši. S druge strane, Ešli Ejpril i Amanda Lir na scenu izvode svoje višesmislene identitete, prihvatajući ih i odbacujući ih. Zapravo, poigravajući se njima
Jun Fose, Septologija; s norveškog preveo Radoš Kosović; Treći trg i Srebrno drvo, 2023–2024. Drugo ime (I-II), Ja sam neko drugi (III-V), Novo ime (VI-VII)
Već od naslova, dakle, ulazi se u jedan kompleksan poetski i kulturnoistorijski dijalog, koji, međutim, umesto odgovora i objašnjenja nudi strepnje i nedoumice
Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa
Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!