img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

"Faust" u Narodnom pozorištu

Herojski pokušaj

12. decembar 2002, 15:12 Ivan Medenica
Copied

Pored podatka da je ovo prvi pokušaj izvođenja oba dela Geteovog remek-dela u našoj pozorišnoj sredini, herojskoj ambicioznosti projekta doprinosi i činjenica da su i postavke prvog, kraćeg i jednostavnijeg dela Fausta bile relativno retke u srpskom pozorištu, da se on na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu izvodio svega dva puta (1886. i 1932) i to s malim brojem repriza i vrlo slabim uspehom

Za vreme višegodišnjih (i višedecenijskih) priprema svog monstr–projekta – integralne postavke oba dela Geteovog Fausta – reditelj Peter Štajn izračunao je, nemački precizno, da bi uobičajeno trajanje predstave podrazumevalo, kad je u pitanju drugi deo Fausta, da se odstrane ravno tri četvrtine teksta! Samo iz ovog podatka dovoljno jasno se vidi koliki je kvantitativni opseg (o kvalitativnom da i ne govorimo) poduhvata u koji se upustilo beogradsko Narodno pozorište kada je rešilo da, prvi put u istoriji našeg nacionalnog teatra, postavi oba dela Fausta Johana Volfganga Getea. Pored podatka da je ovo prvi pokušaj izvođenja oba dela Geteovog remek-dela u našoj pozorišnoj sredini, herojskoj ambicioznosti projekta doprinosi i činjenica da su i postavke prvog, kraćeg i jednostavnijeg dela Fausta bile relativno retke u srpskom pozorištu, da se on na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu izvodio svega dva puta (1886. i 1932) i to s malim brojem repriza i vrlo slabim uspehom.

MEFISTO U GENERALŠTABU: Uprava Narodnog pozorišta i rediteljka Mira Erceg prvo su najavili da će se dva dela Fausta igrati dve večeri uzastopno (Štajn bi momentalno izračunao koliko procenata teksta mora da se izbaci u ovakvoj zamisli), a bilo je predviđeno i to da se drugi deo, koji se zbog piščevog ignorisanja scenskih konvencija teško može smestiti u okvire scene-kutije, izvede u ruševinama Generalštaba što je, bez ikakve sumnje, trebalo da ima i neku simboličku funkciju. Iz nepoznatih razloga odustalo se od obe početne zamisli, tako da je premijera drugog dela pomerena za sâm kraj kalendarske godine i, umesto u Generalštabu, biće izvedena u različitim prostorima Narodnog pozorišta.

Iako manje zahtevan od drugog dela, i prvi deo Fausta, koji je nedavno premijerno izveden, postavlja teške izazove pred reditelja i njegove saradnike. Ti izazovi se, vrlo pojednostavljeno, mogu podeliti na scenske i dramske. Scenski se odnose na artikulaciju smelog i dinamičnog prostornog plana (nebo, soba, gradska kapija, katedrala, šuma, planina itd.) i na uprizorenje masovnih i/ili fantastičnih scena (sa duhovima, bogom i arhanđelima, mnoštvom građana, majmunima, vešticama). Možda su još teži dramski izazovi, oni koji nastaju kao posledica analize značenjskog potencijala ovog složenog teksta: da li je Faust antropološko ispitivanje životnih mogućnosti, filozofsko-teološka rasprava o borbi Dobra i Zla, poetska vizija čovekovog herojskog neuspeha, kulturološka studija o ideji napretka, tragička priča o nemogućoj ljubavi ili sve to zajedno?

Kao odgovor na prvu vrstu izazova, rediteljka Mira Erceg i njena ekipa težili su da izgrade dinamičan, vizuelno privlačan, decentan i moderan scenski izraz. Prostornu dinamiku stvarali su pomoću svih tehničkih mogućnosti velike scene Narodnog pozorišta (cugovi, rotacija, propadališta, orkestarska rupa), dok je spomenuta decentnost trebalo da se postigne pomoću kontrasta svetlosti i tame (autor Miodrag Milivojević), svedenih scenografskih elemenata (autor Nevenka Vidak), koreografisanih prizora (autori Isidora Stanišić i Čarni Đerić), pojedinih kostima, likovno kultivisanih, kao što je kostim Duha zemlje (autor Milena Jeftić Ničeva Kostić). Poseban aspekt scenskog izraza bili su prizori kabaretske prirode, kao što je, recimo, veoma radikalna postavka scene u krčmi (inače, aranžmani i songovi iz ovakvih i sličnih scena otežavali su doživljaj originalne muzike Zorana Erića)… Na čisto estetskom planu, ovakav scenski izraz postiže samo delimičan efekat. Naime, neka rešenja odudaraju od željenog stila jer deluju izuzetno retro i kičasto; recimo, scena prazničnog veselja pretvorena je u cigansku kič-feštu sa odgovarajućom muzikom, a scena orgijanja u valpurgijskoj noći liči, i kostimski i koreografski, na moderan ples iz pedesetih godina prošlog veka.

FAUST I TRI MARGARETE: Ipak, to je stvar ličnog ukusa; ono što već spada u domen objektivne procene jeste uvid da mnogi od ovih vizuelno-auditivnih efekata nemaju dramsko utemeljenje, odnosno opravdanje u rediteljskom konceptu. Faustov susret sa tri Margarete sigurno je jedan od najlepših prizora u predstavi, ali rediteljski koncept da Faustovu dragu igraju tri glumice nema opravdanje. Ostvarena raspodela teksta između tri glumice i zamisao da u nekim scenama one nastupaju simultano a da se u drugim smenjuju nisu bile znakovite, pa je teško utvrditi šta ovaj triling Gretica treba da znači: Margareta izražava opštežensku sudbinu, Margareta ima nekoliko ličnosti u sebi, Margareta se menja tokom drame…? Ta zamisao je problematična i zbog toga što ovako Vanja Ejdus nije dobila više prostora da pokaže sve što može, a može mnogo toga; njena Margareta-devojčurak bila je, nesumnjivo, dramski najcelovitija uloga u predstavi, dok je završna scena njenog ludila i patnje bila najuzbudljiviji trenutak predstave.

Kad smo kod Ejdusovih, dolazimo i do jednog od najvećih dramskih izazova predstave – rediteljskog koncepta i glumačke realizacije Faustovog lika. U tumačenju Predraga Ejdusa, Faust je imao samo jedan tonalitet, od početka do kraja bio je umoran, rezigniran, pasivan i skeptičan starac, a u nekim momentima delovao je čak i karikaturalno. Ovakva postavka ne može se pravdati određenim konceptom jer priča o neutaživoj potrebi za spoznajom, za ispitivanjem krajnjih ljudskih mogućnosti, za ostvarenjem egzistencijalne punoće zahteva da Faust ima i onu drugu stranu – da bude radoznao, aktivan, grozničav, strastan. Cela Geteova drama iscrpljuje se u protivurečnostima sâmog Fausta, dok Mefisto može da bude samo njegov šarmantno-dijabolični sparing partner, kako ga je, u ovoj predstavi, i prikazao Tihomir Stanić.

Pored postavke Faustovog lika, još jedan dramski izazov nije pružio zadovoljavajući rezultat – taj izazov se sastoji u formulisanju intelektualnog polazišta s kog se pristupa savremenom čitanju jednog ovako misaonog dela. Iz njenih izjava u novinama vidi se da je rediteljka htela da tumači Fausta u skladu s nekim savremenim esejima (recimo onim Manfreda Ostena objavljenim u poslovično dobrom programu) kao „tragediju moderne prenagljenosti“, kao priču o dijabolično užurbanom zgrtanju, karakterističnom za savremenu civilizaciju. Međutim, ovaj nadasve zanimljiv intelektualno-ideološki koncept uopšte se ne iščitava iz predstave, ako se zanemare geg sa plastičnim versaće kesama kojima licemerno građanstvo prebija „posrnulu“ Margaretu i još neka rešenja sličnog misaonog opsega.

Ipak, ne treba biti prestrog: postavka Fausta je tako smeo pozorišni izazov da čak i njegov eventualni neuspeh ima u sebi, kao i Faustov neuspeh, neku herojsku veličinu… Ali, pre završnog suda, treba sačekati i drugo poluvreme.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Kultura

17.novembar 2026. S. Ć.

Niš ne voli da menja direktore ustanova kulture

Direktorki biblioteke „Stevan Sremac“ istekao mandat pre sedam godina, a na čelu ostalih ustanova kulture u Nišu su ili v.d. ili direktori isteklih mandata

Kultura

16.novembar 2026. Sonja Ćirić

Prilog spisku razloga za ostavku Jasmine Ninkov

Premeštanje zaposlenih bez razloga, i otkup knjige Čedomira Antića zbog interesne podrške, novi su razlozi koje navodi Slobodni sindikat Narodne biblioteke Srbije za ostavku upravnice Jasmine Ninkov

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure