
Politika i kultura
Zbog protesta otkazani Filmski susreti u Nišu i Bašta fest
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Biografsko-dnevnička knjiga „Matija“ Draga Hedla, bolno iskrena, o životu sina, naučnika na Jejlu, koji se ubio
„Matija“ je knjiga o ocu i sinu. Napisao ju je otac, Drago Hedl, a sin je Matija koji se ubio.
Matija je imao 17 kad je otišao u Ameriku, tamo je završio poslednji razred srednje škole, diplomirao je biohemiju na Ajova Stejt, doktorirao na univerzitetu Purdu uVest Lafajetu, postdoktorat ua Univerzitetu Čikago, 11 godina je na Jejlu, jednom od deset najboljih fakulteta u Americi, radio na otkrivanju uzroka Chronove bolesti, pisao je naučne radove, objavljivao ih u važnim časopisima, bio mentor doktorandima, vodio laboratorij… Svirao je flautu i klavir. Imao je 44 kad je izabrao da nestane. A nameravao je da u Americi ostane do svoje 55. pa da se vrati i osnuje malo pozorište.
Ovo nije nekakav lifecoach priručnik za one koje zadesi, ili ih je već snašla, takva sudbina, napisao je Miljenko Jergović u pogovoru. Ovo je nešto između biografije i dnevnika.
Drago Hedl ju je podelio u 37 poglavlja, po jedno za svaki dan koliko ih je prošlo od kad je Matija napustio ovaj svet do dana kad je urna s njegovim pepelom spuštena u porodičnu grobnicu na osječkom groblju. U svakom poglavlju su uspomena iz Matijinog života i dnevnički zapis.
U knjizi nema trunčice patetike i samosažaljenja. Više govori o Mtijinom životu nego o smrti. U njoj je samo bolna iskrenost. I očaj, i suočavanje sa samim sobom, pokušaj da se pronikne motiv sina da počini suicid, i bezbroj pitanja na koja ne postoje odgovori. U njoj je i bezosećajna američka birokratija. U njoj su i Osjek, i rat i hrvatsko posleratno beznađe.
Knjiga je dokaz da vreme ne leči rane.
Drago Hedl je više od pola veka proveo u novinarstvu. Već dugo se bavi i književnim radom. Za knjigu „Glavaš, kronika jedne destrukcije“ dobio je nagradu Jutarnjeg lista za najbolje publicističko delo 2010. godine.
Njegov roman „Donjodravska obala“ nagrađen je Kočićevim perom 2014. godine, a Zlatko Sviben je napravio teatarsku inscenaciju dela i postavio u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku. Po Hedlovoj kriminalističkoj trilogiji „Izborna šutnja“, „Ispovjedna tajna“ i „Kijevska piletina“ snimljene su dve sezone TV serije „Šutnja“, koje su prikazivane i na evropskim televizijama i na platformi HBO.
Knjigu „Matija“ objavila je „Akademska knjiga“.
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve