img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

CD

Heathen, David Bowie

05. decembar 2002, 18:23 Slobodan Vujanović
Copied

Akustična elektronika

ISO/Columbia, 2002.

„Mnogo puta Tony i ja smo pokušavali da ponovo radimo zajedno, ali nije bilo prilike za to. U proleće 2001. ispostavilo se da možemo da radimo. Počeli smo u njegovom kućnom studiju.“ A?!!! To je priča koja stoji iza Bowiejevog novog albuma Heathen. Nema sumnje da je Bowie sreo Tonyja Viscontija, s kojim je uradio neke od svojih esencijalnih albuma (Scary Monsters, The Man Who Sold The World), šetajući svoju dvogodišnju ćerku, dok je ovaj verovatno šetao unuke. Dva virtualna penzosa shvatili su uz partiju šaha da još mogu da podrže i pomognu jedan drugoga. Običnost takvog kreativnog impulsa srećom preterano ne nagriza Heathen, ali ne uspeva ni da prikrije zanatlijske zahvate njegovih autora.

Heathen je ploča koju bi Leonard Cohen napravio da je kojim slučajem preslušavao Closer Joy Division (a nije!) ili neki od poslednjih albuma Depeche Mode (a nije!). Namera je autora da bez iskrenog povoda bude mračan i da zvuči klaustrofobično, što je u očinskoj ulozi, sedeći na pola milijarde dolara imovine, pored žene supermodela, prilično težak i nezahvalan posao. Ali, refleks prethodnih mračnih opusa još je dovoljno jak. Tu je negde valjda dobrodošao zalutali Visconti.

Za svojih 55 godina, Bowie je podjednako profilisao generacije muzičara i svojom muzikom i svojim multimedijalnim (od milja nazvanim – kameleonskim) izgledom. Setimo se samo najbowiejevskih momenata. Nakon prvog solo albuma, Bowie je proveo nekoliko nedelja u budističkom manastiru, u periodu Ziggyja Stardusta izjašnjavao se kao gej da bi (p)održao androginost svog marsovskog dvojnika, veliki hit Fame napisao je sa Johnom Lennonom, vraćajući se sa promotivne američke turneje albuma Station To Station okupljenima na londonskom aerodromu salutirao je nacističkim pozdravom, svirao je anonimno kao klavijaturista na Iggy Popovoj povratničkoj (Lust For Life) turneji, glumio je u pozorišnoj predstavi Čovek Slon i snimio singl sa grupom Queen. Iz ovih par fragmenata megabiografije kreiran je audiovizuelni DNK svakog iole zanimljivog benda u poslednjih dvadesetak godina, uključujući i Beastie Boys.

Čak je i Bowie u devedesetim bio više avanturistički raspoložen, možda ne i uvek adekvatno inspirisan. Stalna glad za oprobavanjem u novom čini ovo parče njegove karijere najpomodnijim. Uspeh je bio relativan, i sem fenomenalnog Outside albuma (pod palicom Trenta Reznora iz Nine Inch Nails) koji je bio Bowiejev pravi Tin Machine album, ostatak izdanja (Black Tie White Noise, Earthling, … hours) plutanje je na buri, bez pravog kompasa. Heathen je stoga pokušaj stabilizacije, odmeren, aristokratski i zbog toga malčice uštogljen i bled.

Iskorak od samog sebe Bowie pravi solidnim obradama Pixiesa (Cactus), Neila Younga (I’ve Been Waiting For You) i svog velikog uzora Legendary Stardust Cowboya (I Took A Trip On A Gemini Spaceship). Sve tri obrade uklopljene su u semiakustični sumrak elektronike i gitara kojim se Bowie kreće kao Dart Vejder u plejbojevskom autfitu. Uzimajući u obzir Bowiejeve trenutne favorite (Mouse On Mars, sve sa etikete Thrill Jockey i… Mobyja), treba ceniti njegovo ustezanje od toga da još jednom zagazi u svet postelektronike i muzike za reklame. Heathen je album slabe relevantnosti po (muzički) svet oko sebe, dostojan godina i porodičnog statusa svog tvorca i pomalo razočaravajući za milenijumska očekivanja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Narodna biblioteka

09.mart 2026. S. Ć.

Tragovi za rekonstrukciju zgrade Narodne biblioteke na Kosančićevom vencu

Ministar Selaković je najavio obnovu zgrade Narodne biblioteke na Kosančićevom vencu uništene u bombardovanju 6. aprila 1941. Tragovi o njoj, govore da je bila izuzetna

Hronika

09.mart 2026. Sonja Ćirić

Glumci Narodnog pozorišta podneli krivičnu prijavu TOK-u protiv Selakovića, Bokana i Bajića

Sindikat glumaca Narodnog pozorišta u Beogradu podneo je TOK-u krivičnu prijavu protiv ministra kulture Nikole Selakovića, predsednika Upravnog odbora Dragoslava Bokana i v. d. upravnika Dragoljuba Bajića. Razlog: štetno delovanje po kolektiv

Kultura u Srbiji

08.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture objavilo konkurse za ovu godinu iako ni svi prošli nisu završeni

Krajem februara Ministarstvo kulture je objavilo 11 konkursa za finansiranje ili sufinansiranje projekata u kulturi, uz nekoliko nejasnoća. Na primer, kad će biti završeni svi prošlogodišnji

Država i film

07.mart 2026. Sonja Ćirić

Da li je Filmski centar Srbije odlučio da se samoukine?

Filmski centar Srbije je odlučio da ne raspisuje konkurse, zato što filmovi kojima je dao 13 miliona evra još nisu završeni. Ovom odlukom, FCS gubi svoju misiju i razlog zašto postoji

Nagrada

06.mart 2026. S. Ć.

Nagradu „Pavle Vasić“ dobila je Una Popović za tekst o Goranki Matić

Nagradu „Pavle Vasić“ dobila je Una Popović za tekst u monografiji „Goranka Matić“

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure