img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Hadži Nenad Maričić: Publika je u subotu bila na pravom mestu

13. april 2025, 17:05 Sonja Ćirić
Foto: Promo
Hadži Nenad Marićić u predstavi "Dostojevski - moj život"
Copied

Gledaoci su izabrali da budu tamo gde se govori, ne samo o ljubavi, već i o slobodi, žrtvi i spasenju – kaže Hadži Nenad Maričić autor i glumac predstave „Dostojevski – moj život“ čija je pretpremijera u Narodnom pozorištu održana u vreme skupa „Ne damo Srbiju“

Nekako čim je predsednik Aleksandar Vučić sinoć završio govor na skupu „Ne damo Srbiju“, samo koju ulicu niže, na Sceni „Raša Plaović“ Narodnog pozorišta, počela je pretpremijera predstave „Dostojevski – moj život“.

Gledalište je bilo krcato, iako je centar Beograda još od petka, a zbog pomenutog skupa, zatvoren za saobraćaj.

„Publika je u subotu bila na pravom mestu. Gledaoci su izabrali da budu tamo gde se govori, ne samo o ljubavi, već i o slobodi, žrtvi i spasenju“, kaže za portal „Vremena“ Hadži Nenad Maričić reditelj predstave.

U vreme protesta

„Dostojevski – moj život“ je duodrama u kojoj glume Hadži Nenad Maričić i Ivana Popović. On je veliki Dostojevski, a ona je Ana Grigorjevna piščeva supruga, čije su memoare dramatizovali Fedor Šili i Maričić. U predstavi je i pijanista Stefan Ćirić.

Hadži Nenad Maričić je glumac Narodnog pozorišta u Beogradu, a 2023. godine bio je i voditelj brojnih skupova  protesta „Srbija protiv nasilja“. Sticaj okolnosti je hteo da je sada, „Dostojevski“ pripreman dok su se ispred zgrade pozorišta odvijali studentski protesti.

Kaže da je „to tek posebna priča. Stizao sam na proteste koliko god je to bilo moguće, pa čak i pešačio kilometre sa studentima i građanima. Još pre početka blokada sam u podršci studentima i ostaće tako do kraja. Kako je bilo stvarati predstavu u svemu tome, teško da može i na film da se prenese. Ogromna sreća je što su svi moji bližnji i saradnici svim srcem učestvovali u kreiranju ovog dela. Zauvek sam zahvalan mom Narodnom pozorištu i kolegama koji su mi pomogli da sve na vreme završimo.“

Ne treba zaboraviti  da se u vreme pripreme predstave desio i štrajk glumaca, baletskih igrača i orkestra Narodnog pozorišta.

„Težnja je svih da ukažemo na ogromne sistemske probleme sa kojima se suočavaju zaposleni u kulturnim ustanovama. Jednim štrajkom se ne rešava nešto što se decenijama zanemarivalo. Pre svega ekonomski status zaposlenih mora da bude dostojanstveniji – ceo region je ispred nas“, smatra Maričić.

Glavni lik – ljubav

Predstava je, kaže, „priča o posvećenosti jedne žene, njena žrtva i odricanje u ljubavi. Da se nisu sreli Fjodor i Ana, teško bi tvorac Zločina i kazne uspeo da stigne do onih trenutaka u stvaralačkom radu u kojem su nastali Zli dusi ili Braća Karamazovi“.

Foto: Promo
Ivana Popović

Moglo bi se zapravo reći da glavni lik predstave nisu Dostojevski i Ana, već ljubav.

„Ljubav objedinjuje ta dva lika. Čini ih celovitim. Možemo slobodno reći da je upravo Ana Grigorjevna, Dostojevskog učinila kompletnim. Oslobodila ga svih stega i donela mu novi život. Upravo tako i njegovi biografi, kao na primer Leonid Grosman, nazivaju poglavlje poslednjih četrnaest godina njegovog života koje je proveo sa Anom, upravo tim rečima – Novi život “, objašnjava Maričić.

Ana Grigorjevna je „nedvosmisleno u posvećenju, u životu za drugog, pronašla svoj smisao. Tako u memoarima ističe  već na početku njihovog poznanstva, brigu o velikom, ali i usamljenom, ’od svih napuštenom piscu’ kao svoj zadatak“.

Da nije bilo Ane

Ispovest Ane Grigorjevne Hadži Nenad Maričić opisuje kao „prepunu nežnosti, ali i velikog truda da nam razbije predrasude o tom velikom i neobičnom književniku. Kada uporedite njena sećanja i Fjodorova pisma, shvatite da smo svi mi stvarali sliku o njemu na osnovu romana koja je napisao, a da je istina sasvim drugačija“ i dodaje da se njegova ličnost, „nežan i strastven lik Fjodora Mihajloviča krije u likovima Miškina, Kockara, Dimitrija Karamazova“.

„Dostojevski – moj život“ je takođe i priča o ženi „i to u onom najdubljem, hrišćanskom smislu. Predstavom slavimo ne samo ulogu žene, već i sam brak. Jasno je svima koji su videli predstavu, da njih dvoje nisu izdržali zajedno uprkos teškim okolnostima, svetska književnost danas ne bi imala Dostojevskog“, kaže Hadži Nenad Maričić.

Tagovi:

Narodno pozorište Dostojevski srbija protiv nasilja Hadži Nenad Maričić skup Ne damo Srbiju
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Cenzura

22.mart 2026. S. Ć.

Seriju Srdana Golubovića gledaju u Evropi ali ne i u Srbiji

Mini serija „Apsolutnih 100“ prodata je evropskim prestižnim platformama, hvali je Le Monde, ali u Srbiji nije prikazana iako je završena 2024.

Ministarstvo kulture

22.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture: Čitaj napomenu na kraju strane

Ministarstvo kulture raspisalo je ovog meseca tri konkursa za sufinansiranje projekata, uz napomenu sitnim slovima na kraju strane u kojoj piše da sve u vezi dinamike raspisivanja konkursa zavisi od Ministarstva finansija

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure