Gledaoci su izabrali da budu tamo gde se govori, ne samo o ljubavi, već i o slobodi, žrtvi i spasenju – kaže Hadži Nenad Maričić autor i glumac predstave „Dostojevski – moj život“ čija je pretpremijera u Narodnom pozorištu održana u vreme skupa „Ne damo Srbiju“
Nekako čim je predsednik Aleksandar Vučić sinoć završio govor na skupu „Ne damo Srbiju“, samo koju ulicu niže, na Sceni „Raša Plaović“ Narodnog pozorišta, počela je pretpremijera predstave „Dostojevski – moj život“.
Gledalište je bilo krcato, iako je centar Beograda još od petka, a zbog pomenutog skupa, zatvoren za saobraćaj.
„Publika je u subotu bila na pravom mestu. Gledaoci su izabrali da budu tamo gde se govori, ne samo o ljubavi, već i o slobodi, žrtvi i spasenju“, kaže za portal „Vremena“ Hadži Nenad Maričić reditelj predstave.
U vreme protesta
„Dostojevski – moj život“ je duodrama u kojoj glume Hadži Nenad Maričić i Ivana Popović. On je veliki Dostojevski, a ona je Ana Grigorjevna piščeva supruga, čije su memoare dramatizovali Fedor Šili i Maričić. U predstavi je i pijanista Stefan Ćirić.
Hadži Nenad Maričić je glumac Narodnog pozorišta u Beogradu, a 2023. godine bio je i voditelj brojnih skupova protesta „Srbija protiv nasilja“. Sticaj okolnosti je hteo da je sada, „Dostojevski“ pripreman dok su se ispred zgrade pozorišta odvijali studentski protesti.
Kaže da je „to tek posebna priča. Stizao sam na proteste koliko god je to bilo moguće, pa čak i pešačio kilometre sa studentima i građanima. Još pre početka blokada sam u podršci studentima i ostaće tako do kraja. Kako je bilo stvarati predstavu u svemu tome, teško da može i na film da se prenese. Ogromna sreća je što su svi moji bližnji i saradnici svim srcem učestvovali u kreiranju ovog dela. Zauvek sam zahvalan mom Narodnom pozorištu i kolegama koji su mi pomogli da sve na vreme završimo.“
Ne treba zaboraviti da se u vreme pripreme predstave desio i štrajk glumaca, baletskih igrača i orkestra Narodnog pozorišta.
„Težnja je svih da ukažemo na ogromne sistemske probleme sa kojima se suočavaju zaposleni u kulturnim ustanovama. Jednim štrajkom se ne rešava nešto što se decenijama zanemarivalo. Pre svega ekonomski status zaposlenih mora da bude dostojanstveniji – ceo region je ispred nas“, smatra Maričić.
Glavni lik – ljubav
Predstava je, kaže, „priča o posvećenosti jedne žene, njena žrtva i odricanje u ljubavi. Da se nisu sreli Fjodor i Ana, teško bi tvorac Zločina i kazne uspeo da stigne do onih trenutaka u stvaralačkom radu u kojem su nastali Zli dusi ili Braća Karamazovi“.
Foto: PromoIvana Popović
Moglo bi se zapravo reći da glavni lik predstave nisu Dostojevski i Ana, već ljubav.
„Ljubav objedinjuje ta dva lika. Čini ih celovitim. Možemo slobodno reći da je upravo Ana Grigorjevna, Dostojevskog učinila kompletnim. Oslobodila ga svih stega i donela mu novi život. Upravo tako i njegovi biografi, kao na primer Leonid Grosman, nazivaju poglavlje poslednjih četrnaest godina njegovog života koje je proveo sa Anom, upravo tim rečima – Novi život “, objašnjava Maričić.
Ana Grigorjevna je „nedvosmisleno u posvećenju, u životu za drugog, pronašla svoj smisao. Tako u memoarima ističe već na početku njihovog poznanstva, brigu o velikom, ali i usamljenom, ’od svih napuštenom piscu’ kao svoj zadatak“.
Da nije bilo Ane
Ispovest Ane Grigorjevne Hadži Nenad Maričić opisuje kao „prepunu nežnosti, ali i velikog truda da nam razbije predrasude o tom velikom i neobičnom književniku. Kada uporedite njena sećanja i Fjodorova pisma, shvatite da smo svi mi stvarali sliku o njemu na osnovu romana koja je napisao, a da je istina sasvim drugačija“ i dodaje da se njegova ličnost, „nežan i strastven lik Fjodora Mihajloviča krije u likovima Miškina, Kockara, Dimitrija Karamazova“.
„Dostojevski – moj život“ je takođe i priča o ženi „i to u onom najdubljem, hrišćanskom smislu. Predstavom slavimo ne samo ulogu žene, već i sam brak. Jasno je svima koji su videli predstavu, da njih dvoje nisu izdržali zajedno uprkos teškim okolnostima, svetska književnost danas ne bi imala Dostojevskog“, kaže Hadži Nenad Maričić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Narodno pozorište ima nov Pravilnik o radnoj disciplini koji se od prethodnog razlikuje samo po članu kojim se definiše kazna zbog javnog izražavanja političke opredeljenosti. Kazna je otkaz
Jelena Gvozdenac Martinov direktorka Narodnog muzeja u Zrenjaninu, odlučila je da likovnim umetnicima oduzme prostor Galerije. Bez objašnjenja. I to u vreme dok je Zrenjanin prestonica kulture
“Samo u završnoj fazi ‘trke za Trst’, od 1. ožujka 1945. do završetka operacija, Jugoslaveni su imali oko 2000 mrtvih i ranjenih. Impresivna je i količina naoružanja: 366 topova, 622 minobacača, 80 tenkova, haubica i oklopnih vozila, te 4184 mitraljeza i puškomitraljeza. Četvrtom armijom zapovijedao je general Peko Dapčević, a među vojnicima su bili i oni koji će kasnije ostvariti važne karijere, poput Milke Planinc i Većeslava Holjevca”
Upravo stoga što je bio, ili se znao nametnuti, kao odjek zajedničke ideologije (kako u “karađorđevićevskoj”, tako i u Titovoj Jugoslaviji), Andriću je bilo “dozvoljeno” odabrati kome i kako pripada. Jednostavno je bio osoba takva kova i stoga mu je kao “zajedničkom jugoslavenskom duhovnom blagu” uspje(va)lo biti “i njihov i naš”, što Desnici, također klasiku hrvatske i srpske, dakle jugoslavenske, ali nedvojbeno i svjetske književnosti, nije bilo dozvoljeno
Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom
Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!