

Narodno pozorište
Narodno pozorište nije objavilo nagrade svoje rediteljke
Tatjana Mandić Rigonat, rediteljka Narodnog pozorišta u Beogradu, dobila je dve nagrade na festivalima van zemlje, ali to ne piše na sajtu ove kuće




Nije bilo unapred poznato ko je u žiriju za književnu nagradu "Vital" i o tome bi Sonja Ćirić trebalo da se elementarno uputila, pre nego što je svoj tekst odlučila da zasnuje na optužbi mene za slabu etičku procenu, procenu koju mi je ona pripisala - svojom neobaveštenošću
U autorskom tekstu Sonje Ćirić, pod naslovom:„Džentlmenski“ potez jednog pisca, koji se tiče mog povlačenja iz užeg izbora za književnu nagradu „Vital“, zbog činjenice da se u žiriju nalazi članica čiju književno-teorijsku pismenost ne cenim, navodi se da roman nije trebalo ni da šaljem na konkurs ako sam već video da izvesna koleginica ima učešća u odlučivanju. S tim stavom se potpuno slažem, samo što je istina to da nije bilo poznato ko je u žiriju do trenutka do kad nije objavljen uži izbor. Kada sam saznao ko žirira, roman sam povukao i ponudio svoje obrazloženje javnosti, koje Sonja, sada, svojim proizvoljnim interpretativnim manevrima udaljava sve više od njegove istine. Valjda je to i svrha sve kraćih tekstova: da stvar svedu, jasno opredele, iznađu krivca i udalje od osnovnih razloga. No, neka, svako radi ono za šta mu srce kuca. Pominju se tu i nekakva fizička nasilja, emocionalna zlostavljanja, kao teme, čime se insinuira verovatno ko zna šta sve ne. Samo napred, možemo o svemu.
To je što se tiče činjenica: nije bilo unapred poznato ko je u žiriju za tu nagradu i o tome bi Sonja trebalo da se elementarno uputila, pre nego što je svoj tekst odlučila da zasnuje na optužbi mene za slabu etičku procenu, procenu koju mi je ona pripisala – svojom neobaveštenošću.
Što se tiče tog mog gesta obznanjivanja prirode odnosa mene i članice žirija, nema potreba naširoko da iznosim svoje razloge. Moja osnovna intencija je bila da obelodanim ono što je neminovno slučaj na našoj književnoj sceni: potpuna prevlast korupcionaške svesti kada je u pitanju nagrađivanje. Da ne bih neprestano projektovao nekakve „druge“ koje ta svest obuzima i krasi: izneo sam lično iskustvo kada mi je prvi put pripalo da imam tu vrstu neugodnog opredeljivanja i odlučivanja, a da sam lično motivisan. Nimalo nisam glup ili naivan da ne pomislim kakvu štetu može meni naneti ta vrsta iskrenosti, naprotiv. Jedna od tih posledičnih nezgoda, jeste i ovo Vaše proizvoljno pisakaranje o temi o kojoj ste ovlaš upućeni.
Postoje, naime, i „nekoristoljubive iskrenosti“, one iskrenosti na koje našu javnost treba da podsetimo najpre svojim primerom. Smatram da je to jedino etičko ispravno stanovište. I zato se dižu bure, dževe, zato nastaju razne pobude da se istumače moji motivi i namere, da mi se pripišu razne etičke nepodobnosti: jer sam izneverio uvreženu logiku. Malom, naizgled nepromišljenom iskrenošću, možemo napraviti važne promene. Možemo zaista otvoriti pitanje kako nagrađujemo književnost i čemu književnost danas služi.
Svetić naše književnosti i nagrađivanja te književnosti, trebalo je da ostane isti: ovaj pokloni onoj Nin-ovu nagradu jer mu je kućna prijateljica, obrazloženje se sklepa kao nogom, par kvazi-teorijskih fraza se smisli uz ukusan kupus, i mučen narod to prinuđen verom u nametnut mu autoritet – „guta“ kao vrhunski kvalitet. Međutim, u te i takve redove se uvukao jedan koji ne ume da ćuti o svemu tome. Jedan koji je ludo spreman da kapira i primenjuje kako to funkcioniše „nekoristoljubiva iskrenost“, koja jedina menja stvar – iz korena. Unapred prihvatam sve optužbe: i da sam lud, da sam histeričan, i ove popularne sa „Iks“ mreže: da je u pitanju „small dick“ energija. Sve može i sve jesam, ali ajmo o literaturi, o kriterijumima kojima procenjujemo neko delo, o tome čemu književnost danas. Ja sam pre svega džentlmen prema toj gospođetini i istinama koje ona ima da nam ponudi.


Tatjana Mandić Rigonat, rediteljka Narodnog pozorišta u Beogradu, dobila je dve nagrade na festivalima van zemlje, ali to ne piše na sajtu ove kuće


Kruševac je počeo gradnju Izložbenog parka vojne opreme na Slobodištu, a ministarka Milica Đurđević Stamenkovski je najavila da će država uložiti 10 miliona kako bi podigla svest o njegovom značaju


Vrhunci programa „Fortissimo“ Beogradske filharmonije za narednu sezonu su koncerti sa Zubinom Mehtom i Lang Langom, ali posle 23 godine nema koncerta posvećenog Zoranu Đinđiću


Aplauzi i radost koji su sastavni deo dve premijere odigrane na kraju sezone, nisu primereni atmosferi i situaciji u kojoj se nalazi Narodno pozorište nakon godinu dana sa Dragoslavom Bokanom i njegovim saradnicima iz Uprave


Šekspir festival, jedinstveni festival u zemlji koji postoji 13 godina, ovog jula ne može u Vilu Stanković, javila je Pokrajinska vlada. Razlog: planirani radovi. Zvuči poznato
Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice
Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve