img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Borba protiv filmske piraterije

Gledati kao ostali svet

19. septembar 2001, 21:01 Sonja Ćirić
Copied

U nastojanju da se legalizuje filmsko tržište, distributeri su ovaj put dobili punu podršku države, zato što je to jedan od uslova za ulazak Jugoslavije u Evropu. "Bićemo nemilosrdni. Vreme je da se stvari srede", poručuju legalni uvoznici filmova

Jugoslovensko video tržište je poslednjih desetak godina, uprkos maloj kupovnoj moći, i uprkos odsustvu nekoliko glavnih filmskih kompanija a prisustvu pirata, jedno od najjačih u Istočnoj Evropi: godišnje zaradi dvadesetak miliona maraka. Poređenja radi, Mađarska, sa sličnim brojem stanovnika, znatno boljih materijalnih uslova, sa svim mejdžorima na tržištu a bez pirata, ostvari oko 60 miliona DEM. Cilj domaćih distributera je da dostignu Mađarsku zaradu. Proračuni govore da je za ostvarenje te namere dovoljno samo osloboditi se pirata.

Poslednjih desetak godina po video klubovima bilo je 98 odsto piratskih izdanja. U jednom trenutku, 1997. godine, to je smanjeno na 75 procenata dolaskom na jugoslovensko tržište kompanija Vorner i Kolumbija, ali je s početkom bombardovanja opet povećan. Prethodni pokušaji da se zaustavi piraterija bili su, osim onog kad je uvedeno obeležavanje kaseta markicama, bez ikakvog efekta zato što ih, tvrde u Udruženju distributera Jugoslavije, država nije podržavala. Ovog puta filmski distributeri imaju državnu podršku zato što aktuelna vlast zna šta znači godišnji gubitak od šest miliona dolara, koliko bi mogla da dobije od poreza na video izdanja, ali i zato što je jedan od uslova za ulazak Jugoslavije u Savet Evrope legalizovano video tržište.

KONTROLA: Akcija ima dve faze. Prva traje već mesec i po, i tokom nje finansijska policija kontroliše poslovanja video klubova, a u drugoj, koja počinje ove nedelje, planirana je kontrola njihove robe. Distributeri su inspektorima, dakle predstavniku države u ovom projektu, dostavili spisak svih video klubova u zemlji. Naravno, uvid u one koji rade bez dozvole nemaju. „Cilj ove kontrole poslovanja nije samo puka kontrola, već i način da saznamo da li video klubovi mogu da podnesu normalno tržište i na koji način. To znači da ćemo sarađivati sa video klubovima kako bismo došli do legalizacije na obostrano zadovoljstvo“, kaže za „Vreme“ Milutin Ranđelović, vlasnik Metro filma. U drugoj fazi će se voditi računa da li na policama video klubova ima kaseta u kojima su piratska izdanja filmova čiji su originali objavljeni.

Video klubovima je na reaspolaganju preko hiljadu legalnih video i DVD izdanja. U Udruženju distributera smatraju da je to dovoljno da se započne i vodi posao. „Ne tražimo nemoguće. Čuje se da su to već odgledani filmovi, da ih publika zna zahvaljujući piratskim kopijama i da im ne treba to što im nudimo. Tvrdim da to nije tačno, jer će klubovi imati sa čim da rade, i da tek legalizacija omogućava posao, dakle i zaradu“, katagoričan je Zvonko _orđević, vlasnik Taka.

RIGOROZNE KAZNE: Inspektori su i za drugu fazu snabdeveni spiskovima. Milutin Ranđelović kaže: „Ima preko 700 klubova koji ne žele da kupuju originalna izdanja, i oko 300 koji ih kupuju. Da bi se tih 300, koji su napredne snage, održalo u životu, mi moramo da ih podržimo. Država sad hoće rigorozno da kažnjava, ne zato što neko nije kupio naše originalne kasete nego zato što ima pirate. Tako će i da podrži one koji hoće da kupuju što više legalnih filmova. Inspekcije kreću prvi put prema poznatim podacima, i niko ne može da ih vara. Kasete imaju holograme, postoje računi, i precizno se zna koje su originalne. To će ići polako, ali svi smo mi inspektori, možemo da tužimo svakog ko koristi nelegalna izdanja, kao što je Tak tužio TV Politiku. Bićemo nemilosrdni. Vreme je da se stvari srede.“

Da je tržište legalizovano ranije, Jugoslavija bi danas bila centralna video sila za Istočnu Evropu. A pošto nije, Foks i Univerzal su svoja video prava za taj deo sveta dali Bugarskoj, odnosno Hrvatskoj, i sad nam video izdanja ova dva mejdžora dolaze iz tih zemalja. „To je mešanje sa strane, ali nisu oni ljudi krivi, krivo je naše nelegalizovano tržište. Postere i sav ostali propagandni materijal oni rade u svojim zemljama, a to je mogao da bude naš novac“, kaže Milutin Ranđelović. Od velikih svetskih proizvođača video izdanja sa nama sarađuju Kolumbija, Tri star – zastupa ih Metro, i Vorner – zastupa ih Tak. Očekuje se da će doći Paramont i Buena vista, ali tek kad dobiju sigurne znake da pirati odlaze. „Kolege iz Bugarske i Hrvatske sad misle da mogu da legalizuju naše tržište. Mi imamo energiju da sami organizujemo i legalizujemo tržište. Deset godina smo donosili u ovu zemlju filmove na razne načine, i vrlo je nezgodno da sad dođe neko sa strane i kaže ‘e vi ste vrlo interesantno tržište i mi ćemo sve to da pokupimo, hvala vam što ste ga deset godina čuvali da sad mi možemo u njemu mirno da radimo’.“

PARALELNO TRŽIŠTE: Veći problem od klubova biće kablovska TV i prodavnice. Zvonimir _orđević navodi primer prodavnice na aerodromu Surčin u kojoj ima oko 200 nelegalnih video izdanja, a _orđe Plavšić – prodavnice Hi-Fi centar u Knez Mihailovoj ulici. Ili: nedavno, na dan bioskopske premijere filma Final fantasy, kablovska TV sa Braće Jerković (deo Beograda) emitovala je taj isti film. „Mi imamo licencu za film Asteriks, kupili smo je skupo, a svuda se prodaje pirat, niko nije došao od nas da kupi kasetu. Dakle, postoji paralelno tržište koje snadbeva maloprodaju, i koliko klubovi moraju da budu legalni toliko moraju i prodavnice. To što je legalno nalazi se kod nas. Ako nećete da kupujete naša izdanja, mi nećemo da uvozimo filmove, i onda će država imati situaciju u koju je došla Ukrajina: Amerika je ukinula Ukrajini povlastice za uvoz zato što im njihova piraterija odnosi 200 miliona dolara godišnje. Na sreću, država se ovog puta, očigledno, odlučila na čijoj je strani.“

Na nedavno održanom mini-sajmu, kako su distributri nazvali video prezentaciju svojih najnovijih izdanja, pokazani su i najnoviji filmovi na DVD nosaču. U razvijenijim zmljama DVD je preuzeo 70 odsto tržišta, a kod nas se tek pojavljuje. Na tržištu je po 77 filmova u izdanju Taka i Metro filma, Pro vision je objavio 7 DVD-ja, a First production jedan, što je dokaz da posao ipak napreduje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Baština regiona

23.novembar 2025. Robert Čoban

Može i ovako: Bijeljina obnavlja Evangelističku crkvu

Bijeljina planira restauraciju zapuštene nemačke Evangelističke crkve, dajući tako primer drugima u regionu kako se štiti kulturna baština i ako pripada narodu koji više tu ne živi

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure