U izdanju beogradskog Komika, nedavno je objavljen strip Frederika Petersa Plave pilule, potresna autobiografska priča o životu s ženom koju voli i njenim trogodišnjim sinom, koji su oboje zaraženi HIV-om
Više od decenije nakon premijernog objavljivanja na francuskom, izdavačka kuća Komiko iz Novog Sada nam donosi autobiografsko remek-delo Frederika Petersa, švajcarskog strip autora mlađe generacije. Delo koje ga je vinulo u sam vrh evropske strip scene, Plave pilule, priča je o nadanjima, strahovima, borbi sa samim sobom, ali pre svega – ljubavna priča.
Frederik Peters je početkom milenijuma objavio ovo delo nastalo kao pokušaj da svojim bližnjima i okolini objavi činjenicu da su njegova partnerka Kati, koju neizmerno voli, kao i njen sin, koji je postao deo njegovog života, zaraženi HIV-om. Sva objašnjenja, činjenice, svoja razmišljanja i strahove Peters pretače u slike i tekst, a čitalac na kraju ostaje razoružan pred optimizmom i snagom jedne nesvakidašnje porodice.
SUDBINA: Strip počinje kadrovima koji su jednostavno osmišljeni, a opet prikazuju emociju koju Fred i Kati dele. U nastavku se autor priseća prvih uzgrednih susreta sa svojom budućom ljubavi, sve do dočeka 2000. godine. Sudbonosni ponovni susret za ovo dvoje mladih ljudi se pretvara u otkrivanje međusobnih emocija, nakon čega sledi nekoliko izlazaka. Scena zajedničke večere ostavlja čitaoca bez daha. Dok Kati počinje da otkriva svoje strahove, Fred, vidno zbunjen, poredi razgovor sa partiturama i melodijom koja odjednom nailazi na zastoj.
„Ja sam seropozitivna… I moj sin, takođe.“ Nakon što je čuo ovu rečenicu od Kati, Freda preplavljuju talasi različitih emocija. On odbacuje tugu, beg, sažaljenje, gnušanje, i kada ponovo ovlada sobom poziva Kati da provede noć sa njim. Noć „dugu, oklevajuću, nežnu, ali ne previše seksualnu…“ Život mu je promenjen. Ili ponovo počinje.
Nastavak stripa u fazama prati Fredovo zbližavanje sa Katinim sinom, suočavanje sa okolinom, probleme u vezi sa seksualnim kontaktom… Dok Fred pristupa Kati i njenom sinu, bez bolesti u prvom planu, vidimo i razvoj njihovog odnosa. Frederik gradi ulogu očuha sa trogodišnjim detetom, ne sa „bolesnim trogodišnjakom“, i uspešno se snalazi sa ulogom s kojom ranije nije imao iskustva. On postaje i oslonac svojoj partnerki u najbolnijem trenutku za nju, uvođenju trojne terapije za klinca.
HIV je opaki virus, danas u velikoj meri ukroćen terapijom koja se uzima tri puta dnevno. Pre 13 godina, kada je strip nastajao, nuspojave su bile česte i neprijatne, te Kati uvođenje terapije za sina vidi kao kapitulaciju pred virusom. Trojna, ili kombinovana terapija, podrazumeva uzimanje tri leka koji, ukoliko se uzimaju maksimalno disciplinovano, zajedno suzbijaju HIV virus kod inficiranog. Kombinovana terapija, pod zvaničnim nazivom antiretrovirusna terapija (ARV) obuhvata i lek „truvada“ ili „tenovir“, pilule plave boje, i uzima se doživotno.
Emocije sa kojima se Fred i Kati bore, pored predrasuda okoline, snažno su prikazane, a pretakanje njihove lične priče u slike, „strip u stripu“, ideja je koju Fred deli sa Kati od samog početka. Na ovaj način oni zajednički žele da okolini predstave sve sa čime se suočavaju, i ostavljaju čitaocima da li će ovaj par prihvatiti ili ne.
BELI NOSOROG: Neminovna stvar u vezi sa ovim parom je da pre ili kasnije dođe do rizičnog odnosa, i taj događaj otvara poglavlje koje autor koristi da razbije tabue o HIV-u. Pucanje kondoma i odlazak kod porodičnog lekara unosi u strip niz objašnjenja. Pre svega, čitalac saznaje gde se virus nalazi, koja je njegova koncentracija i koji su načini prenosa. Potom lekar objašnjava da je Katin virus pod kontrolom što se tiče koncentracije u krvi, te nakon pregleda Fredovog polnog organa svečano objavljuje da će odraditi test iz krvi, ali da je šansa da test bude pozitivan ista koliko i da kada izađu iz ordinacije na ulici sretnu belog nosoroga.
Život mladog para polako se oslobađa stega i strahova, uz rutinu vezanu za terapiju, kondome i preglede zbog ranica na telu. Terapija, rutina i disciplina donose veću kontrolu bolesti, veza između Freda i Kati obeležena je uzajamnim poverenjem, a priča se približava svom kraju. Fred svoj „strip u stripu“ privodi završetku, a planiranje putovanja je nagrada koju ova mala porodica sebi na kraju dopušta.
Komikovo izdanje Plavih pilula izlazi trinaest godina nakon završetka priče ispričane u stripu. Godine su Petersu donele svetsku slavu, njegov strip je u međuvremenu prevođen, nagrađivan i ekranizovan – za Plave pilule Peters je dobio nagradu za najbolji strip na međunarodnom strip festivalu u Angulemu, kao i Premios La Cárcel de Papel u Španiji, za najbolji strani strip. Trinaest godina kasnije, Fred upravo u ovom izdanju daje svojoj priči epilog, u vidu kratkog post skriptuma i dodatnih osam stranica.
Nakon objavljivanja Plavih pilula 2001. godine, Fred i Kati su uspeli da dobiju ćerku koja u trenutku crtanja ovih dodatnih osam strana ima devet i po godina. Devojčica je rođena carskim rezom i nema virus HIV-a u krvi. Katin sin je danas tinejdžer, bavi se boksom, i dalje redovno uzima terapiju, i ne krije od prijatelja i simpatija da je zaražen HIV-om. Kati redovno uzima terapiju i virus joj se povukao iz krvi, ali je prisutan u limfnim čvorovima. Fred je i dalje Katin oslonac, ona je njegova muza „…glave pune strahovanja i nadanja… i torbe pune malih plavih pilula…“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„To što se ne šeta svaki drugi dan u drugom gradu, to ne znači da se bilo ko od tih ljudi predomislio, povukao ili razočarao. Ovo je pravi primer čuvene fraze: 'Zatišje pred buru'. Studenti pobeđuju!", priča za "Vreme" Marko Šelić Marčelo
Manos Cangaris, predsednik Berlinske akademije umetnosti, kompozitor, pesnik i bubnjar
Ako, recimo, odlučim da napišem glupu, malu, hermetičnu pesmu koju niko ne razume, ona je nužna i morala je da bude napisana. Ta pesma neće ubiti nikoga. Ona je suprotnost onome što se događa u svetu. Ali umetnici su, kao pripadnici ljudskih društava, odgovorni kao i svi drugi. Svako mora da ima odnos kako prema konkretnoj političkoj situaciji, tako i prema temeljnoj političkoj situaciji, ali taj odnos ne sme da bude zatvor za umetnika
Oni koji kreiraju kulturu govore o brizi za njen opstanak, kao i o odgovornosti onih koji su svojim delima tu bojazan izazvali, a povodom teksta “Devet pozorišta u Beogradu realizovalo je prosečno 1,7 premijeru ove sezone”, koji je objavljen na portalu “Vremena”
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!