
Izložba
Veliki Dejvid Hokni se vraća u Beograd
Muzej savremene umetnosti obeležava izložbom velikog britanskog umetnika Dejvida Hoknija, koji je u Beogradu izlagao još dok su i ovaj muzej i umetnik bili mladi
"Umetnost je aristokratska do srži u kostima kao feudalni knez. Ona je poricanje jednakosti i obožavanje višosti. Ona je pitanje dara, ili čak genija, odnosno prvenstva, istaknutosti, jedinosti…", zapisao je Gombrovič. Vredi to za svaku umetnost. I za fudbal kao umetnost
„Što se tiče fudbala, toliko malo znam o tome da nikad ne bih umio reći ko je ko, ili ko je pobijedio, a ko izgubio„
Horhe Luis Borhes
Fenomenalan naslov ima knjiga eseja Bože Koprivice: Kiš, Borhes, Maradona. Šta god Borhes mislio o fudbalu, Maradonino ime bolje pristaje uz Borhesovo nego ijedno književno. Zanimljivo bi zapravo bilo razmotriti kakav je stav pojedinih pisaca spram nogometa (a nije da takvih pokušaja već i nije bilo). Onako iz glave i na prvu padaju mi na pamet: golmani Kami i Nabokov, pa odmah asocijativno Handke Strah golmana od penala, zatim Olešina Zavist; Krleža nogomet, čini mi se, baš i nije podnosio, kao ni Borhes. Danas je, rekao bih, prilično pomodno voljeti fudbal, pa ako se neko i predstavlja kao fan ne treba mu uvijek vjerovati. Čini mi se nekako da u Evropi (možda i u Južnoj Americi?) fudbal tek sad počinje da zadobiva ono kulturološko mjesto kakvo primjerice u Sjevernoj Americi odavno ima bejzbol. Treba, međutim, razgraničiti fudbal kao kulturnu činjenicu i fudbal kao spektakl. Fudbal kao spektakl, fudbal na silu sastavljenih zvjezdanih timova, fudbal reklama i frizura, liči zapravo na poeziju kakvu je prezirao Gombrovič. Jer makar se kolokvijalno gotovo sve lijepo naziva poezijom – misli se zapravo na onu poeziju o kojoj i Gombrovič govori kao o pravoj poeziji, poeziju šekspirovski pomiješanu s dramom (vidi Čudo u Stambolu) ili sa prozaičnim elementima kao kod Dostojevskog ili Paskala. Utakmica Engleska–Francuska sa prošlog evropskog prvenstva slika je jednog takvog fudbalskog umjetničkog djela. Prozaičan tok, zanimljiv, no ne i spektakularan, a onda na kraju, kad se svršetak odavno naslutio slijedi – Poezija! Zinedine Zidane! Dva gola u dvije minute: minijatura iskonskog genija. Kao u Paracelzusovoj ruži, jednoj od posljednjih Borhesovih priča, mudrac kao za sebe pokazuje da to jednostavno može. To je onaj fudbal i ona poezija kakva se mora voljeti, to nikakav spektakl ne može pojesti, tome se skida kapa. Gombrovič veli: „Umjetnost je aristokratska do srži u kostima kao feudalni knez. Ona je poricanje jednakosti i obožavanje višosti. Ona je pitanje dara, ili čak genija, odnosno prvenstva, istaknutosti, jedinosti…“
Vrijedi to jednostavno za svaku umjetnost. Ovo sam napisao u noći nakon utakmice Engleska–Francuska:
Zinedine Zidane
Zašto da akrostihe i sonete
Imaju samo Laure, Julije;
Neću ni spominjat autoritete
Etičke, političke, kakvih sve nije?
Divljenja pjesmu želim pjevati
Igraču jednom nogometa,
Niko ko on je, mudrac krilati,
Euklid s loptom travom se šeta.
Zašto da nema svoju odu
I on što našeg doba je heroj
Današnji Pele i Maradona?
Alžirskome hvala rodu
Ne na povijesti ratničkoj, slavnoj;
Ejvala za Zidane Zinedinea
Muzej savremene umetnosti obeležava izložbom velikog britanskog umetnika Dejvida Hoknija, koji je u Beogradu izlagao još dok su i ovaj muzej i umetnik bili mladi
Kod samih plovnih vrata luke, „Kontakt 2025.” prošle subote zakucao je završni udarac za ovaj put, koncert beogradskih Partibrejkersa. Jer, pre tri godine su na Sajmu slavili svoj 40. rođendan, ali sad je pravo vreme za autentični bunt rokenrola u Srbiji
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve