img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bioskop: Trougao tuge

Fingirani sukob, stvarni brodolom

21. decembar 2022, 20:36 Đorđe Bajić
foto: promo
Copied

U pitanju je veoma dobar film koji, ako ćemo iskreno, ne uspeva da u potpunosti parira svim tim silnim nagradama i pohvalama koje je dobio, ali čije mesto svakako jeste u samom vrhu aktuelne ponude svetskog filma i koji zaslužuje pažnju koju dobija

Nakon svetske premijere i trijumfa na ovogodišnjem 75. Kanskom festivalu, baš kao i nedavno osvojenih nagrada Evropske Akademije za film, crna komedija Trougao tuge švedskog autora Rubena Estlunda stigla je i na redovan repertoar srpskih bioskopa. Estlund, poznat po filmovima Kvadrat (za koji je, kao i za Trougao tuge, osvojio Zlatnu palmu) i Viša sila (film takođe nagrađen u Kanu, ali u okviru selekcije “Određeni pogled”), već duže se ubraja među najznačajnije žive filmske stvaraoce, s tim što je uspeh njegove nove režije to i “zacementirao”. Posle svih pohvala koje je dobio Trougao tuge, nije pogrešno napisati da se Ruben Estlund sada probio ne samo u vrh savremenog evropskog nego i svetskog filma.

Članovi Akademije za film su Trougao tuge proglasili za najbolji evropski film 2022. godine, a ovo ostvarenje je istom prilikom osvojilo i nagradu za najbolji scenario, najbolju režiju (obe za Estlunda) i najboljeg glumca (Zlatko Burić). Imajući sve navedeno u vidu, ovaj film će se, u to sam sasvim siguran, naći na svim – ili gotovo svim – listama najboljih filmova u godini na izmaku, a gotovo je izvesna nominacija za Oskara, a možda i osvajanje najprestižnije statuete, što će svakako biti potpomognuto i činjenicom da je ovo prvi Šveđaninov film na engleskom jeziku. Sve to nije slučajno, budući da se radi o veoma vešto sklopljenoj priči o ludilu i nepravdama sveta u kome živimo. Estlund je autor na vrhuncu svojih kreativnih moći i ne libi se da to i pokaže.

Radnja Trougla tuge prati par supermodela, Jaju i Karla, u tri životna poglavlja: prvo njihovu ispraznu svakodnevicu u gradu, zatim putovanje luksuznim brodom koje se završava sveopštom katastrofom, i u konačnici – borbu za goli život na naizgled pustom ostvu. Glavne uloge su pripale prerano preminuloj južnoafričkoj glumici i modelu Čarlbi Din (1990–2022), kojoj je ovo, nažalost, bila poslednje filmsko pojavljivanje, i Harisu Dikinsonu, engleskom glumcu u usponu, zgodnom mladiću koga smo nedavno gledali u filmovim King’s Man: Početak i Tamo gde rakovi pevaju. Njih dvoje su veoma ubedljivi kao mladi, praznoglavi ljudi koji koriste svoju lepotu kako bi napredovali u životu.

Kasnije se pojavljuje još likova, a glume ih Amerikanac Vudi Harelson, Hrvat Zlatko Burić (najbolji evropski glumac po glasovima Akademije za film), Šveđanin Henrik Dorsin, Nemica Iris Berben, Dankinja Viki Berlin, Filipinka Doli de Leon (koja je nominovana za Zlatni globus za svoj doprinos ovom filmu)… Dobra je to podela, izuzetno raznovrsna i veoma lepo uklopljena u mozaik koji bolno tačno prikazuje trenutni odnos snaga u našem svetu. Likovi su tu da dočaraju suštinski fingiran sukob kapitalizma i socijalizma, Zapada i Istoka, tu nezajažljivu potrebu za gomilanjem novca, a sve to dato uz dosta crne komedije, u već prepoznatljivom Estlundovom maniru. Luksuzni brod sa svim tim živopisnim likovima “zagledanim u vlastiti pupak” i striktnom klasnom podelom plovi ka neizbežnoj katastrofi – što je, naravno, alegorija na trenutno stanje u kome se nalazi svet u kome živimo. Pitanje nije da li će te katastrofe biti – ona se više ne može izbeći – već šta raditi kada se ona dogodi.

Kada im životi budu svedeni na puko preživljavanje, likovi Trougla tuge će odbaciti svoje stavove i uglađenost, užasnuti činjenicom da pravila kojim su se do sada rukovodili i na koja su se oslanjali više ne važe. Film tada počinje da podseća na Goldingovog Gospodara muva, s tim što je ton drugačiji – bez obzira na sve ružno i loše što se dogodi, Trougao tuge u svojoj biti i dalje ostaje komedija (crna i groteskna, ali i dalje razigrano satirična), sve do samog kraja kada nas Estlundov konačni udarac natera da poskočimo sa sedišta.

Neosporno, u pitanju je veoma dobar film koji, ako ćemo iskreno, ne uspeva da u potpunosti parira svim tim silnim nagradama i pohvalama koje je dobio, ali čije mesto svakako jeste u samom vrhu aktuelne ponude svetskog filma i koji zaslužuje pažnju koju dobija. Iako je film nešto duži i narativno razuđeniji nego što bi bilo poželjno, iako su teme o klasnom sukobu koji obrađuje već dobro poznate, Trougao tuge jeste jedan suštinski dobar i tačan film čiji će nas otvoreni kraj naterati da se dobro zamislimo. U pitanju je filmska plovidba koju, bez obzira na neizbežni brodolom, nikako ne bi trebalo da propustite.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure