img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bioskop: Trougao tuge

Fingirani sukob, stvarni brodolom

21. decembar 2022, 20:36 Đorđe Bajić
foto: promo
Copied

U pitanju je veoma dobar film koji, ako ćemo iskreno, ne uspeva da u potpunosti parira svim tim silnim nagradama i pohvalama koje je dobio, ali čije mesto svakako jeste u samom vrhu aktuelne ponude svetskog filma i koji zaslužuje pažnju koju dobija

Nakon svetske premijere i trijumfa na ovogodišnjem 75. Kanskom festivalu, baš kao i nedavno osvojenih nagrada Evropske Akademije za film, crna komedija Trougao tuge švedskog autora Rubena Estlunda stigla je i na redovan repertoar srpskih bioskopa. Estlund, poznat po filmovima Kvadrat (za koji je, kao i za Trougao tuge, osvojio Zlatnu palmu) i Viša sila (film takođe nagrađen u Kanu, ali u okviru selekcije “Određeni pogled”), već duže se ubraja među najznačajnije žive filmske stvaraoce, s tim što je uspeh njegove nove režije to i “zacementirao”. Posle svih pohvala koje je dobio Trougao tuge, nije pogrešno napisati da se Ruben Estlund sada probio ne samo u vrh savremenog evropskog nego i svetskog filma.

Članovi Akademije za film su Trougao tuge proglasili za najbolji evropski film 2022. godine, a ovo ostvarenje je istom prilikom osvojilo i nagradu za najbolji scenario, najbolju režiju (obe za Estlunda) i najboljeg glumca (Zlatko Burić). Imajući sve navedeno u vidu, ovaj film će se, u to sam sasvim siguran, naći na svim – ili gotovo svim – listama najboljih filmova u godini na izmaku, a gotovo je izvesna nominacija za Oskara, a možda i osvajanje najprestižnije statuete, što će svakako biti potpomognuto i činjenicom da je ovo prvi Šveđaninov film na engleskom jeziku. Sve to nije slučajno, budući da se radi o veoma vešto sklopljenoj priči o ludilu i nepravdama sveta u kome živimo. Estlund je autor na vrhuncu svojih kreativnih moći i ne libi se da to i pokaže.

Radnja Trougla tuge prati par supermodela, Jaju i Karla, u tri životna poglavlja: prvo njihovu ispraznu svakodnevicu u gradu, zatim putovanje luksuznim brodom koje se završava sveopštom katastrofom, i u konačnici – borbu za goli život na naizgled pustom ostvu. Glavne uloge su pripale prerano preminuloj južnoafričkoj glumici i modelu Čarlbi Din (1990–2022), kojoj je ovo, nažalost, bila poslednje filmsko pojavljivanje, i Harisu Dikinsonu, engleskom glumcu u usponu, zgodnom mladiću koga smo nedavno gledali u filmovim King’s Man: Početak i Tamo gde rakovi pevaju. Njih dvoje su veoma ubedljivi kao mladi, praznoglavi ljudi koji koriste svoju lepotu kako bi napredovali u životu.

Kasnije se pojavljuje još likova, a glume ih Amerikanac Vudi Harelson, Hrvat Zlatko Burić (najbolji evropski glumac po glasovima Akademije za film), Šveđanin Henrik Dorsin, Nemica Iris Berben, Dankinja Viki Berlin, Filipinka Doli de Leon (koja je nominovana za Zlatni globus za svoj doprinos ovom filmu)… Dobra je to podela, izuzetno raznovrsna i veoma lepo uklopljena u mozaik koji bolno tačno prikazuje trenutni odnos snaga u našem svetu. Likovi su tu da dočaraju suštinski fingiran sukob kapitalizma i socijalizma, Zapada i Istoka, tu nezajažljivu potrebu za gomilanjem novca, a sve to dato uz dosta crne komedije, u već prepoznatljivom Estlundovom maniru. Luksuzni brod sa svim tim živopisnim likovima “zagledanim u vlastiti pupak” i striktnom klasnom podelom plovi ka neizbežnoj katastrofi – što je, naravno, alegorija na trenutno stanje u kome se nalazi svet u kome živimo. Pitanje nije da li će te katastrofe biti – ona se više ne može izbeći – već šta raditi kada se ona dogodi.

Kada im životi budu svedeni na puko preživljavanje, likovi Trougla tuge će odbaciti svoje stavove i uglađenost, užasnuti činjenicom da pravila kojim su se do sada rukovodili i na koja su se oslanjali više ne važe. Film tada počinje da podseća na Goldingovog Gospodara muva, s tim što je ton drugačiji – bez obzira na sve ružno i loše što se dogodi, Trougao tuge u svojoj biti i dalje ostaje komedija (crna i groteskna, ali i dalje razigrano satirična), sve do samog kraja kada nas Estlundov konačni udarac natera da poskočimo sa sedišta.

Neosporno, u pitanju je veoma dobar film koji, ako ćemo iskreno, ne uspeva da u potpunosti parira svim tim silnim nagradama i pohvalama koje je dobio, ali čije mesto svakako jeste u samom vrhu aktuelne ponude svetskog filma i koji zaslužuje pažnju koju dobija. Iako je film nešto duži i narativno razuđeniji nego što bi bilo poželjno, iako su teme o klasnom sukobu koji obrađuje već dobro poznate, Trougao tuge jeste jedan suštinski dobar i tačan film čiji će nas otvoreni kraj naterati da se dobro zamislimo. U pitanju je filmska plovidba koju, bez obzira na neizbežni brodolom, nikako ne bi trebalo da propustite.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Film

19.mart 2026. B. B.

„Gospodar Oluje“: Prva holivudsko-srpska koprodukcija uskoro pred domaćom publikom

Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure