
Filmski centar Srbije
Zašto je smenjen Ivan Karl
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d. direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Ako se složi Skupština Grada, Fest će biti održan od 21. do 28. decembra. Bio bi to jedini način da se zaboravi na sve ono što koči realizaciju ovogodišnjeg izdanja
U prvoj polovini jula Odbor Festa je odlučio da će ovogodišnji Fest, pošto nije u februaru kao obično, biti održan od 12. do 23. septembra, a da se razmišlja i o drugim terminima, posebno u oktobru.
Do danas u petak, kad je po toj najavi Fest trebalo da počne, bilo je nekoliko sastanaka članova Odbora sa i bez predstavnika Cebefa (Centar beogradskih festivala, producenta Festa) i Skupštine grada (osnivača Festa) na kojima se ispostavilo da Plava dvorana Sava centra, gde je planirano održavanje Festa, nema slobodnih termina u oktobru i novembru.
Jedini mogući termin
Jedini preostali termin, a da su dani u kontinuitetu, u Sava Centru je od 21. do 28. decembra. Članovi Odbora Festa su prihvatili ponudu, smatrajući da je taj termin idealan za retrospektivu svetskih festivala cele godine.
Čeka se sednica Skupštine grada da ovaj predlog usvoji ili odbije.
Zašto Fest nije održan u septembru kao što je najavljeno? Preciznog odgovora nema, a kreće se između toga da program nije bio spreman, kao što se spočituje Festu, do toga da Fest to odbija i smatra da su u pitanju razlozi koji nemaju veze sa festivalom i samo mogu da mu naštete. U tom nadgornjavanju čak je bilo predloga da ove godine Festa ne bude.
Prebacivanje krivice
U zapisniku sednice Odbora održane 19. avgusta (to nije poslednja sednica koja je održana), kaže se da je „festival u regularnom terminu u februaru bio vrlo blizu održavanja, bio je spreman program i dogovoreni gosti koji su potvrdili učešće“. Odbor je pristao na promenu termina iz tada aktuelnih društveno političkih i ekonomskih razloga, rečeno je.
Onda se kao kočnica za nastavak rada pojavila neodlučnost Sekretarijata za kulturu Skupštine grada kojoj ustanovi da poveri Fest na realizaciju. Nastala pauza u pripremama ovogodišnjeg izdanja je, međutim, pripisana neaktivnosti Odbora, što se ispostavilo neosnovanim.
Kad je odlučeno da umesto Doma omladine i Kulturnog centra Beograda, producent Festa bude jedna ustanova – Cebef, ispostavilo se da u tom momentu finansijski izveštaj Cebefa kasni godinu dana. Odbor je zato konstatovao da nije jasno da li je Sekretarijat zvanično odredio Cebef za producenta, ili samo formalno.
Čekajući na odgovor, Fest je Cebefu ipak predao pripremljeni program i listu gostiju sa kontaktima, i opet se, kako piše u zapisniku, ništa nije desilo.
Zato je postavljeno pitanje „da li je ustanova kojoj je poverena manifestacija zainteresovana da je radi ove godine“.
Trenutni rezultat je, čini se, povoljan po Fest: zahvaljujući velikom naporu Odbora, sve zainteresovane strane su saglasne da Fest treba održati ove godine. A to se treba smatrati dobrim rezultatom.
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d. direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve