
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Strip Đango je živopisna, dinamična i brutalna priča koja razrađuje likove i situacije samo naznačene u filmu. Radnja je proširena sa nekoliko novih narativnih ukrasa, što doprinosi reljefnosti, a posebno se ističe razrada Brumhildine sudbine, koja je u stripovskoj adaptaciji svojevrsni zamajac radnje
Kventin Tarantino je zablistao 1992. svojom prvom režijom, niskobudžetnim ostvarenjem Ulični psi, da bi dve godine kasnije postao međunarodna zvezda zahvaljujući ogromnom uspehu Petparačkih priča. Iako je u njegovoj karijeri bilo uspona i padova, Tarantino tokom protekle tri decenije nije izgubio na značaju i ostao je među najcenjenijim, najpopularnijim i najuticajnijim rediteljima. Vešti kompilator i omažer, ostavio je dubok trag u sedmoj umetnosti i stekao milionsku armiju vernih poklonika.
U svetskim i našim bioskopima trenutno se prikazuju Grešnici, film scenariste i reditelja Rajana Kuglera koji zaslužuje punu preporuku zbog hrabrosti da u sebi uspešno ispreplete nekoliko žanrova (istorijska drama, mjuzikl, horor), a koji je istovremeno, što Kugler uostalom i ne krije, nastao pod direktnim uticajem scenarija koji je Tarantino pre tridesetak napisao za Roberta Rodrigeza. Baš kao i danas kultni akcioni horor Od sumraka do svitanja (1996), tako i Kuglerovi Grešnici negde na polovini imaju zaokret iz jednog žanra u drugi. Iako Grešnici uspevaju da se izbore za svoju posebnost, Tarantinov uticaj je očigledan. I to, naravno, nije slučajno. Od ausajdera iz video-kluba, Tarantino je vremenom postao (i ostao) autor koji spaja dve naizgled suprostavljene tendencije: njegove filmove kritičari su hvalili, prikazivali su se i dobijali nagrade na najvažnijim svetskim filmskim festivalima, a istovremeno su komunikativni, publika ih voli, što uglavnom rezultira odličnom prođom na blagajnama. Mnogi scenaristi i reditelji pretanduju na to da budu njegovi naslednici, ali Tarantino i dalje ostaje “nedodirljiv” i “nedostižan”.
Sada je vreme da se vratimo nekih petnaestak godina u prošlost… Kao što je dobro poznato, Đangova osveta Tarantinov je revizionistički osvetnički vestern iz 2012. godine, dobitnik dva Oskara (za najboli scenario – Tarantino, za najbolju mušku sporednu ulogu – Kristof Volc). Glavni junak Đango (glumi ga Džejmi Foks) bivši je rob koji postaje lovac na ucenjene glave sredinom XIX veka, a film, uz sve narativne rukavce kojima je Tarantino sklon, pre svega prati Đangovu misiju tokom koje pokušava da oslobodi svoju ženu Brumhildu (Keri Vošingtion) od brutalnog robovlasnika Kalvina Kendija (Leonardo Dikaprio). Đangu u tome pomaže njegov mentor, prekaljeni doktor King Šulc (Kristof Volc). Kao što se i moglo očekivati, film je prepun Tarantinovih prepoznatljivih elemenata – veoma crnog humora, vrcavih dijaloga i izopačenih likova. Uz to, Đangova osveta je nadahnuta podžanrom špageti vesterna, a posebno filmom Đango Serđa Korbučija iz 1966, sa Frankom Nerom u naslovnoj ulozi. Tarantino je oduvek imao sklonost naglašenom izrazu italijanskog žanrovskog filma, što u Đangovoj osveti obilato i koristi, uključivši, po svom običaju, i druge elemente u priču, akcenat stvaljajući na robovlasničke odnose u SAD.
Nije tajna da je Đangova osveta nedugo po premijeri doživela i stripovsku adaptaciju. Redžinald Hadlin, koji je bio i jedan od producenata na filmu, pretočio je prvu ruku Tarantinovog scenarija u grafičku novelu koja je u sedam nastavaka objavljena u okviru Di-Sijeve edicije Vertigo. Ova adaptacija je u SAD premijerno objavljena početkom 2013, a System Comics je nedavno objavio i prevod na srpski, za koji se postarala Ivana Sretenović. U pitanju je reprezentativno izdanje, tvrdoukoričeno, u koloru i na luksuznom papiru, savršeno za Tarantinove poklonike.
Hadlin je za svoj poduhvat okupio reprezentativnu skupinu strip-crtača, pre svih Rajka Miloševića Geru (ovde potpisan kao: r.m. Gera), koji je nacrtao najveći broj tabli, kao i Džejsona Latura, Denisa Kauvana, Džona Flojda i hrvatskog ilustratora Danijela Žeželja. Od prve table vidno je nastojanje da se zadrže atmosfera i ton filma. Pred nama je živopisna, dinamična i brutalna priča, koja donosi razradu u filmu samo naznačenih likova i situacija. Radnja je proširena sa nekoliko novih narativnih ukrasa kojih nema u filmu, što doprinosi reljefnosti, a posebno se ističe razrada Brumhildine sudbine, koja je u stripovskoj adaptaciji svojevrsni zamajac radnje.
Dizajn likova, prema rečima samog Tarantina, nije trebalo vizuelno da podseća na glumce iz filma, ali crtači ipak odaju omaž upečatljivim licima Foksa i Dikaprija, dok dr Šulc u stripovskij verziji više podseća na mladog Toma Skerita nago na Kristofa Volca. Nasilje je nacrtano tako da uznemiri, nema skretanja pogleda, a čitava priča od prve do poslednje stranice ima “prljav” i mračan ton. Među crtačima se ističe Gera, srpski umetnik koji je u svetu stripa stekao ime svetskog glasa. Šteta je što nije bilo vremena da Milošević nacrta svih 200 i kusur stranica ovog stripa: njegov stil i ekspresivnost najviše odgovaraju temi i tarantinovskom stilu.
Stripovski Đango jeste pre svega namenjen kompletistima i zagriženim tarantinovcima, ali, srećom, njih u Srbiji ima podosta. Kvalitet ovog izdanja ogleda se i u tome što se strip može čitati i bez filmskog predznanja, jer poseduje vlastitu samodovoljnost i samostalnost. Ovo lepo, luksuzno izdanje obogaćeno je sa dvadesetak stranica dodatnog materijala, Gerinim skicama i tablama pre kolorisanja, što nam omogućava da zavirimo “iza zavese” i bar se donekle upoznamo sa procesom nastanka stripa. Ono što ovom izdanju nedostaje jeste predgovor ili pogovor, ali za tu potrebu može da posluži i tekst koji upravo čitate. Stripovski “Đango” je zaista lep ponovni susret sa poetikom slavnog autora, i to u trenutku kada čekamo da Tarantino konačno započne simanje svoje desete i (navodno) poslednje dugometražne samostalne režije. Za dodatno čitanje preporučujemo i dve Tarantinove knjige, koje je ne tako davno objavila beogradska Laguna: autobiografsko-filmofilsku poslasticu Bioskopska promišljanja i romanesknu verziju Tarantinovog najnovijeg filma Bilo jednom u Holivudu, obe u prevodu Gorana Skrobonje.
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve