Selekciona komisija koja odlučuje o srpskom predstavniku za filmsku nagradu Oskar, saopštiće svoju odluku, iz opravdanih razloga, 24. septembra
Kao što smo već pisali (29. avgust) Filmskom centru Srbije prijavljena su samo dva filma za izbor srpskog kandidata za nagradu Oskar Američke akademiјe filmske umetnosti i nauke, u kategoriji za najbolji međunarodni film ove godine.
To su Sedef magla Milorada Milinkovića i Sunce nikad više Davida Јovanovića.
„Posle proјekciјa oba ostvarenja 2. septembra 2025, komisiјa јe odlučila da svoјu odluku saopšti 24. septembra“, objavljeno je danas u sredu na sajtu FCS-a.
Razlog ovoj pauzi je opravdan, a tiče se propozicija Američke filmske akademije.
Foto: Promo/Dalibor TonkovicIz filma „Sedef magla“
„Oba filma tokom septembra kreću u komerciјalnu bioskopsku distribuciјu, a ona јe јedan od uslova Američke akademiјe da film može ući u razmatranje za ovu prestižnu nagradu“, pa je zato selekciona komisija „zaključila da je svrsishodno sačekati ispunjenje i tog uslova saglasno pravilima Američke akademiјe, tim pre što oba filma ispunjavaјu sve druge propisane zahteve“.
Nakon imenovanja Selekcione komisije, dva člana su promenjena pa je njen sastav sledeći: Boban Stefanović kinoprikazivač, Vladan Anđelković producent, Vladislava Vojnović scenaristkinja u svojstvu predsednice Komisije, Miroslav Lekić reditelj, Predrag Bambić direktor fotografije, Petar Jakonić montažer, i Stefan Gelineo reditelj.
Ne zna se koliko je filmova završeno ove godine, pa zato ni koliko od njih zadovoljava uslove Američke akademije. Na sajtu FCS-a, od koga bi se očekivalo da ima taj podatak, postoji samo spisak filmova koje je sufinansirala ta ustanova.
Osim dva pomenuta filma, ove godine završeno je još filmova. Da li oni ne ispunjavaju uslove Američke akademije pa se zato nisu kandidovali ili je u pitanju neki drugi razlog, videće se nakon objave odluke selekcione komisije.
Producenti filma Sedef-magla su Telekom Srbija i filmska kuća „Svemir zeka“, a film Sunce nikad više je koprodukcija kuće „Pointless Films“ uz podršku Filmskog centra Srbije i Ministarstva kulture Republike Srbije, Grada Bora, Mesne zajednice Veliki Krivelj, CEKOR-a i EU za tebe, a u koprodukciji sa beogradskim Fakultetom dramskih umetnosti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dobro došli u kratku retrospektivu najboljih svetskih muzičkih izdanja u 2025. godini. Prednost smo dali ostvarenjima sa visokom umetničkom vrednošću, a ne obavezno onima sa velikim brojem hitova
I kakve veze sve ovo ima sa Srbijom? Zapravo, mnogo više nego što bismo, na prvi pogled, mogli da pretpostavimo. Umesto da podgreva mržnju prema Nemcima i Rusima – a imala bi sve pravo ovoga sveta da to radi – ili da zapomaže nad zlehudom sudbinom Poljske koja se nije prvi put u istoriji našla između ruskog čekića i nemačkog nakovnja (ili obratno), poljska Kultura promišlja budućnost Poljske pre svega u odnosima s “arhineprijateljima” i najvećim zlotvorima. Iskustvo, dakle, koje Srbiji očajnički nedostaje. Časopis Kultura i poljski Književni institut u Parizu ne nude samo putokaze za dezorijentisanu Srbiju, već i alate kojima se politička sloboda može instalirati
Miodrag Raičević je rođen u Kišmali u Titogradu. Tamo su nekad bili dućani u kojima su se prodavali ljekarije i voće. Na Selmanovoj tezgi, s lubenicama, dječak M.R. pojeo je osmijeh i ispljunuo mliječne zube
Fest remake u februaru, uvođenje umetničkih direktora festivala, pravednija raspodela budžeta, neke su od najava za 2026. sekretarke za kulturu Beograda Jelene Medaković
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!