Jubilarni 25. Exit možda će biti i poslednji na Petrovaradinskoj tvrđavi. Razlog: organizatori su podržali studentske proteste, pa im vlast uskraćuje javna sredstva. Ako je ovo kraj — biće najglasniji, ujedinjeni krik za slobodu
Sezona letnjih muzičkih festivala se zahuktava, a za mesec dana održava se 25. Exit.
Osim što će biti jubilarni, mogao bi da bude i poslednji u Srbiji i na novosadskoj tvrđavi, najavljuju organizatori u objavi na Instagramu, a sve to zbog pritisaka koji trpe otkako su „javno stali uz studente i njihovu borbu za slobodno i pravedno društvo u Srbiji”.
„Od trenutka kada smo prošle godine javno stali uz studente i njihovu borbu za slobodno i pravedno društvo u Srbiji, izloženi smo ogromnim finansijskim i drugim pritiscima, sa ciljem da nam se ukine pravo na slobodu mišljenja i govora”, navode u saopštenju na Instagramu organizatori Exita.
Kako dodaju, u potpunosti im je uskraćeno javno sufinansiranje na svim nivoima vlasti, bez kojeg u ograničenim srpskim ekonomskim okvirima dugoročno nije moguće realizovati festival veličine i renomea Exit.
Uprkos tome, kako dodaju, ne pristaju da budu ućutkani.
„Smatramo da sloboda nema cenu i zbog toga, ovogodišnje jubilarno izdanje festivala biće poslednje koje se dešava u ovakvoj Srbiji. Ako ovo i jeste poslednji Exit na Tvrđavi, neka bude nezaboravan. Neka bude naš najjači do sada. Festival koji se pamti ne po kraju, već po jedinstvu. Po ljubavi. Po slobodi!”, navode organizatori Exita.
Foto: Tanjug / Nemanja Jovanović / bgExit se od 2001. organizuje na Petrovaradinskoj tvrđavi
Ukidanje finansiranja
Sekretarijat za kulturu Pokrajinske vlade, kojom predsedava Maja Gojković, odlučio je da ove godine na javnim konkursima kazni one koji su na bilo koji način podržali pobunu studenata i građana, među kojima je i Exit festival.
Sterijino pozorje, Akademija umetnosti, Exit, Šekspir festival – ostali su bez novca na pokrajinskom konkursu za kulturu. Tako je stigla kazna za one koji su direktno ili posredno podržali studentske proteste, podseća „Danas”.
„Pored konkursa Sekretarijata za kulturu AP Vojvodine, Exit je zbog podrške studentima uskraćeno i sufinansiranje od Ministarstva turizma i omladine Vlade Republike Srbije, koje se nalazi u budžetu koji je Skupština Srbije usvojila prošle godine. Takođe, uskraćena je i višedecenijska podrška komercijalnih sponzora koji su u državnom vlasništvu”, naveli su organizatori ranije za „Danas”.
Pokret za mir i slobodu
Pre 25 godina, 2000. godine Exit je osnovan kao studentski pokret za mir i slobodu u Srbiji i na Balkanu.
Posle opštih izbora u Jugoslaviji 2000. godine, Exit se 2001. preselio iz univerzitetskog parka u Petrovaradinsku tvrđavu. Međutim, društvena odgovornost je i dalje bila ključni aspekt njegovih aktivnosti.
„Kroz muziku, kreativnost i aktivizam, povezivali smo generacije, popravljali pokidane veze i gradili mostove tamo gde su drugi rušili”, navode organizatori u objavi.
Festival je osnovan 2000. godine u Novom Sadu kao studentski pokret koji se bori za demokratiju i slobodu u Srbiji i na Balkanu.
Pre nekoliko godina, mediji su pisali o mogućem premeštanju Exita iz Srbije, a kao potencijalne lokacije pominjale su se Istra u Hrvatskoj i Crna Gora. Ipak, EXit tada nije otišao iz Novog Sada.
Pitanje je da li će naredne godine scenario biti drugačiji.
EXIT: Ne možemo da pristanemo na pritiske
Odgovarajući na pitanja „Vremena“ EXIT tim je naveo da će ovogodišnje, 25. jubilarno izdanje festivala sigurno biti održano na Petrovaradinskoj tvrđavi, kao što je planirano.
Međutim, isiču da će pod ovim okolnostima, festival iduće godine biti održan van Srbije.
Naveli su da trpe pritiske koji su direktno su usmereni na gušenje slobode govora i izražavanja zbog podrške EXIT-a studentima, na šta festival ni u kom slučaju ne može da pristane.
Istaknuto je da se EXIT finansira prvenstveno od sopstvenih prihoda, što podrazumeva prodaju ulaznica, sponzore, prodaju pića i slično, a da je državno finansiranje do sada pokrivalo oko 15 odsto ukupnih troškova festivala.
„Važno je napomenuti da je finansiranje od strane države u slučaju Exita manje u poređenju sa podrškom koju dobija filmska industrija. Ove godine, pojačanu podršku očekujemo i od naše publike i od međunarodne muzičke industrije, gde EXIT uživa izuzetno veliki ugled. Podrška različitih stejkholdera iz muzičke industrije je već najavljena, a detalji o tome slede uskoro“, naveli su.
Na pitanje da li postoji neko alternativno rešenje i gde će biti EXIT ako ga ne bude više u Srbiji, odgovaraju da EXIT predstavlja „jednu od najvećih nezavisnih festivalskih organizacija u Evropi“.
„EXIT je realizovao je desetine događaja u mnogim državama širom Evrope i sveta. Svi ti događaji nastaviće sa realizacijom, a kada je reč o Exitu, imamo pozive sa različitih destinacija, a ove ponude ćemo detaljno razmotriti i doneti odluku nakon završetka ovogodišnjeg, 25. jubilarnog izdanja na Petrovaradinskoj tvrđavi“, naveo je EXIT tim u odgovoru.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Jelena Gvozdenac Martinov direktorka Narodnog muzeja u Zrenjaninu, odlučila je da likovnim umetnicima oduzme prostor Galerije. Bez objašnjenja. I to u vreme dok je Zrenjanin prestonica kulture
“Samo u završnoj fazi ‘trke za Trst’, od 1. ožujka 1945. do završetka operacija, Jugoslaveni su imali oko 2000 mrtvih i ranjenih. Impresivna je i količina naoružanja: 366 topova, 622 minobacača, 80 tenkova, haubica i oklopnih vozila, te 4184 mitraljeza i puškomitraljeza. Četvrtom armijom zapovijedao je general Peko Dapčević, a među vojnicima su bili i oni koji će kasnije ostvariti važne karijere, poput Milke Planinc i Većeslava Holjevca”
Upravo stoga što je bio, ili se znao nametnuti, kao odjek zajedničke ideologije (kako u “karađorđevićevskoj”, tako i u Titovoj Jugoslaviji), Andriću je bilo “dozvoljeno” odabrati kome i kako pripada. Jednostavno je bio osoba takva kova i stoga mu je kao “zajedničkom jugoslavenskom duhovnom blagu” uspje(va)lo biti “i njihov i naš”, što Desnici, također klasiku hrvatske i srpske, dakle jugoslavenske, ali nedvojbeno i svjetske književnosti, nije bilo dozvoljeno
Stil i poetika svakog od nas zavise od senzibiliteta i karaktera ličnosti. U mom slučaju je tako od malena, po prirodi sam izuzetno perceptivan tip i pridajem veliki značaj detaljima, te tako i moj rad obiluje simbolikom i harmonijom likovnih elemenata kojima se igram pri postavci. Detalji i prizori u likovnom delu ne znače ništa ako umetnik nema izoštreno oko i smisao za harmoničan odnos likovnih elemenata u kompoziciji dela
Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!