img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju – Vuk Palibrk, ElektroLasta

Elektroproleće

06. avgust 2008, 17:04 Saša Rakezić
Copied

"Mislim da grupe ovakvog tipa mogu da se razvijaju samo ako je njima samima stalo. Iskreno, još ne znam šta je cilj svega toga"

Pančevačko-beogradska postava Elektro-lasta spada među nekolicinu zanimljivih novih imena na domaćoj muzičkoj sceni. Ako ne na neki drugi način, zainteresovani su mogli da se sretnu sa njihovom muzikom na kompilaciji Šta treba maloj deci, izdavačke kuće Kornet. Spomenuta kompilacija je jedno od najugodnijih iznenađenja prošlogodišnje produkcije, već i zato što nagoveštava da postoji čitav niz bendova koji stvaraju „drukčiju“ muziku. Da je bilo neke pravde, ili da je kompilaciju objavila neka velika kuća, možda bi to imalo odjeka kao Paket aranžman osamdesetih (koji je objavio zagrebački Jugoton, tada jedna od dve najveće izdavačke kuće u zemlji). Ko zna.

Razgovarajući sa članom ElektroLaste Vukom Palibrkom, takođe poznatim po svom radu na stripu, stiče se utisak da je jedan od kvaliteta koji ovu grupu izdvaja pre svega to što nisu lišeni smisla za humor, što danas u priličnoj meri nedostaje, i to ne samo na našoj sceni…

„VREME„: Budući da se baviš stripom, kako miriš ove dve aktivnosti u svom radu, i misliš li da su muzička i strip scena povezane, i na koji način?

VUK PALIBRK: Muzika i strip svakako imaju dosta toga zajedničkog, kao što, recimo, film i muzika imaju zajedničkih tačaka, itd. Meni su ipak ElektroLasta i crtanje stripova dve različite stvari, i ne nalazim u njima ama baš ništa zajedničko, ali svakako ima neke muzike koja me pokreće i daje mi energiju za rad.

Koji je bio najblistaviji trenutak ElektroLaste u dosadašnjoj karijeri?

Pa, verovatno to što je naša pesma Guzata tinejdžerka postala najveći hit na Radio Harizmi i za šest meseci je postigla neverovatnu popularnost kojom smo i mi zapanjeni. Ta stvar je nastala iz čiste dosade, ali se ispostavilo da može da postane pravi hit!

Mesto na kom vežbate, zgrada BIGZ–a, zanimljivo je po tome što je postalo neka vrsta katalizatora beogradske scene. Veliki broj muzičkih grupa, ali i likovnih umetnika i svakojakog zanimljivog sveta svakodnevno cirkuliše ovom zgradom, i pretpostavljam da se sa nekima od njih sudarate u hodnicima…

Da, u BIGZ-u imamo probe već nekoliko godina i za to vreme smo promenili nekoliko studija u istoj zgradi. Čini mi se da BIGZ u ogromnoj meri pozitivno utiče na scenu. Veliki broj bendova sa kojima ponekad sarađujemo i bendova koji su nam prijatelji, ima probe u studijima koji se nalaze bukvalno do našeg, a pošto su tamo zidovi prilično tanki, uvek možete da čujete neki drugi bend kako vežba. Mislim da bi stvarno bila prava šteta za domaću alternativnu scenu da jedno takvo mesto kao što je BIGZ tek tako prestane da postoji.

Često se ljudi žale na trenutne prilike na sceni, međutim, činjenica je da postoji mnogo toga što olakšava stvari u ovo naše vreme. Šezdesetih si morao prvo sam da napraviš gitaru da bi uopšte mogao da sviraš, a u vreme novog talasa, o kojem se sada govori sa nostalgijom, mogao si da dobiješ batine od gradskih siledžija samo zato što nosiš bedž ili stari sako. Da ne govorim o tome koliko je danas lakše snimiti muziku, nastupiti pred publikom, a povrh svega dovoljno je da klikneš mišem i da za tili sajber čas razveješ informacije o svom radu na sve četiri strane sveta…

Ne znam kako su stvari funkcionisale ranije, ali čini mi se da je danas vrlo lako oformiti bend i snimiti album. Dovoljno je, ako ništa drugo, barem imati jedan običan kompjuter i nekoliko programa koji mogu da se skinu sa interneta (može i demo-verzija!) i već od toga može da se napravi nešto zanimljivo. A ako još umete da svirate gitaru ili neki drugi instrument – onda je svet pred vama! Pa ipak, od sviranja u bendovima ne može da se zaradi neka ozbiljnija kinta i mislim da većina ljudi ovde to radi zbog sebe samih i zbog svojih drugara i drugarica, što je, u stvari, i najbolje. Jer, kome su još zanimljivi bendovi koji sviraju samo zarad novca?

Grupe kao ElektroLasta su miljama daleko od onoga što forsiraju mejnstrim mediji u ovoj zemlji. Kako vidiš da postava ovog tipa može da se razvija, šta je cilj svega toga?

Mislim da grupe ovakvog tipa mogu da se razvijaju samo ako je njima samima stalo. Iskreno, još ne znam šta je cilj svega toga, valjda da imamo šta da radimo u slobodno vreme?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Cenzura

22.mart 2026. S. Ć.

Seriju Srdana Golubovića gledaju u Evropi ali ne i u Srbiji

Mini serija „Apsolutnih 100“ prodata je evropskim prestižnim platformama, hvali je Le Monde, ali u Srbiji nije prikazana iako je završena 2024.

Ministarstvo kulture

22.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture: Čitaj napomenu na kraju strane

Ministarstvo kulture raspisalo je ovog meseca tri konkursa za sufinansiranje projekata, uz napomenu sitnim slovima na kraju strane u kojoj piše da sve u vezi dinamike raspisivanja konkursa zavisi od Ministarstva finansija

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure