img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju – Vuk Palibrk, ElektroLasta

Elektroproleće

06. avgust 2008, 17:04 Saša Rakezić
Copied

"Mislim da grupe ovakvog tipa mogu da se razvijaju samo ako je njima samima stalo. Iskreno, još ne znam šta je cilj svega toga"

Pančevačko-beogradska postava Elektro-lasta spada među nekolicinu zanimljivih novih imena na domaćoj muzičkoj sceni. Ako ne na neki drugi način, zainteresovani su mogli da se sretnu sa njihovom muzikom na kompilaciji Šta treba maloj deci, izdavačke kuće Kornet. Spomenuta kompilacija je jedno od najugodnijih iznenađenja prošlogodišnje produkcije, već i zato što nagoveštava da postoji čitav niz bendova koji stvaraju „drukčiju“ muziku. Da je bilo neke pravde, ili da je kompilaciju objavila neka velika kuća, možda bi to imalo odjeka kao Paket aranžman osamdesetih (koji je objavio zagrebački Jugoton, tada jedna od dve najveće izdavačke kuće u zemlji). Ko zna.

Razgovarajući sa članom ElektroLaste Vukom Palibrkom, takođe poznatim po svom radu na stripu, stiče se utisak da je jedan od kvaliteta koji ovu grupu izdvaja pre svega to što nisu lišeni smisla za humor, što danas u priličnoj meri nedostaje, i to ne samo na našoj sceni…

„VREME„: Budući da se baviš stripom, kako miriš ove dve aktivnosti u svom radu, i misliš li da su muzička i strip scena povezane, i na koji način?

VUK PALIBRK: Muzika i strip svakako imaju dosta toga zajedničkog, kao što, recimo, film i muzika imaju zajedničkih tačaka, itd. Meni su ipak ElektroLasta i crtanje stripova dve različite stvari, i ne nalazim u njima ama baš ništa zajedničko, ali svakako ima neke muzike koja me pokreće i daje mi energiju za rad.

Koji je bio najblistaviji trenutak ElektroLaste u dosadašnjoj karijeri?

Pa, verovatno to što je naša pesma Guzata tinejdžerka postala najveći hit na Radio Harizmi i za šest meseci je postigla neverovatnu popularnost kojom smo i mi zapanjeni. Ta stvar je nastala iz čiste dosade, ali se ispostavilo da može da postane pravi hit!

Mesto na kom vežbate, zgrada BIGZ–a, zanimljivo je po tome što je postalo neka vrsta katalizatora beogradske scene. Veliki broj muzičkih grupa, ali i likovnih umetnika i svakojakog zanimljivog sveta svakodnevno cirkuliše ovom zgradom, i pretpostavljam da se sa nekima od njih sudarate u hodnicima…

Da, u BIGZ-u imamo probe već nekoliko godina i za to vreme smo promenili nekoliko studija u istoj zgradi. Čini mi se da BIGZ u ogromnoj meri pozitivno utiče na scenu. Veliki broj bendova sa kojima ponekad sarađujemo i bendova koji su nam prijatelji, ima probe u studijima koji se nalaze bukvalno do našeg, a pošto su tamo zidovi prilično tanki, uvek možete da čujete neki drugi bend kako vežba. Mislim da bi stvarno bila prava šteta za domaću alternativnu scenu da jedno takvo mesto kao što je BIGZ tek tako prestane da postoji.

Često se ljudi žale na trenutne prilike na sceni, međutim, činjenica je da postoji mnogo toga što olakšava stvari u ovo naše vreme. Šezdesetih si morao prvo sam da napraviš gitaru da bi uopšte mogao da sviraš, a u vreme novog talasa, o kojem se sada govori sa nostalgijom, mogao si da dobiješ batine od gradskih siledžija samo zato što nosiš bedž ili stari sako. Da ne govorim o tome koliko je danas lakše snimiti muziku, nastupiti pred publikom, a povrh svega dovoljno je da klikneš mišem i da za tili sajber čas razveješ informacije o svom radu na sve četiri strane sveta…

Ne znam kako su stvari funkcionisale ranije, ali čini mi se da je danas vrlo lako oformiti bend i snimiti album. Dovoljno je, ako ništa drugo, barem imati jedan običan kompjuter i nekoliko programa koji mogu da se skinu sa interneta (može i demo-verzija!) i već od toga može da se napravi nešto zanimljivo. A ako još umete da svirate gitaru ili neki drugi instrument – onda je svet pred vama! Pa ipak, od sviranja u bendovima ne može da se zaradi neka ozbiljnija kinta i mislim da većina ljudi ovde to radi zbog sebe samih i zbog svojih drugara i drugarica, što je, u stvari, i najbolje. Jer, kome su još zanimljivi bendovi koji sviraju samo zarad novca?

Grupe kao ElektroLasta su miljama daleko od onoga što forsiraju mejnstrim mediji u ovoj zemlji. Kako vidiš da postava ovog tipa može da se razvija, šta je cilj svega toga?

Mislim da grupe ovakvog tipa mogu da se razvijaju samo ako je njima samima stalo. Iskreno, još ne znam šta je cilj svega toga, valjda da imamo šta da radimo u slobodno vreme?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Martovski festival

17.avgust 2026. Sonja Ćirić

„Vreme“ saznaje: Zašto je umetnički direktor Martovskog festivala Dejan Dabić podneo ostavku

Umetnički direktor Martovskog festivala Dejan Dabić podneo je ostavku. Razlog: Odbor namerava da usvoji program u njegovom odsustvu, a tu su i nesuglasice o filmovima koji kritički opisuju našu stvarnost

Država i pozorište

16.avgust 2026. Sonja Ćirić

Osim Tanje Bošković, vlast smatra da ni druge glumce ne treba nagrađivati

Ministarstvo kulture i Gradski sekretarijat odvojili su nula dinara za glumačke nagrade čiji su osnivači Udruženje filmskih i Udruženje dramskih glumaca, a Narodno pozorište kao da je zaboravilo na svoje tri nagrade

Država i film

15.avgust 2026. S. Ć.

Ministarstvo kulture odbilo da finansira nagradu za životno delo koju je dobila Tanja Bošković

Nagrada „Pavle Vuisić“ za životno delo dodeljena je Tanji Bošković. Istovremeno, Ministarstvo kulture nije odobrilo novac Udruženju filmskih glumaca Srbije za tu nagradu

FestivaL

15.avgust 2026. Robert Čoban

Sarajevo film festival: Domovina je tamo gde ti se neko raduje

Na crvenom tepihu ispred Narodnog pozorišta uoči otvaranja 32. Sarajevo film festivala viđene su brojne slavne ličnosti iz sveta filma iz celog regiona, predsednik Crne Gore Jakov Milatović a u masi na ulici vijorilo se i desetak zastava Palestine

Filmski festival

14.avgust 2026. S. Ć.

U Sarajevu na Film festivalu biće 23 filma iz Srbije

S obzirom na uslove u kojima živi, može se reći da je učešće 23 filma na Sarajevskom festivalu veliki uspeh ovdašnje kinematografije

Komentar
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure