img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Duboko oranje

25. maj 2006, 00:36 Dragan Ilić
Copied

Pošto se zajednica SCG raspala uz zvuke Flamingosa (levo jedan desno dva i stop!), red je bio da referendum prođe uz Evrosong u Grčkoj. Svi su se napeli, danima lobirali, pa je u jednom trenutku izgledalo da se čitavo takmičenje organizuje zbog Brege i Željka Joksimovića, da saznamo konačno ko je bolji. Hajrudin Varešanović, u narodu poznatiji kako Hari Mata Hari obukao je belo odelo i otpevao pesmu Lejla – dvaput. Odmah smo provalili da će dobiti glasove ovdašnjih gledalaca. To je taj balkanski trijumvirat, tajno društvo osnovano radi očuvanja sigurnog prolaska u finale Evrosonga. Ali, kao u Da Vinčijevom kodu postoje i konkurentske tajne organizacije kao što su vikinški blok (koji neguje neumrlo sećanje na neprekinuti niz naslednika grupe ABBA) ili mistična grčko–kiparska alijansa, koja krije tajnu večne mladosti Ane Visi. Borba je večita i neumoljiva, a njen pojavni oblik predstavlja glasanje po modelu matematike više vrste. Treba mudro odmeriti poene, namiriti sve međunarodne obaveze, darivati prijatelje i progurati svog favorita. To je praktično onaj Da Vinčijev dekoder koji krije tajnu pobedničke pesme. Mi smo odigrali savršeno. Balkan je igrao na Harija, imali smo maskirane spavače čak i u Švedskoj (voditelj Jovan Radomir) i uspeli smo da pobedimo bivši SSSR blok koji ponovo oživljava. Istini za volju, Severina je podbacila, po meni zbog lošeg nastupa koji je više ličio na folklornu grupu nego Evrosong, a u gaćama je ostala prekasno – na kraju pesme. Haljina je morala da spadne već posle prve strofe, a posle, da citiramo Terezu – samo ruke gore!

Sve u svemu, Hari je bio treći, mi smo glasali iz Beograda, a mene su neviđeno smorili komentari naše reporterke Duške. Evrosong možete da posmatrate kao političku manifestaciju sa estetskim kriterijumima (čitaj dooosadno) ili šou na ledu gde sevaju butke i nemački kauboji jašu veštačke konje šarce (luuudilo). Kad mi se voditeljka zgražava ili cokće, ili još gore – pametuje, onda se zapitam šta ona radi na takvom mestu.

U tajnom ratu evrovizijskih frakcija – trijumfovala je finska rok grupa Lordi, koja je pomerila granice Evrosonga za tri koplja. Maskirani kao statisti iz Gospodara prstenova ili članovi Kiss armyja uspeli su da vrate hevi metal zvuk i ikonografiju, ismeju kič koncept Evrosonga i žešće nas zabave. Kada je hevi metal nestao čak i sa Zaječarske gitarijade, pojavio se gde ga nismo očekivali. Oni koji nisu razumeli foru (uključujući i našu voditeljku Dušku, ali i grčke voditelje) mogli su samo da mašu glavama i pomisle da je stigla apokalipsa. Ovakav šok je svojevremeno napravila pobednica Dana International (travestit iz Izraela), ali u okvirima evrovizijske gej estetike. Finski bend Lordi je pobedio jer nije igrao na etno prizvuk i u stvari dao doprinos evropskoj ideji jedinstva u zezanju. To svi razumemo za razliku od golubica, kauboja, porno linđa, ukrajinskih kozaka, sado-mazo Jermena, albanskih gajdaša, ili turske falset trbušne plesačice. Ruke gore, mlatimo glavom i svirajmo air-gitar, nisam metalac, al’ prepoznajem zezanje.

Za to vreme, ostali smo bez drugog oka u glavi, jer je Crna Gora krenula put nezavisnosti.

Čestitam! Noć izbora pokazala je koliko smo daleko, a kako još zavisimo jedni od drugih. Nataša Lekić u BG studiju, uključivala se u program TV CG (da vidimo šta rade), a tamo Đurković simultano najavi uključenje u program RTS-a pa u Podgorici vidimo Natašu Lekić koja gleda sebe i čeka da vidi ‘oće li nezavisnost. Tako u triku sa dva ogledala dobijete beskonačan broj odraza koji se gube u perspektivi. Ponovo taj Da Vinči – da nije i on Crnogorac? Kapiram da je najveći problem bio smisliti naziv za specijalne emisije RTS-a koje su se zvale: „S i CG, zajedno ili odvojeno“ (u formi pitanja), pa sutradan „Posle svega – Srbija!“ (u formi odgovora). Monarhija – dodaje Vuk Drašković! Vladeta Janković – gost „Utiska nedelje“, a zatim i specijalnog programa Televizije B92 pokazao je očinsku brigu za premijera. Koštunicu nam je opisao kao vrednog konja koji ore duboku brazdu (ka Evropi), a novinari mu dođu kao dosadne muve koje ga ometaju u teškom poslu. Siroma trudbenik mlati grivom, mlati repom, ove podguzne muvetine nikako da ga puste na miru. Konj je plemenita životinja koja redovno brifuje strane diplomate.

Za kraj – razrešenje u stilu Karela Čapeka. Gospodin František, kao u priči Poštarska bajka, donosi zatureno ljubavno pismo u Podgoricu, čita ga tako što ga prisloni na čelo i onda krene vatromet. Česi možda ne bi pekli vola, ili rokali iz vatrenog oružja, ali na kraju priče vratili smo se u studio RTS-a, gde je zlokobno za stolom sedeo Tomislav Nikolić. Tako se izgleda završava narodna pesma „Oranje Voje Koštunice“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Film

19.mart 2026. B. B.

„Gospodar Oluje“: Prva holivudsko-srpska koprodukcija uskoro pred domaćom publikom

Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure