
Jubilej
SANU: Godina Đure Daničića, koji je u mnogim oblastima bio prvi
Povodom 200 godina od rođenja Đure Daničića, jednog od najvećeg filologa i lingviste u Srba, Srpska akademija nauka i umetnosti proglasila je 2025. Godinom Đure Daničića
Naša mala, nepretenciozna, i istinita predstava Naš sin, kako je opisuje Dragana Varagić, upravo se vratila iz Diseldorfa gde je učestvovala na već 12. festivalu u svom, za sada, dvogodišnjem životu
Predstava Naš sin se upravo vratila iz Diseldorfa, sa festivala Asphalt, na kom je odigrana dva puta. Patrik Lazić je autor teksta i reditelj predstave, glume Dragana Varagić, Aleksandar Đinđić i Amar Ćorović, a od juna 2022. deo je repertoara Hartefakt kuće.
Asphalt u Diseldorfu je bio 12. festival na kome je učestvovala predstava Naš sin.
Dragana Varagić priča za „Vreme“ da su festivali jedan od tri paralelna života ove predstave. „Prvi život predstave je redovno igranje u Hartefakt kući, novoj sceni u gradu koju je naša predstava otvorila. Drugi su gostovanja na festivalima u Evropi: Dablin, Temišvar, Bratislava, Zagreb, Drezden, festival posle kog smo pozvani u Dizeldorf i u Nacionalni teatar u Atini., a treći je igranje po manjim mestima u Srbiji.“
Tamo se, kaže, predstava „završava razgovorima sa publikom, uvek zanimljivim, ponekad potresnim. Uspostavi se bliskost između publike i predstave i ona je prisutna i u razgovorima. Otkriva koliko smo usamljeni i željni da nas neko čuje. Bude i zanimljivih predloga i ideja.“
Priča da je festival u Diseldorfu „bio sjajno organizovan, sve je teklo jednostavno, čak i kad je nešto trebalo rešiti na sceni“ a publika ih je i ovog puta „pratila i ispratila fantastično“.
U Dizeldorfu i Drezdenu predstava je titlovana na engleski i nemački jezik, kaže Dragana Varagić, a u Temišvaru na Testz festivalu, titlovana je na rumunskom, mađarskom i engleskom.
„Igranje sa titlovima na više jezika takođe zahteva prilagođavanje, jer nam ekrani donekle određuju prostor, ili ako su titlovi na dva jezika na jednom ekranu onda se brzo smenjuju jer pokriju manje količine teksta, što i od glumaca traži prilagođavanje. Dok igramo, mi osećamo taj ritam, znamo kad je i kako publika sa nama. Sve te promene i prilagođavanja dale su nam mogućnost za otkrivanje novih momenata u predstavi, ona živi i diše drugačije u drugačijim prostorima, i nikad nas nije izdala“, objašnjava.
„Svaki put se obradujem kad pomislim sa koliko je različitih kultura do sad predstava prokomunicirala. Naša mala, nepretenciozna i istinita predstava kroz koju protiču komični elementi i uzduž i popreko, dok se prava drama nezaustavljivo odvija ka ne baš srećnom kraju.“
Na festivalima je, priča Dragana Varagić, „publika raznovrsna, od 17 do 77 godina, različitih orijentacija, obrazovanja, razloga zašto je došla da nas gleda. Preovlađuju oni sa kulturne scene zemlje domaćina, a malo je ili nimalo naših iseljenika, što se nadam da će se promeniti. Mi, glumci, volimo što naša predstava nikog ne isključuje, što nudi svakom da ponešto ponese kući za razmišljanje. Mnogo tema se u njoj prepliće. Na Patrikovoj hrabrosti porasla je i naša.“
Predstava Naš sin ima dva nivoa. Dragana Varagić objašnjava da je „jedan priča koju pričamo, o odnosu majke, oca i sina u kojoj je seksualna orijentacija sina i roditeljsko suočavanje sa tom činjenicom i povod da se mnoge porodične tajne izvuku ispod tepiha. A drugi je direktan odnos sa publikom, i jako je bitan, jer preseca našu predstavu u važnim momentima.“
„Uspeli smo da napravimo priču o ljudima ni dobrim ni lošim, životnu, u kojoj vidite kako im malo nedostaje da budu srećniji i sobom i drugima, kad bi samo umeli da razgovaraju“, kaže Dragana Varagić.
Povodom 200 godina od rođenja Đure Daničića, jednog od najvećeg filologa i lingviste u Srba, Srpska akademija nauka i umetnosti proglasila je 2025. Godinom Đure Daničića
Beldocs će ove godine biti održan kao i uvek, u maju, za razliku od drugih festivala u Beogradu koji su dobili neke nove termine
Edicija „Sloboda počinje između korica“ u izdanju „Lagune“ kao da je složena za današnje srpsko "Smutno vreme" blokada i protesta
Trospratna podzemna garaža u Skerlićevoj ulici je na 10 metara od depoa Narodne biblioteke Srbije, upozorava Plenum ove ustanove i pokušava da peticijom spase celokupno pisano blago Srbije
Goran Vasić v.d. direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture poslao je bez znanja zaposlenih Predlog o ukidanju statusa spomenika kulture za kompleks Generalštaba, tvrde oni, i zato traže od onih koji su ga i postavili na to mesto, od Vlade Srbije, da ga smene
Vučić i Šešelj: Gde ja stadoh, ti produži
Povratak radikalskog nasilja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve