img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Dragana Varagić: Koliko srećniji bismo bili samo da umemo da razgovaramo

21. jul 2024, 16:58 Sonja Ćirić
Foto: Promo/Ralf Puder
Iz predstave "Naš sin"
Copied

Naša mala, nepretenciozna, i istinita predstava Naš sin, kako je opisuje Dragana Varagić, upravo se vratila iz Diseldorfa gde je učestvovala na već 12. festivalu u svom, za sada, dvogodišnjem životu

Predstava Naš sin se upravo vratila iz Diseldorfa, sa festivala Asphalt, na kom je odigrana dva puta. Patrik Lazić je autor teksta i reditelj predstave, glume Dragana Varagić, Aleksandar Đinđić i Amar Ćorović, a od juna 2022. deo je repertoara Hartefakt kuće.

Asphalt u Diseldorfu je bio 12. festival na kome je učestvovala predstava Naš sin.

Dragana Varagić priča za „Vreme“ da su festivali jedan od tri paralelna života ove predstave. „Prvi život predstave je redovno igranje u Hartefakt kući, novoj sceni u gradu koju je naša predstava otvorila. Drugi su gostovanja na festivalima u Evropi: Dablin, Temišvar, Bratislava, Zagreb, Drezden, festival posle kog smo pozvani u Dizeldorf i u Nacionalni teatar u Atini., a treći je igranje po manjim mestima u Srbiji.“

Tamo se, kaže, predstava „završava razgovorima sa publikom, uvek zanimljivim, ponekad potresnim. Uspostavi se bliskost između publike i predstave i ona je prisutna i u razgovorima. Otkriva koliko smo usamljeni i željni da nas neko čuje. Bude i zanimljivih predloga i ideja.“

Priča da je festival u Diseldorfu „bio sjajno organizovan, sve je teklo jednostavno, čak i kad je nešto trebalo rešiti  na sceni“ a publika ih je i ovog puta „pratila i ispratila fantastično“.

U Dizeldorfu i Drezdenu predstava je titlovana na engleski i nemački jezik, kaže Dragana Varagić, a u Temišvaru na Testz festivalu, titlovana je na rumunskom, mađarskom i engleskom.

„Igranje sa titlovima na više jezika takođe zahteva prilagođavanje, jer nam ekrani donekle određuju prostor, ili ako su titlovi na dva jezika na jednom ekranu onda se brzo smenjuju jer pokriju manje količine teksta, što i od glumaca traži prilagođavanje. Dok igramo, mi osećamo taj ritam, znamo kad je i kako publika sa nama. Sve te promene i prilagođavanja dale su nam mogućnost za otkrivanje novih momenata u predstavi, ona živi i diše drugačije u drugačijim prostorima, i nikad nas nije izdala“, objašnjava.

„Svaki put se obradujem kad pomislim sa koliko je različitih kultura do sad predstava prokomunicirala. Naša mala, nepretenciozna i istinita predstava kroz koju protiču komični elementi i uzduž i popreko, dok se prava drama nezaustavljivo odvija ka ne baš srećnom kraju.“

Na festivalima je, priča Dragana Varagić, „publika raznovrsna, od 17 do 77 godina, različitih orijentacija, obrazovanja, razloga zašto je došla da nas gleda. Preovlađuju oni sa kulturne scene zemlje domaćina, a malo je ili nimalo naših iseljenika, što se nadam da će se promeniti. Mi, glumci, volimo što naša predstava nikog ne isključuje, što nudi svakom da ponešto ponese kući za razmišljanje. Mnogo tema se u njoj prepliće. Na Patrikovoj hrabrosti porasla je i naša.“

Predstava Naš sin ima dva  nivoa. Dragana Varagić objašnjava da je „jedan  priča koju pričamo, o odnosu majke, oca i sina u kojoj je seksualna orijentacija sina i roditeljsko suočavanje sa tom činjenicom i povod da se mnoge porodične tajne izvuku ispod tepiha. A drugi je direktan odnos sa publikom, i jako je bitan, jer preseca našu predstavu u važnim momentima.“

„Uspeli smo da napravimo priču o ljudima ni dobrim ni lošim, životnu, u kojoj vidite kako im malo nedostaje da budu srećniji i sobom i drugima, kad bi samo umeli da razgovaraju“, kaže Dragana Varagić.

Tagovi:

Dragana Varagić Hartefakt kuća predstava Naš sin Patrik Lazić Dizeldorf
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Film

19.mart 2026. B. B.

„Gospodar Oluje“: Prva holivudsko-srpska koprodukcija uskoro pred domaćom publikom

Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure