Naša mala, nepretenciozna, i istinita predstava Naš sin, kako je opisuje Dragana Varagić, upravo se vratila iz Diseldorfa gde je učestvovala na već 12. festivalu u svom, za sada, dvogodišnjem životu
Predstava Naš sin se upravo vratila iz Diseldorfa, sa festivala Asphalt, na kom je odigrana dva puta. Patrik Lazić je autor teksta i reditelj predstave, glume Dragana Varagić, Aleksandar Đinđić i Amar Ćorović, a od juna 2022. deo je repertoara Hartefakt kuće.
Asphalt u Diseldorfu je bio 12. festival na kome je učestvovala predstava Naš sin.
Dragana Varagić priča za „Vreme“ da su festivali jedan od tri paralelna života ove predstave. „Prvi život predstave je redovno igranje u Hartefakt kući, novoj sceni u gradu koju je naša predstava otvorila. Drugi su gostovanja na festivalima u Evropi: Dablin, Temišvar, Bratislava, Zagreb, Drezden, festival posle kog smo pozvani u Dizeldorf i u Nacionalni teatar u Atini., a treći je igranje po manjim mestima u Srbiji.“
Tamo se, kaže, predstava „završava razgovorima sa publikom, uvek zanimljivim, ponekad potresnim. Uspostavi se bliskost između publike i predstave i ona je prisutna i u razgovorima. Otkriva koliko smo usamljeni i željni da nas neko čuje. Bude i zanimljivih predloga i ideja.“
Priča da je festival u Diseldorfu „bio sjajno organizovan, sve je teklo jednostavno, čak i kad je nešto trebalo rešiti na sceni“ a publika ih je i ovog puta „pratila i ispratila fantastično“.
U Dizeldorfu i Drezdenu predstava je titlovana na engleski i nemački jezik, kaže Dragana Varagić, a u Temišvaru na Testz festivalu, titlovana je na rumunskom, mađarskom i engleskom.
„Igranje sa titlovima na više jezika takođe zahteva prilagođavanje, jer nam ekrani donekle određuju prostor, ili ako su titlovi na dva jezika na jednom ekranu onda se brzo smenjuju jer pokriju manje količine teksta, što i od glumaca traži prilagođavanje. Dok igramo, mi osećamo taj ritam, znamo kad je i kako publika sa nama. Sve te promene i prilagođavanja dale su nam mogućnost za otkrivanje novih momenata u predstavi, ona živi i diše drugačije u drugačijim prostorima, i nikad nas nije izdala“, objašnjava.
„Svaki put se obradujem kad pomislim sa koliko je različitih kultura do sad predstava prokomunicirala. Naša mala, nepretenciozna i istinita predstava kroz koju protiču komični elementi i uzduž i popreko, dok se prava drama nezaustavljivo odvija ka ne baš srećnom kraju.“
Na festivalima je, priča Dragana Varagić, „publika raznovrsna, od 17 do 77 godina, različitih orijentacija, obrazovanja, razloga zašto je došla da nas gleda. Preovlađuju oni sa kulturne scene zemlje domaćina, a malo je ili nimalo naših iseljenika, što se nadam da će se promeniti. Mi, glumci, volimo što naša predstava nikog ne isključuje, što nudi svakom da ponešto ponese kući za razmišljanje. Mnogo tema se u njoj prepliće. Na Patrikovoj hrabrosti porasla je i naša.“
Predstava Naš sin ima dva nivoa. Dragana Varagić objašnjava da je „jedan priča koju pričamo, o odnosu majke, oca i sina u kojoj je seksualna orijentacija sina i roditeljsko suočavanje sa tom činjenicom i povod da se mnoge porodične tajne izvuku ispod tepiha. A drugi je direktan odnos sa publikom, i jako je bitan, jer preseca našu predstavu u važnim momentima.“
„Uspeli smo da napravimo priču o ljudima ni dobrim ni lošim, životnu, u kojoj vidite kako im malo nedostaje da budu srećniji i sobom i drugima, kad bi samo umeli da razgovaraju“, kaže Dragana Varagić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Predstava „Finist, bisti soko“ po tekstu Svetlane Petrijčuk a u režiji Ženje Berkovič je o Ruskinjama koje su se udale za islamiste. Dobila je četiri nominacije za glavnu rusku pozorišnu nagradu i osvojila dve, a autorke su osuđene iako je tekst zasnovan na stvarnim materijalima
Ni ja, ni svi režimu nepodobni, nemamo šta da očekujemo od režimu podobnih u FCS-a i njegovoj komisiji – kaže Zdravko Šotra, doajen ovdašnje kinematografije čiji film nije zadovoljio kriterijume FCS-a za sufinansiranje
Među izabranim projektima nema onih čiji su autori prisutni na najvećim festivalima (Venecija, Berlin, Kan ...), kao i onih sa dobrim referencama na blagajnama - smatra reditelj Gordan Matić čija su oba filma odbijena na nedavnom konkursu FCS-a
Ministar Nikola Selaković je nedavno posetio Udruženje književnika Srbije i obećao im rekonstrukciju zgrade i rešavanje imovinskog statusa . Udruženju likovnih umetnika nije stigao ni na pismo da odgovori, iako imaju iste probleme kao i književnici
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Deluje da je Muzej Nikole Tesle zloupotrebljen zbog interesa Beograda na vodi, da mu je prostor zgrade starog „Jugošpeda“ namenjen ne zato što mu tako odgovara, nego zato što Beogradu na vodi nedostaju turisti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!