
Pozorišta u Srbiji
Kraljevačko pozorište ima sedam zaposlenih, u Pirotu ih je osam…
Od 2012. broj institucionalnih teatara ostao je isti ali je broj zaposlenih u njima prepolovljen, dok je broj premijera opao za 40 odsto
(1950–2011)
Dragan Klaić, ugledni teatrolog, kulturni analitičar, predavač na više evropskih univerziteta, dugogodišnji direktor Holandskog pozorišnog instituta, pozorišni kritičar i esejista, preminuo je 25. avgusta u 62. godini u Amsterdamu.

U izuzetno bogatoj, raznovrsnoj i dinamičnoj karijeri, Klaić se kao visoko cenjeni stručnjak bavio savremenom izvođačkom umetnošću, evropskom kulturnom politikom, i interkulturalizmom. Bio je autor nekoliko knjiga i zbornika i više stotina stručnih tekstova, inicijator i voditelj mnogih važnih međunarodnih istraživačkih projekata, konferencija i simpozijuma.
Rođen u Sarajevu, Klaić je studirao i diplomirao u Beogradu na Odseku dramaturgije Fakulteta dramskih umetnosti. Doktorirao je, iz oblasti pozorišne istorije i kritike, na američkom univerzitetu Jejl 1977. godine. Od 1978. do 1991. bio je profesor Istorije svetske drame i pozorišta na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu – generacije studenata pamtiće ga po vrsnom znanju, pedagoškom entuzijazmu i predavačkoj inovativnosti. Klaić je bio i jedan od najznačajnijih pozorišnih kritičara osamdesetih godina, između ostalog, i višegodišnji pozorišni kritičar lista „Politika“, i dugogodišnji voditelj Okruglih stolova BITEF-a. Kao dramaturg, sarađivao je sa nekima od najznačajnijih pozorišnih stvaralaca tog vremena, poput Ljubiše Ristića i KPGT-a. Sa Dušanom Jovanovićem i Matjažem Vipotnikom osnovao je evropski pozorišni časopis „Euromaske“, čije je izlaženje prekinuo 1991. godine rat u Jugoslaviji.
Posle toga, Klaić je otišao u Holandiju i postao direktor Holandskog pozorišnog instituta u Amsterdamu. Tokom devet godina njegovog mandata, ta institucija je prošla kroz niz transformacija i postala savremena i dinamična, otvorena za evropsku saradnju i projekte. Predavao je na Univerzitetu u Amsterdamu, u Lajdenu, Beogradu, Budimpešti, Istanbulu i Bolonji. Koncipirao je i održao i niz radionica i letnjih škola širom sveta.
Kao predsednik Evropske mreže informativnih centara za izvođačke umetnosti – ENICPA i Evropskog foruma za umetnost i kulturno nasleđe – EFAH, te član različitih svetskih odbora i mreža, promovisao je interkulturne kompetencije, očuvanje kulturnog nasleđa i razvoj kulturne politike na lokalnim i na evropskom nivou.
Njegovo poslednje objavljeno delo je Mobility of Imagination: A Companion Guide to International Cultural Cooperation (Mobilnost mašte: Priručnik za međunarodnu kulturnu saradnju). Iduće godine biće objavljena Klaićeva najnovija knjiga Resetting the Stage: Public Theatre Between the Market and Democracy (Promena scenografije: Javni teatar između tržišta i demokratije) u Bristolu. O značaju rada i dela Dragana Klaića i dubokom pečatu koji je ostavio u evropskoj i svetskoj kulturi, svedoče i brojni napisi u svetskoj štampi i na mnogim kulturnim portalima, koji ovih dana izlaze povodom njegove smrti.

Od 2012. broj institucionalnih teatara ostao je isti ali je broj zaposlenih u njima prepolovljen, dok je broj premijera opao za 40 odsto

Ilustracije Jakše Lakićevića u romanu „Sto posto tuđa posla“ ne podilaze mladom čitaocu. To je razlog zašto ova knjiga, osim samog romana Olivere Zulović, nije samo za starije osnovce

Nedavno otvoren Muzej Viminacijum izuzetan je u državi jer se nalazi na samom lokalitetu. Arheologija i zaštita nepokretnog kulturnog nasleđa prioriteti su Ministarstva kulture, rekao je ministar Selaković. Međutim, za Belo brdo nema novca u ovogodišnjem budžetu, a Generalštabu je oduzet status kulturnog dobra

Zbog projekta Prestonica kulture, Leskovac će ove godine u svoju kulturu uložiti najviše do sad, a Ministarstvo kulture je osiguralo potpuno nova sredstva, od kojih će biti podignut i spomenik kralju Milanu

Dobro došli u kratku retrospektivu najboljih svetskih muzičkih izdanja u 2025. godini. Prednost smo dali ostvarenjima sa visokom umetničkom vrednošću, a ne obavezno onima sa velikim brojem hitova
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve