

Ekspo
Konkurs za programe kulture Ekspa: Premije nisu male, a svi su pozvani
Na konkurs za projekte kulture za Ekspo pozvana je celokupna kulturna scena, a ponuđene su premije od pola do osam miliona dinara


(1950–2011)
Dragan Klaić, ugledni teatrolog, kulturni analitičar, predavač na više evropskih univerziteta, dugogodišnji direktor Holandskog pozorišnog instituta, pozorišni kritičar i esejista, preminuo je 25. avgusta u 62. godini u Amsterdamu.


U izuzetno bogatoj, raznovrsnoj i dinamičnoj karijeri, Klaić se kao visoko cenjeni stručnjak bavio savremenom izvođačkom umetnošću, evropskom kulturnom politikom, i interkulturalizmom. Bio je autor nekoliko knjiga i zbornika i više stotina stručnih tekstova, inicijator i voditelj mnogih važnih međunarodnih istraživačkih projekata, konferencija i simpozijuma.
Rođen u Sarajevu, Klaić je studirao i diplomirao u Beogradu na Odseku dramaturgije Fakulteta dramskih umetnosti. Doktorirao je, iz oblasti pozorišne istorije i kritike, na američkom univerzitetu Jejl 1977. godine. Od 1978. do 1991. bio je profesor Istorije svetske drame i pozorišta na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu – generacije studenata pamtiće ga po vrsnom znanju, pedagoškom entuzijazmu i predavačkoj inovativnosti. Klaić je bio i jedan od najznačajnijih pozorišnih kritičara osamdesetih godina, između ostalog, i višegodišnji pozorišni kritičar lista „Politika“, i dugogodišnji voditelj Okruglih stolova BITEF-a. Kao dramaturg, sarađivao je sa nekima od najznačajnijih pozorišnih stvaralaca tog vremena, poput Ljubiše Ristića i KPGT-a. Sa Dušanom Jovanovićem i Matjažem Vipotnikom osnovao je evropski pozorišni časopis „Euromaske“, čije je izlaženje prekinuo 1991. godine rat u Jugoslaviji.
Posle toga, Klaić je otišao u Holandiju i postao direktor Holandskog pozorišnog instituta u Amsterdamu. Tokom devet godina njegovog mandata, ta institucija je prošla kroz niz transformacija i postala savremena i dinamična, otvorena za evropsku saradnju i projekte. Predavao je na Univerzitetu u Amsterdamu, u Lajdenu, Beogradu, Budimpešti, Istanbulu i Bolonji. Koncipirao je i održao i niz radionica i letnjih škola širom sveta.
Kao predsednik Evropske mreže informativnih centara za izvođačke umetnosti – ENICPA i Evropskog foruma za umetnost i kulturno nasleđe – EFAH, te član različitih svetskih odbora i mreža, promovisao je interkulturne kompetencije, očuvanje kulturnog nasleđa i razvoj kulturne politike na lokalnim i na evropskom nivou.
Njegovo poslednje objavljeno delo je Mobility of Imagination: A Companion Guide to International Cultural Cooperation (Mobilnost mašte: Priručnik za međunarodnu kulturnu saradnju). Iduće godine biće objavljena Klaićeva najnovija knjiga Resetting the Stage: Public Theatre Between the Market and Democracy (Promena scenografije: Javni teatar između tržišta i demokratije) u Bristolu. O značaju rada i dela Dragana Klaića i dubokom pečatu koji je ostavio u evropskoj i svetskoj kulturi, svedoče i brojni napisi u svetskoj štampi i na mnogim kulturnim portalima, koji ovih dana izlaze povodom njegove smrti.


Na konkurs za projekte kulture za Ekspo pozvana je celokupna kulturna scena, a ponuđene su premije od pola do osam miliona dinara


Zašto opozicione stranke i ostali uporno ukazuju vlasti da ne radi po zakonu i kako treba, ako ih vlast ignoriše? Jovana Karaulić iz DS-a kaže da bi ćutanje značilo pristajanje na normalizaciju urušavanja institucija


Po odluci v.d. direktorke, sezona Šabačkog pozorišta završena je mesec dana ranije navodno zbog rekonstrukcije bifea i foajea. Većina glumaca smatra da to nije pravi razlog


Predstava Ateljea 212 „Moje pozorište“, autorski projekat Borisa Liješevića, biće izvedena na Sterijinom pozorju u Novom Sadu u zvaničnoj takmičarskoj selekciji u ponedeljak, 1. juna 2026. godine. U utorak, 2. juna, na Pozorju će biti predstavljeno i novo izdanje Ateljea 212 – knjiga Borisa Liješevića „Moje pozorište“


Ono što nisu uradili muzeji povodom Evropske noći muzeja, uradilo je 18 galerija: ujedinile su se povodom trodnevne manifestacije Beogradski dani galerija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve