

Intervju
Aleksandar Ilić: Mladima treba obezbediti perspektivu a ne samo pričati o njoj
„Ako želimo da mladi umetnici budućnost grade u Srbiji, moramo da im obezbedimo perspektivu, a ne samo da pričamo o tome“, poručuje koreograf Aleksandar Ilić
(1950–2011)
Dragan Klaić, ugledni teatrolog, kulturni analitičar, predavač na više evropskih univerziteta, dugogodišnji direktor Holandskog pozorišnog instituta, pozorišni kritičar i esejista, preminuo je 25. avgusta u 62. godini u Amsterdamu.


U izuzetno bogatoj, raznovrsnoj i dinamičnoj karijeri, Klaić se kao visoko cenjeni stručnjak bavio savremenom izvođačkom umetnošću, evropskom kulturnom politikom, i interkulturalizmom. Bio je autor nekoliko knjiga i zbornika i više stotina stručnih tekstova, inicijator i voditelj mnogih važnih međunarodnih istraživačkih projekata, konferencija i simpozijuma.
Rođen u Sarajevu, Klaić je studirao i diplomirao u Beogradu na Odseku dramaturgije Fakulteta dramskih umetnosti. Doktorirao je, iz oblasti pozorišne istorije i kritike, na američkom univerzitetu Jejl 1977. godine. Od 1978. do 1991. bio je profesor Istorije svetske drame i pozorišta na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu – generacije studenata pamtiće ga po vrsnom znanju, pedagoškom entuzijazmu i predavačkoj inovativnosti. Klaić je bio i jedan od najznačajnijih pozorišnih kritičara osamdesetih godina, između ostalog, i višegodišnji pozorišni kritičar lista „Politika“, i dugogodišnji voditelj Okruglih stolova BITEF-a. Kao dramaturg, sarađivao je sa nekima od najznačajnijih pozorišnih stvaralaca tog vremena, poput Ljubiše Ristića i KPGT-a. Sa Dušanom Jovanovićem i Matjažem Vipotnikom osnovao je evropski pozorišni časopis „Euromaske“, čije je izlaženje prekinuo 1991. godine rat u Jugoslaviji.
Posle toga, Klaić je otišao u Holandiju i postao direktor Holandskog pozorišnog instituta u Amsterdamu. Tokom devet godina njegovog mandata, ta institucija je prošla kroz niz transformacija i postala savremena i dinamična, otvorena za evropsku saradnju i projekte. Predavao je na Univerzitetu u Amsterdamu, u Lajdenu, Beogradu, Budimpešti, Istanbulu i Bolonji. Koncipirao je i održao i niz radionica i letnjih škola širom sveta.
Kao predsednik Evropske mreže informativnih centara za izvođačke umetnosti – ENICPA i Evropskog foruma za umetnost i kulturno nasleđe – EFAH, te član različitih svetskih odbora i mreža, promovisao je interkulturne kompetencije, očuvanje kulturnog nasleđa i razvoj kulturne politike na lokalnim i na evropskom nivou.
Njegovo poslednje objavljeno delo je Mobility of Imagination: A Companion Guide to International Cultural Cooperation (Mobilnost mašte: Priručnik za međunarodnu kulturnu saradnju). Iduće godine biće objavljena Klaićeva najnovija knjiga Resetting the Stage: Public Theatre Between the Market and Democracy (Promena scenografije: Javni teatar između tržišta i demokratije) u Bristolu. O značaju rada i dela Dragana Klaića i dubokom pečatu koji je ostavio u evropskoj i svetskoj kulturi, svedoče i brojni napisi u svetskoj štampi i na mnogim kulturnim portalima, koji ovih dana izlaze povodom njegove smrti.


„Ako želimo da mladi umetnici budućnost grade u Srbiji, moramo da im obezbedimo perspektivu, a ne samo da pričamo o tome“, poručuje koreograf Aleksandar Ilić
„Kreativni centar“ je jedan od izdavača koji svoje knjige neće pokazati na Sajmu knjiga, ali će se svakako potruditi da ih pokaže čitaocima i javnosti. Naročito one nove


Među novim izdanjima kultne izdavačke kuće LOM, jedne od mnogih koje ne učestvuju na Sajmu knjiga, su i romani Hamsuna i Oksane Vasjakine koji debituju na srpskom jeziku i niz novih prevoda klasika i savremenih autora


Jovana Petronijević je iz Kulturnog centra Beograda premeštena u Teatar Vuk, na njeno mesto je postavljen Goran Čpajak, a KCB je već 16 godina u v.d. statusu


Zoran Kesić, Nataša Ninković, Mirjana Karanović, Dragan Mićanović, Anita Mančić, Milan Marić, Nikola Kojo i drugi sa crne liste deo su Blacklist festivala koji će biti u 25 gradova Srbije
Predizborna kampanja i političko nasilje
Stvarne žrtve i Vučićevo glumatanje Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve