

Narodno pozorište
Narodno pozorište nije objavilo nagrade svoje rediteljke
Tatjana Mandić Rigonat, rediteljka Narodnog pozorišta u Beogradu, dobila je dve nagrade na festivalima van zemlje, ali to ne piše na sajtu ove kuće


(1950–2011)
Dragan Klaić, ugledni teatrolog, kulturni analitičar, predavač na više evropskih univerziteta, dugogodišnji direktor Holandskog pozorišnog instituta, pozorišni kritičar i esejista, preminuo je 25. avgusta u 62. godini u Amsterdamu.


U izuzetno bogatoj, raznovrsnoj i dinamičnoj karijeri, Klaić se kao visoko cenjeni stručnjak bavio savremenom izvođačkom umetnošću, evropskom kulturnom politikom, i interkulturalizmom. Bio je autor nekoliko knjiga i zbornika i više stotina stručnih tekstova, inicijator i voditelj mnogih važnih međunarodnih istraživačkih projekata, konferencija i simpozijuma.
Rođen u Sarajevu, Klaić je studirao i diplomirao u Beogradu na Odseku dramaturgije Fakulteta dramskih umetnosti. Doktorirao je, iz oblasti pozorišne istorije i kritike, na američkom univerzitetu Jejl 1977. godine. Od 1978. do 1991. bio je profesor Istorije svetske drame i pozorišta na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu – generacije studenata pamtiće ga po vrsnom znanju, pedagoškom entuzijazmu i predavačkoj inovativnosti. Klaić je bio i jedan od najznačajnijih pozorišnih kritičara osamdesetih godina, između ostalog, i višegodišnji pozorišni kritičar lista „Politika“, i dugogodišnji voditelj Okruglih stolova BITEF-a. Kao dramaturg, sarađivao je sa nekima od najznačajnijih pozorišnih stvaralaca tog vremena, poput Ljubiše Ristića i KPGT-a. Sa Dušanom Jovanovićem i Matjažem Vipotnikom osnovao je evropski pozorišni časopis „Euromaske“, čije je izlaženje prekinuo 1991. godine rat u Jugoslaviji.
Posle toga, Klaić je otišao u Holandiju i postao direktor Holandskog pozorišnog instituta u Amsterdamu. Tokom devet godina njegovog mandata, ta institucija je prošla kroz niz transformacija i postala savremena i dinamična, otvorena za evropsku saradnju i projekte. Predavao je na Univerzitetu u Amsterdamu, u Lajdenu, Beogradu, Budimpešti, Istanbulu i Bolonji. Koncipirao je i održao i niz radionica i letnjih škola širom sveta.
Kao predsednik Evropske mreže informativnih centara za izvođačke umetnosti – ENICPA i Evropskog foruma za umetnost i kulturno nasleđe – EFAH, te član različitih svetskih odbora i mreža, promovisao je interkulturne kompetencije, očuvanje kulturnog nasleđa i razvoj kulturne politike na lokalnim i na evropskom nivou.
Njegovo poslednje objavljeno delo je Mobility of Imagination: A Companion Guide to International Cultural Cooperation (Mobilnost mašte: Priručnik za međunarodnu kulturnu saradnju). Iduće godine biće objavljena Klaićeva najnovija knjiga Resetting the Stage: Public Theatre Between the Market and Democracy (Promena scenografije: Javni teatar između tržišta i demokratije) u Bristolu. O značaju rada i dela Dragana Klaića i dubokom pečatu koji je ostavio u evropskoj i svetskoj kulturi, svedoče i brojni napisi u svetskoj štampi i na mnogim kulturnim portalima, koji ovih dana izlaze povodom njegove smrti.


Tatjana Mandić Rigonat, rediteljka Narodnog pozorišta u Beogradu, dobila je dve nagrade na festivalima van zemlje, ali to ne piše na sajtu ove kuće


Kruševac je počeo gradnju Izložbenog parka vojne opreme na Slobodištu, a ministarka Milica Đurđević Stamenkovski je najavila da će država uložiti 10 miliona kako bi podigla svest o njegovom značaju


Vrhunci programa „Fortissimo“ Beogradske filharmonije za narednu sezonu su koncerti sa Zubinom Mehtom i Lang Langom, ali posle 23 godine nema koncerta posvećenog Zoranu Đinđiću


Aplauzi i radost koji su sastavni deo dve premijere odigrane na kraju sezone, nisu primereni atmosferi i situaciji u kojoj se nalazi Narodno pozorište nakon godinu dana sa Dragoslavom Bokanom i njegovim saradnicima iz Uprave


Šekspir festival, jedinstveni festival u zemlji koji postoji 13 godina, ovog jula ne može u Vilu Stanković, javila je Pokrajinska vlada. Razlog: planirani radovi. Zvuči poznato
Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice
Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve