Dragan Bjelogrlić će sutra poslednji put odigrati Makmarfija u „Letu iznad kukavičjeg. Kaže, pojavili su se neki novi Makmarfiji koji šire glas slobode
Tačno 20 godina od premijere, 5. novembra, predstava Let iznad kukavičjeg gnezda biće odigrana poslednji put u Beogradskom dramskom pozorištu. Biće to njeno 250. izvođenje.
Let iznad kukavičjeg gnezda je najdugovečnija predstava na beogradskom pozorišnom repertoaru, i jedna od najstarijih na ovdašnjoj sceni. Videlo ju je 150.000 ljudi, gostovala je više od trideset puta u zemlji i inostranstvu, i dobila brojna priznanja.
Da li su pravi ludaci ljudi u ludnicama ili su to oni koji su izvan njih? Da li je opšte prihvaćena normalnost u stvari najopasnija bolest – neka su od pitanja koja je ova predstava o slobodi duha i ljudskom dostojanstvu uvela u svakodnevni narativ.
Buntovnik protiv sistema
Glavnu ulogu, Randala P. Mekmarfija, svih 250 puta igrao je Dragan Bjelogrlić.
„Pozvao me je Nebojša Bradić, tadašnji upravnik Beogradskog dramskog pozorišta, da igram Mekmarfija. Bilo je to nakon jednog vremena u kome sam se više bavio filmom i televizijom, tako da Let u mojoj karijeri znači izvesni povratak u pozorište, posle koga sam igrao i u drugim predstavama“, kaže za „Vreme“ Dragan Bjelogrlić.
Iz predstave „Let iznad kukavičjeg gnezda“, Dragan Bjelogrlić i Milorad Mandić Manda
„Letiznad kukavičjeg gnezda je jedna od najvećih ikada napisanih oda slobodi, i Mekmarfi je buntovnik koji se bori protiv sistema koji ga gazi. I svih ovih 20 godina sa scene, sa celom ekipom, publici šaljem poruku slobode. Mislim da je, pošto sam ušao u sedmu deceniju, vreme da se pojave neki novi Makmarfiji, a oni su se pojavili, a da ih ja, u njihovoj borbi za slobodu podržim i da im prepustim palicu.“
Ima se utisak da ovo nije dobro vreme da se prekine predstava koja ima velikog uticaja na publiku, koja podstiče ljude da slobodno misle. Čak, deluje da je sad potrebnija nego ikad.
Bjelogrlić kaže da je „ovakva predstava uvek potrebna, jer govori o slobodi u ovom društvu u kome nema slobode“, ali i „da je ona bila tu kad je bila najpotrebnija“.
„Mislim da je bila najpotrebnija poslednjih pet-šest godina kada je ovo društvo bilo zapalo u jednu ogromnu apatiju i kad ga je trebalo buditi, ja to vreme zovem – godine apatije. Tada su rečenice koje su se izgovarale sa scene bile neophodne. Ima nekoliko momenata u predstavi kada se direktno obraćam publici, što sam baš u tim godinama ubacio, i tada je ta predstava bila izuzetno važna. Sad, kada su se ljudi probudili, mislim da je vreme da Let ode, a da sloboda dođe.“
„Odigrali smo je 250 puta, uvek je završavana sa ovacijama i igrana na kartu više, postala je kultna ne samo u Beogradu nego možemo reći u celom regionu. Vreme je za neke nove Makmarfije. I to je i moj i stav cele ekipe. Žao nam je što ćemo je sutra igrati poslednji put, naravno da jeste, ali ko zna, možda se i vratimo.“
Ekipa
Reditelj predstave je Žanko Tomić, a nastala je po tekstu Kena Kesija.
Osim Dragana Bjelogrlića, u predstavi igraju i Predrag Bjelac, Milan Čučilović, Daniel Sič, Milutin Mima Karadžić, Mladen Sovilj, Jovo Maksić, Savo Radović, Dušan Kovačević, Vladan Milić, Milica Zarić, Andrea Đina, Uroš Janković, Miloš Lazarov, Zoran Đorđević, Anka Gaćeša Kostić, Nada Macanković.
Tokom dvadeset godina kroz ovu legendarnu predstavu je prošlo više desetina glumaca i glumica, među njima i oni koji nisu više sa nama, Marko Živić, Milorad Mandić Manda, Boris Komnenić, Feđa Stojanović, Dejan Matić i Srđan Dedić. U predstavi su igrali i Slobodan Boda Ninković, Bojan Dimitrijević, Rade Marković, Ljubinka Klarić, Jana Milić i mnogi drugi.
U decembru, kad se pravi repertoar za iduću godinu, znaće se da li je sutrašnji Let zaista i poslednji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
"Ibi i njegova supruga Mama Ibi sami po sebi nisu ni posebno moćni, ni posebno genijalni, ali njihov jeftini, do apsurda doveden populizam i demagogija vrte i zavode građane nestvarno efikasno“, kaže Staša Koprivica, rediteljka nove verzije „Kralja Ibija“
S obzirom na to da je Skupština grada odbila predlog Odbora Bitefa da Andraš Urban sačini program ovogodišnjeg festivala, da li to znači da Odbor zapravo nije na čelu Bitefa kao što piše u odluci te iste Skupštine grada
Predstava „Neoplanta“ u petak (13. febraur) u Novosadskom pozorištu stoti put otvara priču o čoveku, gradu i istoriji, ali i o mestu pojedinca u svetu koji se stalno menja
Razmena iskustava, zajednički rad i neformalni razgovori postaju integralni deo umetničke prakse. Fokus se pomera sa proizvoda na proces, sa individualne afirmacije na kolektivno promišljanje. U vremenu u kom su umetnici primorani da stalno proizvode dokaze sopstvene relevantnosti, “Mokrin House Art Colony” predstavlja pomak s jasnom političkom težinom
Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!