img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koncert

Dlan-o-dlan

12. maj 2010, 15:44 Dragan Kremer
Copied

Diego el Cigala, 9. V 2010, KNU, Beograd

Kada je osoblje u već decenijama vodećem havanskom džez-klubu La Zorra Y El Cuervo (gde je Dizi Gilespi pre više od pola veka ‘pokupio’ svoje saradnike za afro-kuban džez) užurbano krenulo da spaja stočiće do mene, nije bilo teško uvideti da stiže neko važan. Ponašanje lokalnih gostiju i muzičarski ‘tuš’ (bez Diloita) naglasili su ulazak male svite s velikom zvezdom – u kožnoj jakni s nitnama itd. pre bi se kvalifikovao za teškometalca, arogantan dovoljno da ga ‘smestite’ kao vođu Nevernih beba, radije nego kao nekog koga bi mogao da glumi Nikolas Kejdž. Ramon Himenez Salazar (rođen ‘68. kod buvljaka u Madridu, od igrača i pevačice flamenka), proslavljen kao Diego el Sigala (Cigala – žargonski, norveški jastog, aluzija na njegovu figuru) dotad je bio dokazan kao vrhunski romski flamenko-pevač, i krenuo preko granica svoje matične muzike. Na albumu Corren tiempos de alegria (2001, Sony BMG Ariola) započeo je saradnju s kubanskim veteranom-pijanistom Bebom Valdesom (Bebo Valdes) i latino-trubačem Džerijem Gonzalesom (Jerry Gonzalez), u Amar y vivir. To se produžilo u ključni CD Lagrimas Negras (2002, Calle 54 Records) i dvostruki DVD Blanco y negro en vivo – Bebo & Cigala, ali nisam bio svestan koliko je popularan u hispano-svetu. Naoko jednostavni obrazac ‘naizmenično buleria/alegria, i poneki tango’ u predivnom izvođenju zaboravljenog emigranta (Bebo je u Skandinaviji tiho zašao u duboke osamdesete!) i potresnog pevača u naponu snage, od izdanja koje velike disko-kuće nisu udostojile pažnje polako je narastao do milionskog kulta, nesputan španskim jezikom – naprotiv!

A tada sam još manje mogao da zamislim da će u svom daljem usponu Sigala gostovati u Beogradu, pri čemu će se otkriti da i ovde ima publiku koja je bez problema napunila ‘Kolarac’/KNU. Doduše, neki ga možda znaju još otkad je ispekao zanat dovoljno da okrene tradicionalne uloge bailor/cantaor u flamenku, tj. da prestane da iz pozadine peva za igrače (‘97. prvi svoj album, Undebel), ili po saradnji s nizom cenjenih gitarista (naš nedavni gost Visente Amigo, često Tomatito, na kraju neizbežno Pako de Lusia). Drugi put otkrivanja Sigale je preko muzike za filmove Fernanda Truebe, a sam režiser je imao možda i presudnu ulogu za povratak B. Valdesa (inače oca Hesusa Čuča Valdesa, vodećeg pijaniste/kompozitora na Kubi, nekad šefa Irakere) i globalni proboj El Sigale. Naime, Bebo i Dž. Gonzales su radili na Truebinom filmu Calle 54 u vreme kad je Sigala natrapao na njih; režiser je ‘uskočio’ i da Lagrimas Negras objavi na sopstvenoj etiketi, a i napravio im nagrađivani video Blanco y negro.

Potom se Sigala vratio flamenku u užem smislu (mada, kroz kubizam?) na albumu Picasso en mis ojos (2005, Sony BMG), zapaženo nastupio sa afričkim velikanom Salifom Keitom, i uz stalno turiranje ipak uspeo da kompletira odličan CD Dos lagrimas (2008), zaobiđe okoštalu a preskupu diskografsku industriju, i bar u Španiji objavi i proda ga u ogromnom tiražu, kao de lux izdanje uz dnevnik „Pais“. Uz kumove iz stare kubanske i izvorne iberijsko-romske garde, Dos lagrimas produžava skladni brak flamenka, bolera i tanga. Nije ni čudo, ako znate da je buleria, starinska andaluzijska narodna pesma, na Kubi evoluirala u bolero, da je Sigala ‘usvojio’ pevanje uz kubanski narodni ples rumbon (podvrsta rumbe, naravno) i salonski danzon, a naravski zadržao vekovne stilove svoje kulture, copla (bliska romansi) i solea (tragična, dramatično izvođena). Dodajte tome laganu dozu argentinskog tanga, zasluženi kompliment Sinatra flamenka, i… – otkud prošlog meseca fado, mala Misia s velikim glasom, i sada El Sigala, u serijalu ‘Velikani muzičke scene’ (uz Gekića, Madžara…) u akademskom ugođaju ‘Kolarca’, s ulaznicama 2200–2500 din.?

Iste večeri dok Arsen Dedić nastupa u Sava centru sa velikim orkestrima, Sigala se u KNU pojavio s akustičnim kvartetom (klavir, kontrabas, gitara, kahon/udaraljke). ‘Istom dušom’ interpretirajući domovinske klasike kao Dos crucos, latino-standarde poput Historia de un amor, i svoje aktuelne hitove kao Si te contara, bez napora – za razliku od većine flamenko-kolega, Sigala se, bar u ovom izdanju, ne deli sa životom dok peva – Sigalin kvartet nas je provezao do ovacija i bisa, večne Dos gardenias (čačača, a nije iz Ovče, Borče i Krnjače), i to sve za manje od sat i po. Rumba je bila značajan začin i za svetski proboj Paka de Lusije sredinom sedamdesetih. Vokalno i stilsko majstorstvo su neosporni u ovoj šmekerskoj mešavini Kuba na flamenko način, a svirači behu kompetentni, povremeno bljesnuli, no nijednom svingovali; gitarista je oštećen ozvučenjem, time i publika.

Poznavaoci Sigalinog opusa, povedeni rastućim intenzitetom emocija na njegovim novijim albumima – suze/lagrimas nisu uzalud lajtmotiv – očekivali su više, možda i katarzično, a ne lagano, tečno, gotovo osvežavajuće. No to će sačekati, nadajmo se, sledeće Dijeg(it)ovo gostovanje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure