

Bitef festival
Stigao program za 59. Bitef
Sa malim zakašnjenjem, a bez objašnjenja zašto, objavljena je selekcija ovogodišnjeg Bitefa. Biće sedam predstava, o kojima je uprava festivala javnost obavestila pismeno




Godina međunarodnih nagrada i izložbi Marka Kusmuka
Smatra se da je „Nord Art“, takozvano severno Venecijansko bijenale, najveća godišnja izložba savremene umetnosti u Evropi. Njeno ovogodišnje izdanje, koje je otvoreno u Renzburgu, a potom i u Berlinu, zanimljivo je ovdašnjoj publici zato što je jedan od izlagača slikar Marko Kusmuk, Sarajlija iz Beograda.
Marko Kusmuk pripada generaciji mlađih slikara, slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umetnosti Univerziteta u Sarajevu, a doktorirao u Beogradu. Imao je 14 samostalnih i 80 drugih izložbi u zemlji i inostranstvu, a početkom godine Fondacija Vladimir Veličković mu je dodelila prvu nagradu za crtež.
Sredinom maja Kusmuk je nagrađen na prestižnom međunarodnom festivalu „Venice Lands Art Prize“, u konkurenciji 320 umetnika, za ciklus Surditas.
Ovu najnoviju nagradu Kusmuk smatra dokazom da svoj rad usmerava u dobrom pravcu, odnosno, da priča njegovih deformisanih portreta iz pomenutog ciklusa dopire do publike. Naime, jedna od njih je dobila nagradu u Veneciji, a najveća među njima je, kako kaže Kusmuk, „fascinirala Vladimira Veličkovića. Ta slika ima lazurno-akvarelski savršeno izveden portret, koji, sa jedne strane, ima jasnoću i odlično izgrađen odnos formi, a sa druge strane, jedan potez koji kao da je pola toga obrisao i dao celoj slici slobodu. Ruke ispod su veoma jasne i snažne, i onda šest tih figura stoje jedna pored druge, likovno deformisane i kao takve nose izvesnu svežinu“. Marko Kusmuk objašnjava da se nikada nije držao određene tematike ili filozofije, u smislu da prvo odredi temu određene slike ili ciklusa, već se tema smišlja dok dela nastaju. „Vizuelno mi je uvek bio prioritet, mada trendovi diktiraju da se u startu mora reći čime se baviš i zbog čega. Mislim da se to dešava zbog toga što su kustosi previše uzeli primat i postali ravnopravni stvaraoci savremene umetnosti tako što svoje izložbe i koncepte jednako smatraju umetničkim delom“.
Zašto je ljudsko lice primarni motiv na njegovim slikama? „Koliko god da je ljudsko lice svakodnevica, toliko je i najkompleksniji oblik koji postoji. Da možemo da se stavimo u poziciju da smo bili slepi pa da odjednom progledamo, opet bi se najviše zabavili sa ljudskim likom. Oblik uha, te školjke je najkompleksniji oblik univerzuma. Zatim, napraviti boju lica, to je veliki majstorluk. Portret mi nudi najviše prostora da istražujem i da pokrivam sva polja koja umetnost podrazumeva“, objašnjava Kusmuk svoju opčinjenost ljudskim likom.
Osim po deformisanim portretima, prepoznatljiv je i po boji, koje na njegovim radovima gotovo da nema. Kaže da se koloritom igrao, „ali sada se ispostavilo da je najbolje kada ga ima malo, te sam boju skoro izbacio. Ostala je crno-bela dinamika, pa samo povremeno iz te sivkaste boje zazviždi nekakva tirkizna, koja tek tako postavljena nosi emociju na portretu.“
Beogradska publika je nedavno, povodom desetogodišnjice Div Art ateljea, imala prilike da vidi Kusmukove slike u prostoru u Luci Beograd gde Marko stvara, a nakon izložbi širom Evrope, koju polako osvaja, nagrađene slike će izložiti u decembru u Galeriji Haos.


Sa malim zakašnjenjem, a bez objašnjenja zašto, objavljena je selekcija ovogodišnjeg Bitefa. Biće sedam predstava, o kojima je uprava festivala javnost obavestila pismeno


U Subotici SNS je prekrio Mlin Smolenski, kulturni spomenik i mesto stradanja, banerom „Srbija pobeđuje“ bez dozvole Zavoda za zaštitu spomenika kulture


Čuo sam da je Disney strašno blizu tome da kompletan igrani film napravi bez ljudskog dodira. Scenaristi su se probali braniti, bili su dugo u štrajku. Pravilo koje su uspeli dobiti je da veštačka inteligencija može napisati scenario, ali da onda mora ići nekom živom scenaristi koji ima pravo to doraditi i sebe potpisati. Bojim se da će doći do ogromne manipulacije, jer će naći klince koji će to potpisati




Kada mladi ljudi kroz dramski proces shvate da u “Mišolovci” nema pogrešnog odgovora, da je greška legitiman alat učenja i da niko od njih ne očekuje gotov šablon, dešava se neverovatna transformacija. Oni brzo prepoznaju da su spori rezultati do kojih dolaze sopstvenim istraživanjem i traganjem mnogo stabilniji, dublji i trajniji od bilo kakve brze spoljašnje nagrade
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve