img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložba

Deformisana lica

12. jun 2019, 21:06 Tanja Čanak
Copied

Godina međunarodnih nagrada i izložbi Marka Kusmuka

Smatra se da je „Nord Art“, takozvano severno Venecijansko bijenale, najveća godišnja izložba savremene umetnosti u Evropi. Njeno ovogodišnje izdanje, koje je otvoreno u Renzburgu, a potom i u Berlinu, zanimljivo je ovdašnjoj publici zato što je jedan od izlagača slikar Marko Kusmuk, Sarajlija iz Beograda.

Marko Kusmuk pripada generaciji mlađih slikara, slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umetnosti Univerziteta u Sarajevu, a doktorirao u Beogradu. Imao je 14 samostalnih i 80 drugih izložbi u zemlji i inostranstvu, a početkom godine Fondacija Vladimir Veličković mu je dodelila prvu nagradu za crtež.

Sredinom maja Kusmuk je nagrađen na prestižnom međunarodnom festivalu „Venice Lands Art Prize“, u konkurenciji 320 umetnika, za ciklus Surditas.

Ovu najnoviju nagradu Kusmuk smatra dokazom da svoj rad usmerava u dobrom pravcu, odnosno, da priča njegovih deformisanih portreta iz pomenutog ciklusa dopire do publike. Naime, jedna od njih je dobila nagradu u Veneciji, a najveća među njima je, kako kaže Kusmuk, „fascinirala Vladimira Veličkovića. Ta slika ima lazurno-akvarelski savršeno izveden portret, koji, sa jedne strane, ima jasnoću i odlično izgrađen odnos formi, a sa druge strane, jedan potez koji kao da je pola toga obrisao i dao celoj slici slobodu. Ruke ispod su veoma jasne i snažne, i onda šest tih figura stoje jedna pored druge, likovno deformisane i kao takve nose izvesnu svežinu“. Marko Kusmuk objašnjava da se nikada nije držao određene tematike ili filozofije, u smislu da prvo odredi temu određene slike ili ciklusa, već se tema smišlja dok dela nastaju. „Vizuelno mi je uvek bio prioritet, mada trendovi diktiraju da se u startu mora reći čime se baviš i zbog čega. Mislim da se to dešava zbog toga što su kustosi previše uzeli primat i postali ravnopravni stvaraoci savremene umetnosti tako što svoje izložbe i koncepte jednako smatraju umetničkim delom“.

Zašto je ljudsko lice primarni motiv na njegovim slikama? „Koliko god da je ljudsko lice svakodnevica, toliko je i najkompleksniji oblik koji postoji. Da možemo da se stavimo u poziciju da smo bili slepi pa da odjednom progledamo, opet bi se najviše zabavili sa ljudskim likom. Oblik uha, te školjke je najkompleksniji oblik univerzuma. Zatim, napraviti boju lica, to je veliki majstorluk. Portret mi nudi najviše prostora da istražujem i da pokrivam sva polja koja umetnost podrazumeva“, objašnjava Kusmuk svoju opčinjenost ljudskim likom.

Osim po deformisanim portretima, prepoznatljiv je i po boji, koje na njegovim radovima gotovo da nema. Kaže da se koloritom igrao, „ali sada se ispostavilo da je najbolje kada ga ima malo, te sam boju skoro izbacio. Ostala je crno-bela dinamika, pa samo povremeno iz te sivkaste boje zazviždi nekakva tirkizna, koja tek tako postavljena nosi emociju na portretu.“

Beogradska publika je nedavno, povodom desetogodišnjice Div Art ateljea, imala prilike da vidi Kusmukove slike u prostoru u Luci Beograd gde Marko stvara, a nakon izložbi širom Evrope, koju polako osvaja, nagrađene slike će izložiti u decembru u Galeriji Haos.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Slučaj Šabačko pozorište

13.septembar 2026. Sonja Ćirić

Odlukom direktorke, Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava a glume samo tri glumca

Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava zato što je tako odlučila direktorka. Zbog toga 80 posto glumaca ansambla nije stalo na scenu godinu i po dana. Međutim, budžet pozorišta je 15 miliona dinara

Cenzura

12.septembar 2026. S.Ć.

Film Jasmile Žbanić je dobar za MoMu, ali ne i za direktorku Muzeja Jugoslavije

Bez obrazloženja, Gordana Vujović v.d. direktorka Muzeja Jugoslavije otkazala je prikazivanje filma Jasmile Žbanić „Blum – Gospodari svoje budućnosti“ na programu Leto u Muzeyu

59. Bitef

12.septembar 2026. Sonja Ćirić

Sutra počinje Bitef, karata ima

Od 13. do 20. septembra biće odigrano sedam predstava Bitefa. Rasprodate su karte za rusku, gruzijsku i tursku predstavu, a za ostale nisu

Ekspo 2027

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Sukob Ekspa i Ministarstva kulture zbog konkursa za kulturno stvaralaštvo

Ministar kulture Nikola Selaković zapretio je da će oboriti konkurs Ekspa za kulturno stvaralaštvo ukoliko podršku ne dobiju kandidati koje favorizuje Ministarstvo, tvrdi izvor „Vremena“ blizak jednom članu komisije, što je zakočilo objavljivanje rezultata konkursa

ne:Bitef

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Tim ne:Bitefa: Naš gerilski poduhvat je izvan dometa vlasti

Dužnost bitefovske zajednice je da kroz ne:Bitef pruži otpor kidnapovanju zvaničnog festivala, kažu u timu koji 20. septembra organizuje ne:Bitef sa gostima i temama koje smo navikli da viđamo na Bitefu

Komentar
Overavanje potpisa za Studentsku listu, veliki red

Komentar

Sitne i krupne pakosti: „Alšksndar Vučić“ protiv gerile

Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja

Nemanja Rujević
Veliki transparent Studenti pobeđuju ispred Narodne skupštine

Pregled nedelje

Padaj mržnjo i nepravdo

Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti

Filip Švarm
23. maj

Komentar

Rađanje građana iz duha republike

Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure