img
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjiga o filmu 1

Deficitarna roba

21. mart 2018, 20:42 Miroljub Stojanović
Copied

Ponovo je objavljena (konačno) Istorija filma Dejvida A. Kuka, kultna knjiga i među najrelevantnijim te vrste na svetu

Trotomna Istorija filma Dejvida A. Kuka u izdanju Klija godinama se smatra deficitarnom knjigom s obzirom da je rasprodata ubrzo nakon objavljivanja, pa zato njeno nedavno reizdanje znači dobar izdavački potez. Ovo drugo izdanje je dopunjeno i izmenjeno, i ima dva a ne tri toma. Objavljeno je u ediciji ARS Cinema, jedne od najprestižnijih i najkonkurentnijih filmskih edicija kod nas.

Dejvid A. Kuk je profesor medijskih studija Univerziteta Grinsboro, u Severnoj Karolini, a njegova Istorija filma je već doživela pet izdanja. Istorija (narativnog) filma iz perspektive Dejvida Kuka umnogome se razlikuje od sličnih istorija filma koje su pisali njegovi prethodnici. Istorija filmske umetnosti (u 5 tomova) nemačkih istoričara Ulriha Gregora i Ena Patalasa kao i najobimnija Istorija filma do sada, Žorža Sadula (u čak 10 tomova obrađeno je oko 16 000 filmova) jesu dela nastala u uslovima prilično stabilnog poimanja filma, što on medijski jeste i toga koje su estetičke, produkcione, tržišne i ideološke pretpostavke njegove autohtonosti.

Tehnološka i digitalna revolucija anulirale su, međutim, mnoge od ovih parametara, pa se i sama priroda medija konvertovala srazmerno tehnološkoj destabilizaciji koja je prekomponovala čitavu produkcionu, distribucionu i recepcijsku mapu. O tome Dejvid Kuk, uostalom, i kaže u predgovoru drugom srpskom izdanju svoje knjige: „Već 2010. godine hiljade malih kompanija mogle su proizvoditi filmove za delić cene holivudskog proizvoda. Čak ni postprodukcija više nije skupa zahvaljujući softveru za nelinearnu montažu, koja se može instalirati na kućni računar.“ Ovo pominjemo jer je od enormnog značaja privid demokratizacije koji se ukazao mogućnošću pravljenja filmova, ali kojoj se gubi svaki trag kad proizvedeni film treba distribuirati, plasirati, učiniti ne samo konkurentnim, no uopšte vidljivim. Nije nimalo slučajno što u završnici knjige veliki prostor (čak nesrazmerno veliki) Kuk posvećuje digitalnoj sferi. Nije reč samo da film medijski rekonfigurira u jedan viši ili makar prelazni tehnološki oblik, koliko o tome da ovaj tehnološki aspekt dramatično omeđuje njegovu izražajnu prirodu.

Budući da govorimo o originalnom petom izdanju koje se pojavilo 2016. godine, a koje je sada u srpskom prevodu Jelene Petrović pred nama, za poštovanje je i divljenje u kojoj meri Kuk apdejtuje svoju knjigu i vodi računa da ova pomeranja u vremenu u odnosu na prethodna izdanja registruje i ne propušta da mnoge autorske glasove, fenomene i pokrete integriše u vrednosni sistem.

Kukova Istorija filma imponuje brojnim aspektima: od tekstualne jednostavnosti do kompetentnih uvida u sve istorijske faze, od problematizovanja pojedinih kinematografija, razdoblja i škola, pa do autorskog principa koji je najuočljiviji na primeru kanonizovanih reditelja. Njegove filmske analize su ne samo dragocene no i lucidne, kakva je ona Hičkokovog filma Vrtoglavica („Vrtoglavica je film građen u vidu serije silaznih spirala“). Njegova spisateljska odnosno istoričarska metodologija temeljena je u sintezi, i da bi se svetski filmski prostor učinio komplementarnim, nije samo stvar ogromnog eruditskog, filmskog i informatičkog polja koliko pre svega vrlo doktrinaran politički stav da je svet jedan i da film i filmska umetnost, čak i kada ne progovaraju kosmopolitskim glasovima mimo svojih intencija, pripadaju svetu i da je svako uskogrudo nacionalno prisvajanje svojevrsna humanistička regresija.

Ono što je u Kukovoj kombinatorici fascinantno, čak i uistinu novo, jeste uspostavljanje analogija. Pojedine kinematografije, modeli pripovedanja, te načini njihovog dovođenja u vezu sasvim su saglasni s njegovim analitičkim darom. Ako se ovoj knjizi išta može prebaciti, to je da je zarad širine ponekad žrtvovala dubinu i pojedine aspekte svoje teme tretirala nesrazmerno površnije u odnosu na neka znatno obuhvatnija poglavlja (tako je, primera radi, meksička kinematografija, svakako najvažnija u istoriji latinoameričkog filma, neadekvatno predstavljena u nekoliko prigodnih redova). I za način na koji je zastupljen srpski film mogli bismo prigovoriti, ali je, s druge strane, za poštovanje što su se u ovoj Istoriji našli Srđan Dragojević ili Milutin Petrović!!! Naravno, svesni smo činjenice da će i moguća skala prigovora posedovati nužno subjektivna obeležja.

Bogatstvu ove knjige doprinosi i indeks više od tri hiljade i četiri stotine filmova i imena, a za svaku pohvalu je i indeks pojmova. Ne treba nimalo sumnjati u komercijalni potencijal ove knjige i ne bi predstavljalo iznenađenje da ona u svojoj nezaobilaznosti postane svojevrsni izdavački hit. Pravi izdavački dragulj ona već svakako jeste. Koliko bi zapravo bilo realno da i ovo izdanje u skorije vreme doživimo kao deficitarnu robu?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure