
Premijera
„Karmadona“ premijerno u Torontu: Direktan sud bez kompromisa
Mediji su puni hvale za srpski film „Karmadona“ čija je svetska premijera upravo održana na festivalu u Torontu, opisuju ga kao direktan sud stvarnosti bez kompromisa
Pred novogodišnje praznike, TV program se napuni reklamama. Ovo je vreme kada se najviše kupuje, kada i sirotinja odreši kesu, pa je ponekad na komercijalnim televizijama nemoguće gledati film ili seriju zbog ogromnih blokova reklama. Neke kompanije žele da obeleže godišnjicu, neko želi da se pohvali rezultatima, piče reklame za novogodišnje koncerte – dobijamo novogodišnju čaroliju izobilja u krizna vremena. Znate da se supermarketi i hipermarketi nadmeću u ponudi za prazničnu trpezu, a obavezan deo ponude je famozni svinjski but – svećica na svakoj našoj jelki.
Godinama – dok nisu postojali dečiji kanali, ovo je bilo vreme kada su u reklamama lansirali neku glupost kao „novogodišnji hit za vašu decu“! Autići na daljinski, lutka koja plače ili pije vodu pa piški, a pelene koštaju ko za pravo dete, bakugani, bejblejdovi, yugijo karte, princeze, barbike i konjići, tomas vozići, ovaj spisak nema kraj. Mehanizam je jednostavan – glupa i agresivna reklama, milion puta ponovljena, dovešće nužno do stvaranja potrebe, pa želje kod vašeg deteta i onda nema nazad, ili vi ili neko od familije – nabaviće dotičnu glupost deci.
No, ove godine – sirotinja viri na sve strane. Nema novogodišnjeg glamura, svako se o svom jadu zabavio. No, ako želite da vidite gde se slavi – pratite Deda Mraza.
Po pravilu – znamo da će on prvo da svrati do Koka-Kole, tu radi, to mu je firma i tu ga očekujemo. Možda će svratiti i do tržnih centara – oni se takođe reklamiraju kao mesto super provoda i super novogodišnjih sniženja, koja će biti jedina prilika da trgovci prodaju nešto što inače ne bi mogli jer je kupovna moć smanjena.
No, poseban rat zametnuo se među operaterima mobilne telefonije. Jedan od njih prikazuje Deda Mrazove na krovovima koji pripremaju vreće pune – nečega, nisam uspeo da provalim šta nam donose. No, pokazalo se da nije bitno šta želimo – već je važno koliko sreće očekujemo. Nude nam 50 odsto više svega!?? U ovom slučaju je sniženje obesmišljeno jer je sve sniženo. Ne želimo dobro – nego odlično, što je hrabra želja u doba krize. Mogu da pohvalim ovakav životni stav jer predstavlja nemirenje sa apatijom i prosekom.
Sledeći operater je prikazao hipstere na krovu (fasciniran sam potrebom mobilnih operatera da likove u reklamama meću na krov ko bazne stanice), a nude se novi telefoni i besplatna komunikacija sa odabranim brojevima/ osobama. Ta srećna i nasmejana deca su takođe pusta želja, jer ih očajnički tražim oko sebe i zaista teško nalazim.
Domaći operater se nije posebno upleo u trku, kao da je posustao sa idejama. Razmišljao sam šta bi bila njihova novogodišnja poruka – shvatio sam da bi jedino realno bilo poručiti „Još smo naši!“ (Nisu nas prodali!). Ne mora da nam komunicira Deda Mraz i ostali stranci – razumemo se!
Pitam se – da li ovolika opsednutost komunikacijama znači da smo kao društvo tehnološki napredovali? Ako smo već toliko aktivni na Facebooku, ako nam je važna brzina protoka – hoće li se taj kvantni skok osetiti kao napredak u obrazovanosti radne snage. Ovaj mobilni Deda Mraz takođe promoviše izuzetnost – to mu dođe kao želja da se bude bolji od drugih i nadmaše očekivanja. Mobilni nas podstiče da komuniciramo sa bliskim osobama – što je takođe za pohvalu jer smo se odrodili i otuđili. Priznajem da mnogo više volim da se sa dragim ljudima viđam uživo, ali i telefoniranje, SMS ili e-mail se računa kao komunikacija i pitanje za zdravlje. Naravno, u svim ovim ponudama nemojte pokušavati da pronađete ekonomsku logiku. Jedan moj zaludni poznanik, čovek cepidlaka, računao je u dinar mesečne ponude za pretplatu kod sva tri operatera mobilne telefonije i utvrdio da su razlike zanemarljive. Odluku donosite prema telefonu koji ćete dobiti uz pretplatu ili će odlučiti činjenica u kojoj mreži je familija. Ovaj spisak dobrih želja, pretplatnika, paketa i komunikacija, naravno, ima samo jednu manu – plaća se, bilo pripejd ili postpejd. Vaša želja da telefonirate, šaljete SMS, visite na Fejsu ili Tviteru – košta, ali hajde da se ne lažemo, neko je i do sada plaćao sve one paketiće koje smo godinama dobijali od sindikalnog Deda Mraza, zaticali pod jelkom, ili dobijali uz poljubac od voljene osobe. Sve ove reklame mogu da nam u doba praznika poruče istu stvar, na tome im hvala – viđanje sa prijateljima, familijom i ostalim dragim osobama ne košta ništa a pruža istu radost!
Mediji su puni hvale za srpski film „Karmadona“ čija je svetska premijera upravo održana na festivalu u Torontu, opisuju ga kao direktan sud stvarnosti bez kompromisa
Ako se složi Skupština Grada, Fest će biti održan od 21. do 28. decembra. Bio bi to jedini način da se zaboravi na sve ono što koči realizaciju ovogodišnjeg izdanja
Netačna je teza izneta ovih dana da nema preciznog uvida u stanje hala Beogradskog sajma, te da je procena troškova njihovog privođenja novoj nameni zbog toga neizvesna, kaže profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu Dušan Najdanović
Ove godine najposećeniji dan Sajma knjiga pada 1. novembra, na godišnjicu smrtonosnog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Da li je, praveći raspored jesenjih manifestacija, uprava Beogradskog sajma zaboravila na to
Narodno pozorište demantuje da je iz teksta kojim objavljuje vest o nagradama na festivalu „Purgatorije“ u Tivtu izostavilo fotografiju glumice Vanju Milačić
Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika
Bes, pendreci i suzavac Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve