
Kulturna politika
U kulturi samo tri plana za 2026, a ostalima kako bude
Koliko je poznato, samo Akademska knjiga, Beogradsko dramsko pozorište i Beogradski festival igre imaju plan za ovu godinu. Ostali će se snalaziti, pa kako im bude

Prva retrospektivna izložba Miodraga Dade Đurića otvorena je u Galeriji SANU. Amaret Zidon, autorka izložbe i umetnikova ćerka, odabrala je 50 radova od kojih se mnogi od njih prvi put prikazuju
Retrospektivna izložba „Dado: Istorija prirode 1953‒2000”, autorke Amarant Zidon, kćerke umetnika, otvorena je u nedelju Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti. To je prva retrospektivna izložba Miodraga Dade Đurića u Beogradu. Predstavljeno je više od 50 radova iz brojnih muzejskih i privatnih kolekcija, od kojih su neki prvi put prikazani.
Izložbom su mapirane sve etape umetnikovog stvaralaštva u razdoblju od 1953. do 2000. godine, od beogradskog perioda i slike „Marko Čelebonović i sovac”, koja je označila zaokret ka pronalaženju sopstvenog izraza, preko njegovog rada u Francuskoj i izlaganja u Americi, do poslednjih godina kada grafiti i dečji crteži postaju deo njegovog grafičkog izraza, a murali, skulptura i digitalni kolaži mediji koji ga okupiraju.
„Morala je da se održi ovde, u Beogradu, jer je tu Dado izmislio svoj poseban stil, među svima toliko prepoznatljivom, sredinom 1950-ih, stvarajući dve velike slike ’Biciklista’ i ’Sveta Bogorodica’“, rekla je na otvaranju izložbe Amarant Zidon, i istakla da se „među izloženim radovima nalaze pravi dragulji. Takvo delo je, recimo, ’Pokojni obućar’ iz sedamdesetih godina, ili tri do sada javnosti nepoznata rada iz Muzeja savremene umetnosti, koja datiraju iz pedesetih. To su radovi ’Porodica majmuna’, ’Bikini’ i ’Vrteška’.“
Loren Le Bon, predsednik Centra Pompidu, čija kolekcija je jedna od nekoliko inostranih koje čuvaju radove Dada Đurića, istakao je da je “Dado jedan od retkih umetnika koji je, poput Pikasa, uspeo da izmisli svoj stil, neponovljiv, a da se neprestano iznova izmišlja“.
Izložbu priređuju Galerija SANU u saradnji sa Fondacijom „Plavo” i Fondacijom „Za srpski narod i državu”, a trajaće do 2. marta 2025. godine.

Koliko je poznato, samo Akademska knjiga, Beogradsko dramsko pozorište i Beogradski festival igre imaju plan za ovu godinu. Ostali će se snalaziti, pa kako im bude
Jubilarna godina, 185 godina pozorišnog života u Šapcu protekla je otpuštanjima, ukidanjem predstava i repertoara, malobrojnom publikom u Šabačkom pozorištu

Opština Vračar inicijativom pokušava da realizuje odluku koju je Grad doneo još pre pet godina: podizanje spomenika Milošu Crnjanskom
Iskustvo iz 2025. dozvoljava bojazan da u ovoj godini verovatno neće biti nekih uobičajenih festivala, a da je održavanje većine pod znakom pitanja
Uprkos praznog budžeta i nebrojenih prepreka, kulturna scena je ove godine imala mnoge uspehe. To je dokaz da kultura u Srbiji može i iz kamena da izraste
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve