„Lavirint devedesetih“ je naziv izložbe koja je stalna, pa je prostor u centru Beograda gde je postavljena već nazvan "Muzej devedesetih". Njeni autori pozivaju na preispitivanje: da li smo još uvek zarobljeni u deceniji koja je promenila tokove života miliona ljudi na ovim prostorima
Stalna postavka izložbe „Lavirint devedesetih“ otvorena je od utorka, 3. juna, svakodnevno od 10 do 20 sati u prostoru Fondacije M90, u Kneza Miloša 3 u Beogradu. Autori izložbe su Dubravka Stojanović, Igor Štiks i Dejan Ubović.
Pre dve godine „Lavirint devedesetih“ realizovan je kao pilot izložba u Prostoru „Miljenko Dereta“ u Beogradu, zatim u Sarajevu u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine gde ju je posetilo više od 6000 posetilaca, a nedavno i u Podgorici, u Modernoj galeriji, gde će biti otvorena do 13. septembra.
Zahvaljujući ovoj izložbi, prostor u Kneza Miloša 3, u blizini Narodne i Gradske skupštine, nov je izložbeni prostor u Beogradu.
Kako je, pored svetonazora gradske vlasti i Ministarstva kulture Fondacija M90 uspela da dobije prostor u centru, i da organizuje stalnu postavku o devedesetim?
Formalni nismo muzej
Dubravka Stojanović za „Vreme“ kaže da još uvek prostori mogu da se iznajme a da se ne zavisi od grada ili države. Dve godine su ga tražili, jer je bilo potrebno da pored izložbenog dela imaju i prostor za tribine, debate, konferencije… To nije bilo lako naći i neverovatna je sreća da se „predivna kuća Čedomilja Mijatovića našla na tržištu.“
„Kuća je stara 150 godina, pripadala je značajnom srpskom političaru i njegovoj ženi Elodiji, Britanki koja je osnovala Srpsko-britansko društvo. Napisala je i istoriju Srbije! Vrlo neobični ljudi“, kaže Stojanović.
S obzirom da će u njemu biti prezentovana uvek ista tema, Devedesete, o ovom prostoru se govori kao o „muzeju devedesetih“.
Foto: Promo„Lavirint devedesetih“
„Formalno nismo muzej, već stalna postavka ’Lavirint devedesetih’. Verujemo da je takva postavka neophodna baš u Beogradu, iako je izložba posle Beograda bila u Sarajevu, a ove godine je i u Podgorici. Sa svakom novom izložbom se postavka menja i unapređuje, pronalazimo nove eksponate, ukidamo one koji nisu jasno prenosili poruku koju smo želeli“, objašnjava Dubravka Stojanović.
Sagledavanje devedesetih
Cilj „Lavirinta devedesetih“ je pokretanje novog procesa sagledavanja decenije koja je promenila tokove života miliona ljudi na ovim prostorima (ali i globalno), a čije posledice osećamo i danas, možda više nego ikad.
Postavka postavlja pitanje da li smo, kao pojedinci, ali pre svega i kao društvo, uopšte izašli iz lavirinta u koji smo upali početkom 90ih.
Koristeći lavirint kao metaforu zaglavljenosti, posetioci izložbe susreću se sa sobama koje su tematski podeljene na ključne segmente koji su obeležili devedesete godine prošlog veka – obmana, nasilje, tranzicija, ali i humor, nepristajanje, noćni život, fragmenti sreće.
Ova izložba je pokušaj da devedesete budu prikazane drugačije, slojevito i kompleksno – i za one koji su devedesete proživeli i za one koji ih tek upoznaju. Ona otvara prostor za nova pitanja, za regionalno razumevanje i drugačiji javni razgovor o nasleđu devedesetih.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Održan je prvi festival „Vražogrnački TočakRok“. Bilo je više od hiljadu ljudi. Vrhunac je bilo izvođenje numera čuvenog EKV-a. Sve to u selu nadomak Zaječara u kome je za nedelju dana najavljena Gitarijada
Uprava SKC-a je napravila svoju verziju zloglasne izložbe „Izopačena umetnost“ iz 1937. godine, jedne od najvećih sramota neke vlasti u istoriji umetnosti i kulture – kažu studenti u blokadi
Nakon što je NAFFIT zbog moralnih razloga napustio njegov izvršni direktor Vladimir Vasiljević, „Vreme“ saznaje da su i iz Umetničkog saveta ovog velikog državnog projekta otišla tri člana
Na Sarajevo film festivalu tapšalo se Srbiji zbog nagrađenih umetnika Stefana Đorđevića, Ivane Mladenović i Andrije Kuzmanovića, ali i zbog protesta kojima su reditelj Stefan Đorđević i njegov mladi kolega iz Bosne i Hercegovine Adem Tutić posvetili svoje nagrade
Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema
Devojke i momci – žrtve krvave nedelje – konačno su privukli pažnju Evrope. A u zemlji, dobar deo naprednjačkog biračkog tela više se ne pita da li će biti penzija i plata ako Vučić ode s vlasti, već hoće li ih primati ako ostane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!