img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložba

Čovek koji je pronašao budućnost

29. новембар 2017, 22:31 Milica Kosanović
fotografije: noesis
Copied

Izuzetno veliko interesovanje u Solunu za izložbu o Nikoli Tesli, o kome se u Grčkoj malo toga znalo dok nije objavljena prva od nekoliko knjiga Georgiosa Stamkosa o velikom naučniku

Za „Vreme“ iz Soluna

U Solunu, u Muzeju Tehnologije NOESIS, u saradnji sa Muzejom Nikole Tesle iz Beograda, 4. novembra je otvorena izložba „Nikola Tesla: Čovek koji je pronašao budućnost“. Predviđeno je da traje do kraja marta, ako ne bude produžena do leta, kako se već priča, s obzirom na veliko interesovanje publike.

Na otvaranju je bilo oko 2000 ljudi. U ogromnom holu Planetarijuma, ljudi su se tiskali oko čudne sprave visine 4,5 metara koja je uz praskanje i zvuke rok muzike isijavala fluorescentne, veštačke munje do tri metra dužine. Bio je to veliki Teslin transformator, Teslin kalem, koji je specijalno za tu priliku i prvi put u svojoj istoriji, istina samo za taj jedan dan otvaranja izložbe, napustio Beograd. Impulsivni ples električnih pražnjenja odvijao se u ritmu muzike iz filma Dr Who, ali i u ritmu impresivne muzičke teme po kompoziciji Riharda Štrausa Tako je govorio Zaratustra iz filma Stenlija Kjubrika Odiseja 2001.

Dok je Teslin kalem proizvodio spektakularne munje, u sekundarnom kalemu okačenom na zidu napon je dostigao 12.000.000 volti – eto zašto je Tesla nazvan Prometejom elektriciteta. Jer kao što je Prometej bogovima ukrao vatru i poklonio je ljudima, Tesla im je ukrao munju i poklonio je ljudima.

Pred ulazom u galeriju, u kojoj je glavni korpus Tesline izložbe, postavljena je kopija čuvene Meštrovićeve skulpture Tesla. Izložba je podeljena na tri celine: u prvoj je pokazana hronologija Teslinog života, u drugoj njegova dostignuća, a u trećoj Teslin način razmišljanja i pogledi na svet, stavovi o ulozi nauke u društvu, o socijalnoj jednakosti i pravdi. Jer osim genijalnog naučnika i pronalazača, Tesla je bio filosof, sanjar i vizionar, pa je za mnoge to bio najinteresantniji deo postavke. Izloženo je 15 interaktivnih eksponata, kao što su indukcioni motor, mali Teslini kalemi, brod „Teleautomaton“ (kojim je Tesla 1898. u njujorškoj luci na oči zaprepašćenog sveta upravljao daljinskim upravljačem), makete aviona sa vertikalnim poletanjem (V/TOL), dostignuća u razvoju X zraka (Teslogram), „Kolumbovo jaje“, dokumenti, planovi i nacrti u vezi sa bežičnim prenosom energije, deo čuvenih Teslinih eksperimenata iz 1899. godine u Kolorado Springsu, dokumenti i fotografije iz života i mnoga druga svedočanstva o apsolutnoj duhovnoj i fizičkoj posvećenosti radu i posebnom načinu života.

Portret od lampi

Noesis – Centar za širenje nauke i Muzej Tehnologije u Solunu – nalazi se u blizini Meditarranean Cosmosa, poznatog šoping-mola na putu za Halkidiki, lako se prepoznaje izdaleka po karakterističnoj srebrnoj kugli planetarijuma. U stalnu postavku muzeja uvršten je i najveći na svetu Teslin portret napravljen od električnih sijalica, gospodin Leonidas Gimnopulos nam je poverio da je na tu ideju došao kad je u jednom australijskom muzeju video portret Merilin Monro, napravljen od šolja za kafu različitih boja. Teslin portret od sijalica je 2009. realizovao grafički dizajner Nikos Mucis, a instalacija je postavljena povodom otvaranja stalne izložbe Interaktivnih eksponata Noesisa poznate pod nazivom Tehnopark.

Inicijator ove izložbe je bio beogradski Muzej Nikole Tesle. Nakon toga, brzo se prešlo na realizaciju projekta, kaže Leonidas Gimnopulos, koji je odgovoran za izložbe i razvoj Noesisa. „Reakcije posetilaca su izuzetno ohrabrujuće, niko se nije nadao ovolikoj poseti. Već prve nedelje, desetine grupa učenika posetile su izložbu ili su rezervisale posetu. Imamo rezervisane grupne posete do polovine februara, ali je veliko interesovanje i individualnih posetilaca“, rekao je Gimnopulos.

Pravi izazov za organizatore bio je prenos velikog Teslinog kalema, visine 4,5 metara, iz Muzeja u Beogradu do Soluna. Smešten je u 12 kutija, težine 900 kilograma. Ekipa od pet specijalno obučenih tehničara, među kojima i stručna lica iz Beograda, ceo jedan dan su montirali kalem.

U Grčkoj, osim za Teslin kalem i jedinicu Tesla (T) nije se mnogo toga znalo sve do bombardovanja Srbije. Naime, prva knjiga o Nikoli Tesli objavljena na grčkom jeziku Nikola Tesla: Prorok 21. veka objavljena je svega nekoliko dana pred bombardovanje Beograda i Srbije. Njen autor je Georgios Stamkos (koga čitaoci „Vremena“ znaju po analizama grčke političke svakodnevice), a posle te napisao je još dve knjige o Tesli: Teslin čudesni svet (2004) i Tesla, zabranjeni naučnik (2007). Georgios Stamkos smatra da je Tesla danas jedan od najpopularnijih ljudi na svetu zato što je „heroj nove epohe interneta i slobodne energije. Do kraja devedesetih prošlog veka većina studenata primenjenih nauka, fizike i tehnologije, na zidu su držali Ajnštajnov plakat, a danas na njegovom mestu stoji Tesla. On je novi heroj i arhetip naučnika 21. veka. Zašto? Zato što je bio naučnik autsajder koji je sam otvorio svoj put, često stojeći nasuprot kompletnog javnog mnenja. Bio je haker koji je krao tajne prirode i poklanjao ih čovečanstvu.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Iz života kulture

22.јул 2025. Sonja Ćirić

Prisilna deblokada SKC-a i DKC-a: I šta sad?

Počelo je čišćenje Dvorane KCB-a koja je u petak neplanirano odblokirana. Jutrošnje „oslobađanje“ SKC-a bilo je namerno i pokazno: da narod vidi šta ga čeka

Novi Sad

21.јул 2025. S.Ć.

Vojnička pasuljijada i Beograđani dobili novac za kulturu Novog Sada

Veći deo novca iz budžeta predviđenog za kulturu Novog Sada dodeljen je projektima iz Beograda koji nemaju veze sa kulturom

Država i kultura

20.јул 2025. S.Ć.

Ministarstvo kulture: Svakog dana poklon za drugi grad

Ministarstvo kulture je u julu gotovo svakog dana doniralo novac jednom od gradova uključenih u projekat „Gradovi u fokusu“ s namerom da poseje kulturu van prestonice

Festival

19.јул 2025. S.Ć.

Počinje “Palić”: Tokom pet festivalskih dana biće 140 filmova

Iako kraći za dva dana nego inače, ovogodišnji Festival evropskog filma na Paliću imaće 140 filmova, a počeće dodelom nagrade “Lifka” Svetozaru Cvetkoviću I Sergeju Loznici

Kadrovi

19.јул 2025. S.Ć.

Ljubica Vraneš je novi SNS kadar na čelu Beogradske opere

Solistkinja Opere Ljubica Vraneš postala je direktorka umesto kolege Dragoljuba Bajića koji je avanzovao za v.d. upravnika Narodnog pozorišta. Krajem decembra odbila je da pruži ruku dirigentkinji zbog crvene rukavice

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure