Jugoslovenska kinoteka obeležava dolazeći stoti rođendan Miodraga Petrovića Čkalje izložbom o njegovim ulogama i radio i televizijskim emisijama zbog kojih su ulice ostajale prazne
„Pobeda osmeha“, naslov je izložbe kojoj Jugoslovenska kinoteka obeležava stogodišnjicu rođenja Miodraga Petrovića Čkalje, glumca zbog kog se decenijama cela Jugoslavija okupljala ispred radio aparata i televizora kako bi uživala u njegovim ulogama bez kojih tadašnje humoristične serije ne bi nikog nasmejale.
Izložba se otvara u utorak, u zgradi Kinoteke u Uzun Mirkovoj 1, a njena autorka je Irina Kondić. Vrlo moguće da će Čkaljin kostim dok je glumio čuvenog Jovanču Micića, glavnu ulogu u filmu „Put oko sveta“ (1964.) u režiji Soje Jovanović, biti atrakcija izložbe. Deo izložbe je i digitalno restaurisana verzija ovog filma.
U tekstu „Lečio je ljude smehom“ Ana Marije Rosi koji je objavljen u najnovijem broju časopisa „Kinoteka“, citirana je Čkaljina izjava za TV Beograd o popularnosti:
Foto: Jugoslovenska kinotekaČkalja u filmu „Sreca u torbi“ iz 1961.
„Mi smo bili prva posleratna generacija koja je stvarala humor koji danas svet voli i hoće da gleda. Mi smo takoreći iz vojničkih bluza došli da radimo svoje poslove. I radili smo, stvarali smo. Prvo je bilo ’Veselo veče’, posle toga televizija, i kad smo postali svesni da smo popularni, mi smo već bili umorni, tako da stvarno tu popularnost niko nije ni osetio, niti ga je ona mnogo opteretila.“
A povodom „Vesele večeri“, Ana Marija Rosi podseća:
„Za široku publiku, Čkalja je rođen u ’Veseloj večeri’, humorističkoj emisiji Radio Beograda koja je smišljana u neprijatnoj 1948. godini da bi se oglasila 6. marta 1949. Treba znati šta su bile vesti i prikaz događaja u vreme surovog oglašavanja Informbiroa, i koliko su ljudi bili željni smeha da im razgali dušu koju je pritiskala neprijatna zbilja. Tako je nastala humorističko-satirična emisija koja je emitovana nedeljom u osam sati uveče. Ulice, restorani i bioskopi bi se u to vreme praznili, a ljudi su sedeli pored radio-aparata očekujući da kroz prijemčiv komično-alegorijski ton čuju ono što ni šapatom nije smelo da se izgovori. Bilo je to vreme kada je na 63 stanovnika dolazio jedan radio! Narod se okupljao oko zvučnika koji su bili postavljeni u parkovima i na ulicama, a samo srećnici su sedeli pored svog „kosmaja“. Emisija je počinjala tako što bi spiker najavio uključenje Radio Beograda, Radio Zagreba, Radio Titograda, Radio Sarajeva i Radio Novog sada. To je najdugovečnija emisija u istoriji Radio Beograda jer je emitovana do 2001. godine.
Foto: Vreme arhivaMija Aleksić i Miodrag Petrović Čkalja Servisna stanica
Glumci koji su učestvovali u izvođenju tekstova postali su brzo popularni u narodu, a posebno dvojica među njima – Miodrag Petrović Čkalja i Mija Aleksić. Glumac Mića Tatić bio je jedan od članova ekipe ’Vesele večeri’ i prilikom obeležavanja 25. godišnjice izvođenja tog programa, rekao je: “Dva glavna stuba, da kažem potporna, oko kojih smo se svi okupljali – Mija Aleksić i Miodrag Petrović Čkalja – uvek su davali osnovni ton i osnovnu boju ovoj humorističkoj emisiji, a svi mi drugi nastojali smo da maksimalno damo svoj udeo, da domašimo do nivoa njihovog humora.“
Miodrag Petrović Čkalja je rođen 1. aprila 1924. godine u Kraljevu. Mnogo kasnije, 1. aprila 1977. godine pisac Duško Radović počelo je svoju emisiju „Beograde dobro jutro“ ovim rečima:
„Danas je rođendan Miodraga Petrovića Čkalje. Neka su blagosloveni ono dvoje Kruševljana kojima je tako nešto palo na pamet.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sin i ja stvaramo u porodičnoj kući, u našem kućnom studiju, ne sukobljavamo se, imamo blizak i topao odnos. Isto sam to zaključio dok sam čitao knjigu koju je napravio Spenser Tvidi, o ljudima koji prave muziku iz svog “bedroom” studija. Išao je sa drugarima po kućama i gledao kako ljudi snimaju uz pomoć štapa i kanapa
Na kraju “običnih” godina prave se liste knjiga, filmova i pozorišnih predstava. Međutim, ova godina je bila jedna od onih koju ćemo pamtiti po intenzivnoj borbi za društvene promene pa nema smisla ponašati se kao da je sve regularno. Zato ću u ovom tekstu pisati ne samo o predstavama već i o pozorišnim utiscima koje ćemo poneti iz 2025. godine
Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (2)
Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč
Poslednja objava o aktivnostima ministra Nikole Selakovića na sajtu Ministarstva kulture je od 29. decembra. Ali to što ne otvara izložbe, ne znači da nema druga posla
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!