img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige – Pohvala ljubavi

Četvrta ljubav Alena Badjua

19. decembar 2012, 22:57 Muharem Bazdulj
Copied

Knjiga Alena Badjua govori o ljubavi, a napisana je u formi intervjua. Badjuov sagovornik je Nikola Trung, a knjiga je nastala iz javnog intervjua održanog 14. jula 2008. godine u sklopu teatarskog festivala u Avinjonu. U uvodu knjige Badju navodi kako je knjiga zapravo elaboracija onoga što je tog dana izrečeno, a da se trudio da tekst sačuva spontan ritam, jasnoću i energiju. Trud je, kako se to kaže, urodio plodom

Novosadska izdavačka kuća „Adresa“ objavila je prošle godine knjigu Vladimira Tasića Svetovi Alena Badjua. (Vidi prikaz Ivana Milenkovića; „Vreme“ broj 1083) U pomenutom prikazu Milenković Badjuove knjige naziva „teškim, nekomunikativnim i neprozirnim“ potencirajući Biće i događaj, Etiku te Logiku svetova. Inače, Tasićeva studija je prije „oknjiženja“ emitovana na Trećem programu Radio Beograda, i to pod ponešto drukčijim naslovom – Matematika, poezija, politika: ljubavi Alena Badjua.

Glavna tema Badjuove knjige originalno objavljene početkom 2011. godine nije ni matematika ni poezija ni politika. Knjiga se zove Eloge de l’amour i bavi se, kako se i iz naslova vidi, ljubavlju. (Ove godine je objavljena u prevodu na engleski pod naslovom In Praise of Love.) Izdavač srpskog prevoda pod naslovom Pohvala ljubavi (iz pera Olivere Miok) je ponovo novosadska „Adresa“. Poslije čitanja gotovo da bi se moglo reći kako je upravo ljubav – četvrta ljubav Alena Badjua.

Knjiga govori o ljubavi, a napisana je u formi intervjua. Badjuov sagovornik je Nikola Trung, a knjiga je nastala iz javnog intervjua održanog 14. jula 2008. godine u sklopu teatarskog festivala u Avinjonu. U uvodu knjige Badju navodi kako je knjiga zapravo elaboracija onoga što je tog dana izrečeno, a da se trudio da tekst sačuva spontan ritam, jasnoću i energiju. Trud je, kako se to kaže, urodio plodom. Knjiga se čita s lakoćom, u ritmu koji daju Trungova pitanja.

Intervju je i inače jedna od manje potrošenih formi u našem vremenu potrošenosti. Od one skice koja tek daje uvid do kakve je veličanstvene autobiografije mogla da izraste Kišova nedovršena knjiga Život, literatura preko autobiografskih knjiga Margerit Jursenar i Lešeka Kolakovskog do, primjerice, razgovora sa Isaijom Berlinom koje potpisuje Ramin Džahanbeglu, niže se lista djela što su iskoristila dio mogućnosti koje ova forma pruža.

Prije nekoliko decenija, dok su još bili mladi, dok još nisu pisali romane što su postali predlošci za filmove Romana Polanskog, odnosno prije nego su se (retorički?) javno (u)pitali Kako se to može biti Hrvat, prije nego su se, dakle, masmedijski proslavili, Paskal Brikner i Alen Finkelkraut bavili su se novim ljubavnim neredom. Badjua, međutim, više brine novi ljubavni red. U vremenu super ultra hiper light cigareta, čarobnih muštikli i kartica koje staviš u kutiju i tabakeru, a one kao odstranjuju štetne materije, ako već moraš da pušiš, u vremenu bezalkoholnog piva, low fat mliječnih proizvoda, čokolada bez šećera, Coca–Cole Zero i ostalih srodnih budalaština, Badjua zabrinjava koncept „ljubavi bez rizika“ u Internet dating formi i sličnim varijacijama. Efektno i elokventno, bez previše prazne retorike, Badju ilustruje zašto je to besmisleno.

Ima u Kišovoj priči Lauta i ožiljci ona divna scena kad se narator povjeri svom stanodavcu, starom ruskom emigrantu kako voli dvije žene, a ovaj mu kaže, otprilike, da je ljubav užasno teška stvar, da treba da pazi da nekom ne nanese bol te da ne prenagli i zbog sebe i zbog njih. Malo poslije elaborira: „Ljubav je strašna stvar. Šta da vam kažem? Na ljubavnom iskustvu drugih ne može se učiti. Svaki susret između muškarca i žene započinje kao da je to prvi susret na svetu. Kao da nije bilo od Adama i Eve naovamo milijarde takvih susreta. A vidite, iskustvo ljubavi se ne prenosi. To je veliko zlo. I velika sreća. Bog je to tako uredio. (…) Budite oprezni. Nemojte nikog da povredite. Ljubavne rane ostaju najdublje urezane u duši. I nemojte da vam literatura zameni ljubav. I literatura je opasna. Život se ne može zameniti ničim.“

Badjuova razmatranja su često vrlo slična. Ljubav uvijek počinje susretom, kaže on. Ono francusko rendezvous koje je kao randevu ušlo valjda u sve jezike, izvorno zapravo i znači predstaviti se. A svaki susret, svako predstavljanje, kao da se dešava prvi put.

Analizira Badju i mjesto ljubavi u opusima i svjetonazorima različitih filozofa. Na jedan ekstrem – negativni – on smješta Šopenhauera, a na drugi – pozitivni – Kjerkegora. Bavi se također i konceptima vezanim za ljubav, poput vjernosti ili ljubomore. (Na jednom mjestu se, recimo, pita: Zar smisao vjernosti nije mnogo širi od pukog obećanja da se ne spava s nekim drugim? Što se tiče ljubomore, protivi se ideji da je ona konstitutivni dio iskustva ljubavi.) Otvara također i pitanje međusobnih veza ljubavi i politike, ponajviše na Trungovo insistiranje koji, očito, želi da načini nekakvu paralelu sa Deridinom Politikom prijateljstva.

Iz perspektive onog svijeta kojeg knjige još uvijek zanimaju, no koji nije fahovski usmjeren ka savremenoj filozofiji, Alen Badju se uglavnom percipira kao Žižekov ortak, neko za koga se čulo, ali ga se baš i nije čitalo. Možda je upravo Pohvala ljubavi prilika da se Badju i nešto šire (pro)čita. U knjizi (ili knjižici) od stotinjak stranica ima mnogo inspirativnih momenata, trenutaka za oprezno (ili manje oprezno) domišljanje. Nasuprot teškoći, nekomunikativnosti i neprozirnosti svojih glavnih knjiga, ovdje je Badju lak, komunikativan i proziran; takoreći transparentan. Poslije Pohvale ljubavi poneko će vjerovatno da posegne i za Svetim Pavlom ili Logikom svetova.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure